Nase Novine, August 31, 1977

              1 lM'FM#-h- ifl A,
as
4
И!
It
if
UNITED MINE WORKERS
Usprkos svega 5to je poduzlma-n- o
po ugljovlasnlclma, oportunis-tim- a
iznutra i unijskim fekerlma Iz
vana, Clanovima United Mine Wor-kers
unije uspjelo je da u nedavno
odrianim izborima dadu znati svl-m- a
meSetarima, da svoju organlza-cij- u
iele zadrzatl na demokratsklm
temeljima uspostavljenlm prije pet
godina, kad je izba6ena korumplra-n- a
klika s Tonyjem Boyleom na
telu.
Arnold Miller izabran je ponovo
za predsjednika, a s njim i novi taj-ni- k
unije Bill Esselstyn. Nestalo je
Boyleova porufinika Robinsona kao
I mutlkase Trbovlca. Otpali su јоб
nekoji od mutikaSa I spletkara, kojl
su zadnjih godina koCili napredak
unije. Nazalost, ima Ih joS koje ce
dlanstvo u okruznim Izborima mo-ra- tl
odstraniti.
Milleru se je najviSe prigovaralo
da nije sposoban da vodi unlju.
Carterova ekonomska politika
Ekonomska politika pred- -
sjednika Cartera nailazi na
sve ve6u kritiku ne samo u
redovima naprednijih radnifi- -
kih krugova vec i medu poli- -
ticki natrazriijim dijelom uni- -
pa i primorani da kakusima i mno-prvaci- ma Demokratske predsjednikovoj pristaSama Demokrat-nk- e.
Posebnu svratio ekonomskoj Meany
je nedavni govor senatora
George McGoverna na kon-venc- iji
liberalnijeg dijela
spomenute stranke koji se
okuplja u organizaciji "Ame-ricans
for Democratic Acti-on".
Senator je da ga
Carterova ekonomska politi-ka
potsje6a na politiku
predsjednika Geralda
Forda.
McGovern je optu2io Car--
tera da nastoji bilancirati
budzet "na ledima siromaS-ni- h,
gladnih i besposlenih".
Senator je da Cartero-va
nije brzo akto-val- a
u podrucju besposlice,
reformiranja potpornog (wel-fare)
sistema, potpore far-merim- a,
energije i porezne
reforme. Senator je da
po njegovom misljenju "ne-m- a
Ijevifiarskog — to je
jednostavno staromodna de-mokratska
filozofija — to je
sadanja da je u rasko-rak- u
s platformama Demo-kratske
—
i 1968".
Carter je pokuSao izolirati
McGoverna od 03talih libe--
ralnijih demokrata rekavSi
pred novinarima da on govori
"samo za sebe". McGovern
je doduSe bio je
otvoreno kritizirao predsje--
dnika, ali ima dosta drugih
demokratskih politi6ara
privatno kritiziraju njegovu
ekonomsku politiku. Jedan
politicki komentator je pisao
da su liberalni demokrati
"pospani" ali da iS6e- -
zli". Predsjedatelj Zastupni- -
бке Kongresa Thomas
P. O'Neill, navodno je kazao
brk predsjedniku da je
"vlada izgledno zaboravila
Takvi prlgovori 6uli su se naJvlSe
medu takozvanim "business" uni-jaSi- ma
poput onlh u Steel
Workers, kojl su filanovima svoje
organlzacije oduzell pravo
na nacionalnoj bazi I ne zele Im datl
pravo da sami odlufiuju o kontrak-tlm- a
sklopljenlm s kompanijama.
Iz tlh kompanljsklh kolabo-rat- a
bila je pokrenuta kampanja za
pripojenje rudarske unije cellCnoj.
Cak I "ZaJedniCara"
je toj propagandi I u nekoliko
navrata zagovarao da se
Mine Workers s
Steel Workers.
Za predsjednika Millera moglo bi
se reci da je bio preblag s mutika-Samako- ji
su zlorabljivali tesko ste-cen- a
demokratska prava. Trebao Je
odlucnije postupati s onima kojl su
u glavnom odboru protiv
I stvarall nezdravo
Bllo je ovdje-ondj- e potrebno odlu- -
su skim
stra- - gim
politici. ske su radili za
prvl koji
koji
United
redova
United
United
rovarili
njega
koji
tradicionalnu ulogu Demok- -
rata kao stranke siromaSnih
(have-nots)- ".
Cak i takvi stari unijski
konzervativci poput
ge-- a Meany i I. W. Abela bili
je na primjer da
sjednikov privredni "stimu- -
lus" ili novcani poticaj nije
bio dosta Sto ni njegova
preporuka za poviSenje mi-nimal- ne
nadnice nije bila
dosta
Abel je da "poviSe-nj-e
cijene goriva i svaljivanje
poreza na potrosa6e mora
neminovno prouzrociti
skoce za dio puCanst- -
va, ukljuciv mnoge Clanove
radnickih unija".
I crni Clanovi Kongresa
(Congressional Cau- -
jetko primijetiSe da
predsjednik zeli sniziti bu-dz- et
za domace, odnosno
socijalne potrebe, ali ne za
Pentagon (vojne svrhe).
po
senator
McGovern je primijetio da
katkada
"tko je pobjedio proSle
jeseni".
Jedan dobro poznati ko-menta- tor
je doSao do zaklju- -
6kada predsjednik vidi svoju
opoziciju ne u slomlje- -
noj stranki ve6 u skupini de- -
mokrata je nadmudrio u
kampanji za nominaciju De- -
mokratske stranke. Kad se
to shvati, onda, veil, sve Sto
je kao predsjednik do sada
u6lnio, Ima smisla — i sada
kad svatko znade tko igra na
kojoj strani, igra ce postati
mnogo zanimljivija.
Jedan drugi komentator iz
Washingtona veli da
sjednik riskira svoju vjero- -
dostojnost kad ka2e da su
samo senator McGovern I
Sa6ica ultra-liberala- ca neza- -
dovoljni s njegovim dosadni- -
jim radom. Istlna je, veil, da
HSSSHH
finije postupltl protiv Izazivaca za
unlju Stetnih Strajkova. U najviSe
slucajeva bllo je opravdanosti za
Srajkovanje protiv kompanljsklh
provokacija I samovoljnog postu-panj- a
s rudarima. Da nije bllo
tollko smutnje izazivane po Robln-son- u,
Trbovicu i јоб nekojlm 6la-novl- ma
glavnog odbora, vjerojatno
je da bi broj nepozeljnih I Stetnlh
Strajkova bio smanjen.
Iz prlvrzenosti demokratsklm
za koje su se rudarl dugi
niz godina borlli s Lewlsovom I
Boyleovom kllkom, Miller je bio
popustljiv gdje je trebalo
odluinije postupiti. On to priznaje,
ali napominje da nije zelio niti zeli
postupati samovoljno, kao §to je
bio sluCaj toliko pod рПјаб-nji- m
upravama unije. Ipak, nagla-si- o
Je da od sada nece vise bit) tako
strpljlv s odbornicima kojl mu budu
bacali klipove pod noge.
Kompanijskl kolaboratorl na fielu
United Steel Workers unije рокиба-I- I
su sruSitl Millera poduplranjem
sljedbenlka Robinsona.
jskog pokreta, cak medu nesto kritifc- - medu
no kazu o
paznju stranke
rekao
biv-Se- g
rekao
vlada dosta
rekao
niSta
vlada
stranke 1976.
1972.
"nisu
Kuce
u
Strajka
urednlk nasjeo
sjedini
stanje.
Geor- -
kazao pred- -
velik
visoka.
kazao
pote- -
veliki
Black
cus)
teSko shva-titi
pravu
koje
pred- -
lokalnlh
katkada
godina
Boyleova
je kritika, ne pohvala, tema
razgovora medu demokrat- -
skim zakonodavcima u Wa- -
shingtonu. To se takoder
6uje u radnifckim redovima,
zenskim skupinama, manjin- -
izbor Cartera i Mondalea.
Vecina toga prigovaranja bila
je privatna. Kao predsjednik
druStva "Americans for De-mocratic
Action", senator
McGovern je prva nacionalna
licnost koja je javno kritizi-ral- a
Carterove nedostatke.
McGovern je, veli komen-tato- r,
govorio vise nego Ii za
organizaciju kojoj je na 6elu
kad se je potuzio da katkada
izgleda tesko shvatiti "tko je
izabran prosle jeseni". Neza- -
dovoljnici smatraju da ih je
predsjednik napustio negdje
izmedu izbora i ustolicenja.
NajviSe ih tisti to Sto pred
sjednik tako jednostavno
odbacuje.platformu ili prog-ram
koji je bio specijalno za
i kojeg je nazvao "kontrakt s
narodom".
Kao primjer istifie se nje-gov- o
svecano obecanje da ce
raditi za puno uposlenje. To
je napuSteno i predsjednik
sada obe6aje da ce raditi za
snizenje besposlice do razi- -
ne od 6 posto u 1980. godini.
Reformiranje drzavne potpo- -
re (welfare) odgodeno je pod
izlikom da je to sada odviSe
skupo. Izdaci za vojne svrhe
rastu umjesto da se smanju- -
ju.
Nezadovoljnici ka2u da su
svasjajnaobecanjakandida- -
ta Cartera odbacena i zamije- -
njena starom Fordovom poli- -
tikom balanciranja budzeta I
udovoljavanja korporacija--
ma.
Ovdje se joS jednom obis--
tinjuje Cinjenica da oni koji
kontroliraju proiz- -
vodnje i raspodjele, kontroli- -
Kritizirajuci predsjednikov njega izraden Demokrat-ekonoms- ki
program, skoj konvenciji proSlog Ijeta
izgleda
pri-ncipi- ma
sredstva
July
Izbllo je na da su Izmedu sebe pltanje za rjeSltl" i da zeli "enfor-sakupl- ll
oko $5,000 za njegovu ceable contract". JoS Je napome- -
izbornu kampanju, raCunajuci da
bi, ako pobijedi, pomogao prevesti
rudare u Cellcnu uniju. On je prlz-na- o
da je novae primio, ali je poku-Sa- o
zanijekati da mu nije bilo na
umu stavlti ugljokopace pod kon-trol- u
unijeke uprave koja svojim
vlastltlm Clanovima ne priznaje
prava etrajkovanja i odobravanja
ugovora s kompanijama. Znajudi
da ugljokopaci ne zele ni Cut! o
ujedinjenju s USW, Robison je
predvidao da bi mogao izgubltl
dobar broj glasova.
Robinson je zagovarao "cvrsto
vodstvo" (strong leadership). To
zagovaraju i бе!оу United Steel
Workers unije, a to se sve poklapa
sa zeljama ugljevnih kompanija.
Predsjednik jedne od najvedih
kompanija, Consolidation Coal Co.
je u razgovoru s novinarima
nakon izbora, da uniji manjka
"strong leadership". Izrazio je nadu
da ce "unija uvesti red u svojoj
da bi mogla kontroliratl 6lan-stv- o
I sprijeeiti svaki daljnji divlji
Strajk (wildcat strike). Naglasio je
da je pravo 6trajkovanja 'Чебко
raju i vladu. Oni odlufiuju i
preko svojih ljudi u vladi
provode svoje zaklju6ke.
Tako ce biti dok gradanstvo,
u prvom redu radniStvo
shvati Sto je na stvari.
Promatrac
6, 1977
javu
kazao
UMW
kuci,
nuo da su klauzule o "pravu Straj- -
kovanja" u kontraktima UMW "pro-tivn- e
najboljlm Interesima nacije".
To Je suglaeno s onom starom
izjavom jednog бета GM korpora-clj- e,
da "6to Je dobro za General
Motors, dobro Je i za naciju".
5ef velike ugljevne kompanije
nije zaboravio udarlti I po federal-ni- m
I drzavnim zakonima koji regu-- I
i raj u i njihovo sigurnosno I zdrav-stven- o
stanje. Рокибао je uvjeritl
javnost preko 6tampe da kompani-je
nisu protivne sigurnosnlm mje-ram- a,
ali da federalni Health and
Safety Mining Act of 1969. ide kri-vi- m
putem, jer da odreduje fiziiko
stanje rudnika, a rudniike nesre6e
da nisu prouzroiene po njihovom
fizi6kom stanju. To bi znadilo da su
rudari krivi ako dode do kakve nes-геб- е.
Kompanijski 6ef je takoder uzeo
na п!бап federalne i drzavne zakone
protiv zagadivanja zraka, rekav§i da
su "nestvarni" i "јоб jedan dodatni
teret u proizvodnji uglja".
Budu6i da ove godine istiCe
ugovorUMW s ugljevnim kompani-jama,
rudari imaju pred sobom
te6ku borbu? To pak iziskuje јаба-nj- e
jedinstva u njihovim redovima.
Samo tako bit ce u stanju savladati
sve prepreke koje stoje pred njima.
Rudari su dali mnogo za organizi-ranj- e
unija u industrijama masovne
proizvodnje (CIO) pa stoga zaslu-2uj- u
i podrSku Citavog radnlckog
pokreta. Osobito veliki doprinos
dali su 6eli£nim radnicima, pa je
stoga sasvim dolicno da s te strane
dobiju najvedu podrSku.
Izvjestitelj
Zablude bogatih
Na poCetku razgovora u stavi kao uspeSan.
Aveniji Kleber, Devetnaesto- - Njima je izgledalo da se ne
rica su, kako izgleda, bili radi samo o pitanju dosto-sprem- ni
da se zaddvolje janstva vec i o samom karak-neki- m
ustupcima koje su teru problema koji treba reSi-industrljalizov- ane zemlje vec ti — problema koji olicava
ufcinile, pod uslovom da ti stalno rastuca beda viSe od
ustupci budu bar joS malo dve milijarde ljudi — cija
proSireni. dramaticnost, reklo bi se, i
Medutim, insistiranje in- - dalje Uni6e paznji industri-dustrijalizovan- ih
zemalja da jalizovanih zemalja...
im se obezbedi stalno kon- - Zapravo, oni u 6ijim se
sultovanje o energetskim rukama danas nalaze moc i
problem ima dovelo je do bogatstvo ne shvataju uvek
eksplozije duboke ozlojede-- da vreme ne 6eka, da se sve
nosti zemalja treceg sveta na viSe Siri jaz izmedu bogatih
zavrSetku jednog dijaloga zemalja i onih drugih i da,
koji se okoncava za njih pre najzad, galopiraju6a demo-sveg- a
obecanjima. Ona, ne- - grafija u zemljama tredeg
osporno, nisu zanemarljiva, sveta razlikuje da u6ini svet-poseb- no ako se imaju u vidu sku situaciju potpuno neko-budu- 6i
pregovori o zajedniC- - risnom i eksplozivnom mno-ko-m
fondu; pa ipak, to ne go pre 2000-t- e godine. Takvo
menja ni £injenicu da ona odsustvo globalne vizije pre-osta- ju obedanja koja se prik- - dstavlja vrlo opasan nedo-Ijudu- ju mnogima drugima na statak. Neophodno je da
cije se ispunjenje joS ceka... jednog bliskog dana bogate
Pozvani od strane Osmo- - zemlje shvate u бегтш je pra-ric- e da se delimi6no odreknu va suStina dijaloga koji ce se
jedinog oruija kojim raspo- - ubuduce nastaviti u okviru
Ia2u, oruija nafte, Devetna- - raznih svetskih foruma, kao
estorica su stekla utisak da Sto je na primer UNKTAD.
se dijalog Sever-Ju- g pretva-- A ta suStina nije niSta dru-r- a
u prevaru. Od tog trenut- - go do ekonomski i socijalni
ka, najumereniji medu nji- - mlr u svetu, koji 6e u budu6-m- a,
ukljucujuci Saudijsku nosti sve viSe zavisiti od pra-Arabi- ju,
i pored svih nastoja-- vi6nosti s kojom budu pono-nj- a da se izbegne zaoStrava- - vo raspodeljena bogatstva
nje, nisu bili u stanju da se planete medu 6lanovima sve-suprotsta- ve odlu6nom odbi- - tske zajednice I vezasolidar-- ,
janju drugih zemalja u razvo-- nosti koje one budu u stanju'
ju da se nastavi ova] dijalog da uzajamno uspostave.
a joS manje da se on pred- - Le Monde (Pariz)