Novosti, April 13, 1948

              --gijggigjiigi
't STRAHA 2
NOVOSTI
Pufclished every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Languaga
Aothorked as Seconđ Clas Mail Post Office Departmnt Ottawa
Regfi#tered in the Registrv Office for the City of Toronto
cn the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA 206 Adslcride St W Toronto 1 Ontario
TeJophone- - ADelaide 1642
Tko su i kome služe?
U nedjelju 4 aprila održala je skupštinu Salca izroda iz redova
nekoliko fašistički nastrojenih slavenskih grupioa u Torontu
Tom prilikom ovi bijednici proglasili su se "predstavnicima"
neke "ujedinjene" slavenske organizacije koju su uspostavili
Cilj ove organizacije je kažu oni da se bori protiv postojećih]
vlada i poretka u slavenskim zemljama i protiv komunističke
opasnosti' medju kanadskim Slavenima
Prema tome ova Šačica izroda otvoreno stupa u red onih
mračnih reakcionarnih sila koje se bore protiv demokratskih
naroda i pod plaitem "komunističke opasnosti" huškaju na
treći svjetski rat rat koji bi bio uperen protiv njihovih vlastitih
slavonskih naroda Na svom zboru napali su i klevetali one
Slavene Kanade koji se zajedno sa kanadskim narodom bore
za mir i demokraciju koji rade i pomažu svoje narode u ro-djeni- m
zemljama da čim prije zaliječe rane koje su zadobili
u prošlom ratu protiv smrtnog neprijatelja slavenskih naroda
i neprijatelja čitavog čovječanstva — fašizma
Tko je ova šačica jadnih Slavena koga ona predstavlja
i čije interese zastupa?
Tu grupicu sa6njava nekoliko hrvatskih srpskih mace-donski- h
bugarskih i poljskih reakcionera sljedbenika Mačeka
Mihajlovića Vanče Mihajlova Petkova i Mikolajčuka Dakle
sljedbenici najokorelijih neprijatelja demokracije Hitlerovih
suradnika ratnih zločinaca i izdajica koje su njihovi vlastiti
narodi radi zlo&načkih djela počinjenih prije i u vrijeme rata
prozreli i zauvjek zbacili sa svoje grbače
U vremenima kad su razni Mačeki Mikolajčuki i druga
banda izdajnika sjedili u vladama slavenskih zemalja pili krv
svojim narodima i govorili da je bolji pakt sa Hitlerom nego
prijateljstvo sa slavenskom Rusijom njihovi sljedbenici u Ka-nadi
rovarili su protiv slavenskih iseljenika Služili su reakcio-narnim
silama bili kompanijski douškivači i širili mržnju i raz-dor
Danas kad su se slavenski narodi oslobodili i svoje zem-ljo
očistili svih domaćih i stranih porobljivača kad su svojom
krvlju ostvarili bratstvo i prijateljstvo svih Slavena ovi izrodi
kao i njihovi ideološki vod je koje su naši narodi zauvijek sa
svojih lodja zbacili se ujedinjuju u borbi protiv demokratskih
tekovina kojo su postignute u ratu
Maček Gavrilović Mikolajčuk i drugi osnivaju "seljačku
internacionalu" da preko nje služe dolarskim gospodarima
siju mržnju i klevete preko reakcionarne štampe i priželjkuju
rat protiv svojih vlastitih naroda
Slijedeći korake svojih izbjeglih vodja i kanadski slaven-ski
rcakcioneri se grupišu i stavljaju na raspolaganje potpalji-vačima
rata i širiteljima mržnje protiv demokracije i mira u
svijetu
Medjutim pokušaji ovih iiroda da na ovaj način dobiju
kanadske Slaven za svoje reakcionarne ciljeve unaprijed je
osudjen na propast Kanadski Slaveni neće nasjesti huškačima
rata i neće nikada poći sa neprijateljima svojih naroda i ne-prijateljima
demokracije uopće
Kanadski Slaveni idu putem solidarnosti sa kanadskim
demokratskim narodom — putem kojeg ukazuje kanadski Sve-slavenski
odbor
Slavenski odbor pozvao je sve Kanadijanos bili Slaveni
ili ne-Stav- eni da osude aktivnosti ovakovih reakcionarnih gru-pa
i sutbiju ih pojocanjem ujedinjavanja svih onih gradjana
koji su xa prijateljske odnose medju svim narodima koji su
ja demokraciju i mir u svijetu
1TC5 %r
t£
+
Ue&j&d£
b-%- -
'W
MKraoljjterv!skoafoieXensulatu
Toronto
llS!4ao taln utvrdi seaa policije
&Ž--
UDRUŽENJE
hgMa Hitali:
w
NOVOSTI Utorak 13 aprila 1948
Tise: MILENA GAĆINOVIĆ Škole Veroneza Tu se nalazi i line i gusala) Malo gdje može
velika kulekdja ikona iz i 18 osjetiti srdačna atmosfera
U svojoj reportaži o Dalmaciji vijeka Boke Kotorske škole kao ovdje kada u narodnim nošnja- -
čuveni sovjetski novinar Uja Eren-bur- g
rekao Je da Je Dubrovnik je-dan
od najkulturnijih gradova Sla-vena
Značaju Dubrovnika prida-van- a
je i pridaje se velika pažnja
i kod nas i u drugim zemljama
Ba5 dana u ćehoslovačkoj Je
izašlo drugo izdanje romana "Du-brovnik"
od Antonina Sramka u
kome je slikovito prikazan histo
rijski kulturni značaj Dubrovnika
za čitavu jugoistočnu Europu
Medjutim dok Je Dubrovnik u
svojoj davnoj prošlosti važio kao
kulturni centar ne samo naše
i drugih zemalja u staroj Jugosla-viji
malo posvećivalo pažnje i
pokazivalo želje za očuvanje nje-govih
kulturnih tekovina i taj nje-gov
značaj sve se vile gubio Tro-Si- le
su ee i iščezavale mnoge nje-gove
vrijedno-sti
a sva pažnja je bila skoncen-- t
risana na sezonsko iskorišćavanje
I prirodnih ljepota Dubrovnika
lična uživanja i orgijanja stranih i
domaćih parazita dok su njegove
kapijo ostale sasvim tadašnje
zatvorene za obični radni narod
Sada Dubrovnik pruža sasvim
drugu eliku Od je prešao u
ruke narodne vlasti on je čuvan i
njegovan tako da je njegova pra
va ljepota tek sada došla do punog
izražaja i on tek danas u pot-punosti
služi za dobrobit ne samo
svojih stanovnika nego i trudbeni-ka
čitave zemlje
Još odmah iza oslobodjenja dok
je narodna vlast bila zaokupljena
najhitnijim otklanjanjem ratnih
strahota i obnovom
naroda u isto vrijeme odmah
se pristupilo i spašavanju I čuva-nju
historijskih kulturnih vrijed-nosti
i podizanju kulturnog nivoa
ovoga grada
Jedan dio čuvenog Dubrovačkog
arhiva koji Je veoma značajan za
izučavanje Hrvatske Srbije Bosne
i Hercegovine Crne Gore pa čak
djelomično i Bugarske ima svoju
posebnu historiju Austrijanci su
taj za vrijeme prvog svjet-skog
rata odvukli u Beč Izmedju
dva svjetska rata on povraćen
u Beograd Za vrijeme Drugog
svjetskog Švabe su ga ponovo
ukrale i odnijele u Beč I tek sada
poslije oslobodjenja on na što
su dubrovčani naročito ponosni i
sa čim se najradije hvale ličnim
zauzimanjem maršala Tita došao
u svoj grad na svoje pravo mjesto
Odmah posije oslobodjenja os-novana
je Umjetnička galerija ko-ja
već sada spada mcdju najboga-tije
kolekcije naiih galerija snab-djevena
djelima starih majstora U
njoj su sakupljene djela Nikole
Boiidarevića — Dubrovčanina
(Ragutina) osnivače Dubrovačke
slikarske škole iz doba kada je bio
u Jeku ekonomski razvitak Dub-rovnika
Tu su i djela pripadnik]
Boiidarevićeve škole Mihajla
Hamziea i Medulićeva djela pa za-tim
djela mnogih stranih umjetni-ka
kao slike i Cholea
Jugoslav-Canaoia-n Association
JUGOSLOVENSKO-KANADSK- O
p-- f jpp
Jana 1-1- %4
donunl ao bIks u rezi it intro- -
tfvTfc
~erw£— W
fjljljt
re-lao- t -- stu IT1KA lUtl Orsdnlk "B6R3S- - e&st 1 J lsrestltl fKtlrjaeljeuvsspkeolo 4'Caonpsruolnaadjdaa Iolvilcaainjltme kaIksealgbriautltovnrldailTi loaadtalknl ]Još
Oni su pisali latoa na Gen ral P ?ojc 43 1 pozvali
C la dodjt kod njih Sto isti Jolte nlj ustalo Ja taa dan
bio kod njih 1 rekli su da oni rd te da Istog prona-AJ- ju u taae lstaaa 1 Vonto polle
Poatmska axsa 43 aa koJoS se slili borba uzita
na iae STbTTS ZABKa koji J rOBaz uto na avoje la t3atsvUlsraZtalboknae dVolcalmsti aapnrelduizzgelledasudatakJoadj doasadoPbEijUuK poilPdKat&kR o
kftjl Je nedavno osudjin u Po rt Artu-- u na fclicu dana zatvora
1 Šejiortaolju
Klf to ćuAekollOaTtl'aadnatae VIlsatestiutahapztsoebl 1 uusp'zenlo psordoactkailIzIra'ansaoaa lMiif IIVam mVa _w_ &__ %__ ~~a _ — KcnunlsUHe Tresena
teBIIltftit1tlWiiliWžtMjAJtJA-- ~ VmJ#h
UTISCI IZ DUBROVNIKA
itd
Od
kulturno-umjetničk- e
da
opskrbljava-nje- m
ml
oru
dri
Tro_ae u zoarokontu a Kojeda stnapaaitme poneKaa i san 116 po$e6aJe£V
s M t A
J- - v
poStovanJas &JJ7af&£žr}
Marković čak pokušano policije uhapsi Ilica tako dobije podatke konzula
- umiMviklifii'iiit
-- f-se
' tako
ovih
nego
se
za
Je
rata
je
#
U
A
eosva
a
na
S
je da i za
17
--si
to
4
?--
4
'SjlS
modernih slikara zastupljeni su
6koro svi jugoslavenski slikari
naročito dubrovački — Vlaho Bu-kovac
Job Ettore Sučić i Negra-mij- e
Svi su ovi umjetnici izuzev
Bukovca tragično završili svoj ži-vot
pregaženi ondašnjim socijal-nim
poretkom U ovoj galeriji na-laze
se i djela skoro svih savreme-ni-h
jugoslavenskih umjetnika na
ročito slikara Dubrovnika i njego-vog
primorja
U prošloj godini posjetilo je ova
galeriju preko 30000 posjetilaca
To nijesu bila gospoda koja su tek
došla iz snobizma nego najvećim
djelom radni narod koji možda
prvi put ima prilike da vidi svoju
umjetnost i da u njoj istinski uži-va
Dubrovnik kao čuveni kazaliini
centar nije imao ni kazališta u
staroj Jugoslaviji A JoS u 1G vije-ku
Marin Držić pisao je čuvena
pozorišna djela "Dundo Maroje" i
"TIreno" On je kao najstariji na-predni
pisac iako naivnim ali
drevne skoro I zdravim humorom Šibao
kada
arhiv
—
Daphins
#
a
-
raniJ
'bi
poeal
-
-
'
pomoću
narodne eksploatatore Ove godine
proslavit će se 400 godina od ro- -
djenja Marina Držića koji je um
ro 3 godine prije nego što se rodio
šekspir Iz 1G vijeka koji je sa
t K VrdAlS-St-n Alki 1 t a! f A ttWAMflM Llt1- - n„~™n većzatim Gundulića sa spje- htea da
vom "Osman" pastirskom Igrom
"Dubravka" a Iz ranijeg doba
Vojnovice druge Danas Je Du-brovniku
uspostavljeno stalno ka-zalište
sa biranim repertoarom
glumačkim kadrom Kazalište je
kao galerija kao sva kazališta
po novoj Jugoslaviji stalno puno
posjetilaca radnog naroda koji tek
sada ima prilike utoli svoju že-lju
za kulturom prosvjetom
Za stvaranje muzičkog kadra
posije oslobodjenja Je prvi put ot-vorena
muzička škola uspostav-ljen
odličan gradski orkestra za
koji Dubročani opet blagodare
maršalu Titu stanica se sve
više pojačava podiže na zavidnu
visinu tako da je već mogu slušati
vrlo udaljeni krajevi zemlje
Osim toga po Dubrovniku ima
mnogo drugih kao pomor-- 1
ski druge historijsko institucije
vrijednosti koje se sa najvećom
pažnjom čuvaju
U današnjem Dubrovniku ističe
se rad kulturno umjetničkog druš- -
tva "Marin društva "29 novembar" koje ima isuši- - tJ!111 IZ zemlje Inače
ped vodom
tmiosi ataiav tj}sviisK -vi-v-uusmv
izvire kulturno-politićko-umjetni-č- ki
rad sindikalnih organisaeija
Dok Gradskoj kafani
u časovima odmora plešu pristojne
moderne igrek tu sindikalnom
centru palače "Sponia"
prijatna slika koja Je još jedan do
Kada smo zavirili tamo
smo gdje se pvnom iz-vodi
narodni ple iz dubrova-čkog
takozvana
koja se iz domaći inetrum-n- at
"lijericu" (nešto ismdju vte--
Veliko opadanje proiz-vodnje
automobila u
Francuskoj
Parit Prema "L'Hu-manit- e"
francuska automobilska
industrija postepeno smanjuje svo-ju
aktivnost Zbog oskudice
uglja zatvaraju tvornice
otpuštaju hiljade radnika Dok
je prije rata Francuska proizvodi-la
godišnje automobila
prošle godine proizvela Je 1S7&90
što znači C12 posto poredjoaju
predratnom proizvodnjom
"Dok francuska
industrija preiivljuje krizu "ističe
Njemačka će zahvaljujo
činjenici da se BidauR po naredjV-nj- u
američkog Ministarstva vanj-skih
poslova potpuno re-paracija
proizvesti ove podme
221600 automobila Uslijed
politike potčinjavaaja WaU
Streetu rurski ugalj rezerviran Je
za bizoniju koja će ove godiš
proizvesti više kamioaa nego cje-lokupna
francuska automobilska
Industrija"
CRNA IMA 27 ŠKOLA
NA SIPTARSKOM JEZIKU
U NR Crnoj Gori radi 27 ma-njinskih
Škola na šiptarskom jezi-ku
koje pohadja 2S73 učenika Ma-njinske
škole otvorene su kota-revi- ma
andrijevKkom titograd-sko- m
i U toku škol-ske
godine otvorene su nove ma-njinske
škole Gornjoj Cijevni
Kravarima Svetom Djordju Reča
Satoju jedno manjinsko odjelje-nje
u Gušinju
ma parovi pa zatim grupe izvode
upravo umjetničke baletske kret-nje
figure kojima učestvuje
veseli ne samo omladina nego
stariji koji tek umiju da daju pra-vi
tempo ovoj narodnoj igri
Dubrovnik Je postigao pu-nu
obnovu pristupio ostvarenju
Petogodišnjeg plana Radni polet
podiže iz samog naroda organi- -
zovanog Narodni odbor Narodni
front Antl-fašistič- ki front žena
Narodnu omladinu sindikate itd
Rekonstruisan je stari dubrova-čki
vodovod koji je graajen 15
vijeku koji je nepopravljen ne-higijenski
uredjen služio narodu
sve do naših dana tako da se u
njemu našlo čak i raspalo jagnje
koje je upalo u trošni vodovod
Dovedena je u red osposoblje-na
najvažnija grana privrede
turizam Izgradjena je obala u
Gružu koja je bila dotrajala za
vrijeme rata oštećena Uspostav-- 1
Hana (avnn alrlndiStfl TviiriflltS
ta sa kabinama kako Dubrovni-ku
tako na Lapadu su potpuno
renovirana Hoteli su bili sasvim
oštećeni opljačkani zagadjeni od
okupatora Talijana Švaba Od-mah
posije oslobodjenje pristupilo
se obnovi hotelskih da
~ nmknnn' im„ dnavset dovedeno Jeu usntaabkdvjoevsetnainjei
epskim
i
i u
i
i i
da
i
i
Radio
1
1
muzeja
i i
i povećavaju
odrekao
fran-cuske
GORA
uredjeni poput najmodernijih svjet-skih
hotela toku radovi
izgradjivanju novih hotela ljeto-vališta
Podignuta uredjena sindi-kalna
odmarališta prenoćište ko-ja
služe prvenstveno zaslužnim
radnicima igre Rodi- -
racionalizatorima izgradnji
togodišnjeg plana
Dubrovački lučki radnici pro-šloj
godini proglašeni kao naj-bolji
jadranskim luka-ma
hotelski kolektivi proš-logodišnjoj
sezoni premašili plan
posto Podružnica adminls-trativno-upravn- ih
radnika progla-šena
prošle godine kao najbolja
Hrvatskoj podružnica Pošta
telegrafa telefona kao treća
redu zemlji
Mnogo novih iz-gradj- uje
planu izgrad-nju
gradu okolini Mlinima
nedaleko od Dubrovnika
je hidrocentrala otpočeli
radovi Izuiivanju Konavov
Držić" sindikalnog "" £T duzini m Sa ovim
dobit 400 do 700 hek- - V2ZZ m "r n" 'ZTČ plodne koliko
Li J ostajalo nels
tm
grada se u
u
nalasi
ljepote
u
—
siro-vina
i se
i
u s
automobilska
u
ove
u
i i
i u 1
se I
i
se
u
u
i i
i
—
i
ttn
u
i
i
— i
i
U su na
I
su i
i
i u Pe
u
su
u
a su u
za 35
je
u a
i po
u
ili se
ili su u za
po i U
u
a eu
I na
i I
i od
i '"" će se I J r X TT __ t Je
-- ix
s
'
'
korišteno
I ovdje kao i svuda u Titovoj Ju-goslaviji
na rećita se painja pos-većuje
mladom pokoljenju našoj
djed U okolini Dubrovnika otvo-rena
su specijalna oporavilišta za
djecu Za djecu palih žrtava fašiz
&
h
SM'Hiff1 i '
iBMNtl
§CfV--
" W JW
s$c
%
ontral Qu
r5
Naft ♦ a prije svega
Generalna skupština Organiza-cije
Ujedinjenih naroda donijela
je odluku o podjeli Palestine na
dvije nezavisne države — arapsku
i židovsku Tu odluku treba da
sada potvrdi i Vijeće sigurnosti
tim prije što su se s njom sagla-si- li
svi Ujedinjeni narodi Medju-tim
u Vijeću sigurnosti delegacije
izvjesnih zemalja nastoje poništiti
tu odluku protiveći se diobi Pale-stine
Američki predstavnik Austin
izjašnjava se naprotiv formalno za
taj plan dok u stvari nastoji
donašanje efikasnog rješenja
palestinskog pitanja od strane Vi-jeća
sigurnosti
Iza svih tih manevara krije se
zapravo težnja američkih i engle-skih
petrolejskih kompanija da na
svaki spriječe provodjenje
odluke o diobi Palestine Industri-jalci
nafte Sjedinjenih Američkih
Država i njihovi engleski partneri
nemilosrdni rat pro-tiv
te odluke raspiruju nacionalna
trvenja izmedju Arapa i Židova
naoružavaju ih i podstiču na nova
krvoprolića ne bi li da
je pitanje Palestine nemoguće ri-ješiti
na bazi odluke Generalne
skupštine Organizacije Ujedinjenih
naroda Protiv te odluke ustaju i
službena lica Amerike kao min-istar
narodne obrane Forestal šef
uprae za Bliski Istok I Afriku
i drugi Svi oni
da se pitanje Palestine riješi u
djen u Hrvatskoj cilju Šovinističke
O Domu učenika privredi mo-- Arapa
glo bi se posebno i mnogo govoriti
snažan utisak ostavifv
je na nas kad smo ušli i naišli baš
na probu tamburaškog orkestra od
16 dječaka koji su izvanredno
skladno i predano svirali naše bor
udarnicima novatorima nantfno pjesme
kolektiv
čitavoj
projekata
ote-gnuti
nastoje
telji dječaka većinom su žrt
ve fašističkog barbarstva i sudbi-na
svakog od njih predstavlja po
jednu groznu tragičnu historiju
Osim iz Primorja i drugih krajeva
tu ima naročito dječaka iz
Hercegovino kao Milorad Salata
Spasojo Vrtikapa Jezivi su sluča-jevi
tri muslimanska dječaka iz
sreza bilećskog-LutvlJ- c Avdića ko-me
su četnici ubili oca majku I
dvije sestre dok Je on ispod samog
noža uspio da pobjegne a Salki
Bajramoviću su četnici takodjer
ubili oca majku sestru brata dok
su četnici Hasanu Avdiću bacili u
jamu sestru sa petero djece Dom
čiji se upravnik o djeci brine
vo očinski upravo se spremao za
kada će učenici Izvesti
pozorišni komad iz svoga života
"Jučer danas sjutra" — što Je
za njih značila crna prošlost što
znači sretna sadašnjost pošto su
pokupljeni smcštcnl što Im nosi
još svjetlije budućnost u oslobodje-no- j
zemlji pod rukovodstvom nji-hovog
velikog učitelja rukovodio-ca
maršala Tita
Ovo su samo nekolike crtice iz
Dubrovnika koji opet korača pu
tem procvata i napretka kao i u
kaz kako se gaje sve naše naroda na imaju dva lijepo do-- svojoj slavnoj prošlosti kada je u
nalli jku
stari
primorja "Ltadja"
igra
pisanju
224000
list"
bankom
sada
objekata
izgrad-nji
način
podmukli
"dokazali"
Henderson
Neizbrisiv
proslavu
uredjena
ma Jedan u Gniiu a drugi u Du- - njemu 400 prije nego u
brovniku Treći koji j smješten Engleskoj ukinuta trgovina
na LekrsflMi vaH kao najbolje ure-- lim robljem
i- -
MfC
Ifr- -
vode
beno
ovih
upra
firaljerskoa Konsulatu
C levastltl Taksa onsulatu
&
fH7
JKO
bije--
T
X
prilogu povraćaš akt
prilog arapskih reakcionarnih kli-ka
pomoću kojih kane učvrstiti
i svoje ekonomske i političke pozi-cije
na Bliskom Istoku
Da bi se ubrzalo takvo rješenje
po pisanju štampe Truman Je već
uputio u Palestinu svog ličnog
predstavnika — potpredsjednika
"China National Bank" Looka da
razmotri mogućnosti za postizanje
"kompromisa" u Palestini Osim to-gama
Srednjem Istoku počeo Je
raditi aktivno u ime tri velike
kompanije za naftu bivši pred-stavnik
Ministarstva vanjskih po-slova
SAD industrijalac nafte
Maks Tornberg čiji je rad takodjer
uperen protiv provodjenja odluke
o podjeli Palestine Američko-arap-sk-a
petrolejska kompanija koja
zastupa interese velikog broja pe-trolejskih
kompanija Amerike pri-je
nego što će investirati u toku
pet narednih oko 500 mili-juna
dolara u petrolejska polja na
granicama Palestine upotrebljara
takodjer sva sredstva da se Pale-stina
pretvori u arapsku reakcio-narnu
državu u kojoj će oni biti
potpuni gospodari
Zajedno američkim Industri-jalcima
nafte engleski imperi-jalisti
nastoje poništiti odluku o
podjeli Palestine Oni u stvaranju
arapske palestinske države vide no-vu
kariku u imperijalističkom blo-ku
Srednjeg Istoka kojeg nastoje
skupiti nasiljem i ucjenama Voj-nička
pomoć arapskoj reakciji u
dom NR I izazivanja mržnje
u "medju i Zidova nadopu- -
i
mnogo
i
i
i i
i
godina
7
i
godina
s
i
njuje makinacije američkih petro-lejskih
trustova u njihovoj borbi
protiv provodjenja odluke o pod
jeli Palestine Toj njihovoj težnji
da održe režim kolonijalnog izrab-ljivanja
pomoću domaćih reakcio-narnih
arapskih klika suprotstav-ljaju
se medjutim kompaktne de-mokratske
Srednjeg Istoka i
Palestine koje sve uspješnije razbi-jaju
manevre engleskih imperija-lista
I njihovih američkih pokro-vitelja
dijelu svijeta
VELIKA BRITANIJA I FRANCU-SKA
VRŠE PRITISAK NA
ŠVEDSKU DA BI JE UVU-KL- E
U ZAPADNI BLOK
Kopenhagen — Kao što je poz-nato
u drugoj polovini februara
Stockholm je posjetila specijalno
anglo-francus- ka delegacija koju
su sačinjavali dva predstavnika
engleske vlade i dva predstavnika
francuske vlade Ovdje se smatra
da je ova delegacija imala zadatak
da uvjeri švedsku vladu u potrebu
da učešće ne samo u eko-nomskom
eć i u političkom dijelu
"Marshallovog plana" S tim u ve-zi
u novinarskim se krugovima
tvrdi da Je delegacija direktno iz-javila
da se one zemlje koj pored
privremenog učeJća u "Marshallo-vo- m
planu" budu suradjival u po-litičkoj
oblasti dobiti veću pomoć
u novcu i u različitoj robi dok
zemlje koje će pristati samo na
privrednu suradnju neće dobiti
koro ništa
r
r '" juooLovi
UDRUŽENJE
Toronto Juna 14-19- 34
U vezi akta ICocsulata od 16 Vaja
Ko PoverlJlro Br24 kao 1 akta Kraljevsko Sonsulata od lf Jnna Pov Broj 29 po prdntu ITASA IIIĆA Vrednlka 01?- - roaansiicjiih i lsrsetsa4vaijtai jcarlaeijdeavisexodao azoivnnsjuai:atu no aopusu sojm
OIzffnlsjegovkoogji pDaraasnodašisa ziupazoetono-va- apoddaaaatakpaprooInszeatlJljeoeo J II8TMiAnSoAvsenIlUxvaĆlđAelot okdaakkolsbj i loonovanl
P&Lto Iran 1116 nlJ ne Javio Offleu
Jerpsozivnlja ppooitvoraJtoilopisa1o pporiitmo ioJedkaonjeodeuUjoento rnPloflflroUelonkoji traa -- q za Illćea JoSte nlj uspo da dozna rit Isti Sivi to Slno- - - rnlk danas bo prisustvu peaora pisao Ivanu Ilicu na Adresu "BORBI"
tla bude ea sta dobio po ovoj stvari ovaj Činovnik
aens oaaan a ću rezultat cdaah poslati "~raljs- -
-
U
gflJUMKM
Ltr
mase
u tom
uzme
MSPmHDBHHsbasBbsbHIbB JSjzTNdff[MocSHJ
Jugoslav-Canadia- n Association
JUGOSLOVENSKO-KANADSK- O
Kraljavsko
Imlgratlon
JoS Iulratlouaputio'"
Isalratlon-- a
Ministarstva
S poitoronjsa (
-
lil'
% 'Wj
4-f-ra(
4
na
J
u $2
tiMŠ
--a-- --$m
' - - JHmmm
'' '"4PMH
Za sve to i ono što je pisao kroz "Glas Kanadskih Srba" Marković Je primao po 140 dolara mjesečno
i