Novosti, April 13, 1948

              'ip'"
ADRESA NOVOSTL POMOGNDIO NAŠEM 206 Adelcride SU W
Toronto 1 OnL Ccmada NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI
Za Kanadu $500 godišnje
Za sve druge zemlje 5600 ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO - —J
God VTfl Broj 1209 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 13TH 1948 VoL VID No 1209
SJED DRŽAVE ISKORISCUJU
PANAMERIČKI SAVEZ ZA
VLASTITE SVRHE
ZEMLJE LATINSKE AMERIKE VEĆ SU IZGUBILE EKONOMSKU
I POLITIČKU NEZAVISNOST
Beograd — U vezi sa izdržava-njem
Pan-američ- ke konferencije u
Bogotl Kolumbija "Borba" pile da
Sjedinjene Države iskorištavajući
Pan-američ- ki savez kao instrume-na-t
za svoju ekspanziju poduzima-ju
na ovoj konferenciji jož jedan
korak za vojno političko i ekonom-sko
podčinjavanje latinske Ameri-ke
njihovim neposrednim imperija-lističkim
ciljevima
Na ovoj konferenciji američki
državni tajnik George Marshall
rekao Je predstavnicima dvadeset
latinsko-američki- h zemalja da ne-ka
ne računaju na američku po-moć
u okviru Truman-Marshallo-vo- g
plana
Marshall je savjetovao predstav-nicima
latinsko-američk- ih zemaljr
neka iskoriste američki privatni
kapital neka mu na sebe svraćaju
pozornost neka ga oslobode od
raznih poreza 1 restrikcija 1 neka
mu omoguće Široku trgovinu u svo-jim
zemljama
To znači da Sjedinjene Država
žele da latinsko-nmeričk- o zemlje
Jo5 Sire otvore vrata američkim
monopolistima kako bi potpuno
zavladali nad privredom ovih ze-malja
"Borba" zatim ističe da latinsko-američk- e
zemlje ne samo žto neće
dobiti nikakve pomoći iz Sjedinje
Emigracioni odbor nema
dokaza deportaciju
Reid Robinsona
PRESLUŠAVANJE PA
UNIJSKIH
Toronto 12 Aprila — Emigra-cioni
odbor u Torontu Je nakon ne-koliko
dana preslušavanja donio
odluku da se Reid Robinsona or-Kani- la
tora International Union of
Hine Mili and Smelter Workers na
sjeveru Ontaria u Sjedi-njene
Države je pred
par tjedana policija u
Timminsu Jer su tako tražili vlas-nici
rudnika optužujući ga da Je
komunista
Advokat obrane G A Martin Je
rekao da emigracioni odbor nije
imao nilta konkretnog cime bi do-kazao
svoje optužbe Robin-sona
Obrana će na sud
pa nek se cijeli ovaj prote održa-va
pred tako da narod
vidi kako se pakuju optužbe protiv
vodja koji poslodavcima
nisu po ćudi
Frotiv mene i rada nema
nikakvih dokaza sa optpiivanje —
kaže Robinson Ja sam potpuno ne-vin
kao Ko će i presluša-vanje
kada dodje na javnost Sve
Sto sam činio u ili Sjedi-njenim
Državama je to Jto sam po-magao
u organisanju radnika sa
veći stupanj života ito znaci sa bo-ljitak
svakog radničkog naselja
Ako je to itetno i ako se to uzio--Ji
za optužbu protiv mene tada je
BORBE GOLUMBIJI PROTIV AMERIČKOG
MONOPOLA
NVashlngton 12 Aprila — U
Columbiji su pred konac tjedna iz-bile
borbe protiv
imperijalističkih planova Sre-dište
najvećih borbi je Bogota
gdje se upravo održava Pan-ame-rič- ka
konferencija koju američki
namjerava iskoristiti kao
Jo3 jednu za porobljavanje
Latinske Amerike
Mada je protiv pobunjenih sila
poslala trupe i proglasila
stanje Do sada je ubijeno preko
300 i hiljade Pre-ma
nekojim izvještajima borba po
v r
nih Država nego će se Sjedinjene
Države koristiti iz onih mizernih
izvora koje te zemlje imaju
Zemlje latinske Amerike izvozit
će svoje proizvode u Europa ne za
vlastitu korist nego za korist Sje--
I Država a za uzvrat dobi
vat će iz Sjedinjenih Država one
proizvode koje im odred? sami
američki monopolisti a nikako ono
ito će sami tražiti i trebati
Reakcionarni polu-faSistič- ki re-žimi
u latinskoj Americi koji rade
po naredjenju i u interesu Sjedi-njenih
Država poslije rata su og-raničili
demokraciju u svojin zem-ljama
Ali na ovaj naćtn su zape-čatili
sudbinu nezavisnosti
država Usprkos raznih pokušaja
istupanja nezavisno oni moraju
podčinjavati svoju volju
monopolu i predavati čak i posi-j-
iln'e ostatke pojtie' i
slobode Danu su so na' i u ' ! ialnim okovima Sjedinjenih
Država
Sudbina latinsko-američki- h ze-malja
je ista koju Sjedinjeni Drža
ve pripremaju zemljama koj oče-kuju
pomoć od Marshallovotj plana
Medjutim zaključuje "Borba"
demokratski pokreti u latinskoj
Amenri rastu i darai vode žesto-ku
borbu za političku i ekonomsku
nezavisnost
za
OBRANA TRAŽI SUDSKO NEKA JAV--
NOST VIDI KAKO SE PAKUJU OPTU2BE PROTIV
VODJA
deportira
Robinsona
uhapsila
protiv
apelirati
javnošću
unljskih
mojeg
pokazati
Kanadi
žestoke ameri-čkih
monopol
priliku
opsadno
osoba ranjenih
dinjenih
svojih
američkom
ekomrr-sk- e
sav kanadski zanatsko linijskih po-kret
optužen Kanadskim radnici-ma
je potpuno Jasno da se mene ne
deportira za nita drugo nego sa
unijske aktivnosti Neka m cijela
stvar o meni raspravlja rred jav-nol- ću
i neka javnost zna činjenice
koje pobijaju optužbu — Ističe Ro-binson
Slučaj Robinsona (sazvao je ma-sovno
ogorčenje u redovima ka-nadskih
organiziranih radnika Za-natske
unije protestiraju i traže
da se Robinsona povrati medju
rudare koje treba jož organizirati
i postići ugovor o plaćama i bo-ljim
radnim uslovima sa vlasnicima
rudnika na sjeveru Ontaria i Que-bec- a
Protestirajući protiv deportacije
Reid Robinsona United Eleetrkal
Radio and Maehlne Workers unija
koja broji 25000 članova poslala
je resolueiju --na federalnu vlada i
postavila zahtjev da se dotvoH slo-bodan
boravak svim unljekim or
gaBisatorima is Sjedinjenih Drža
va u Kanadi Mi smo protiv mije-šanja
lade u unijske poslove —
kaže unija kanadskih električara
Vlada je dužna obustaviti deporta-ciju
i dozvoliti slobodan prolaz lini-jskim
vodjama iz Sjedinjenih Dr--!
žava u Kanadu I
U
PREKO 300 OSOBA JE UBIJENO I HILJADE RANJENIH
bunjeničkih sila je ugušena dek se
prema drugima jež uvjek nastavl-ja-
Pan-američ- ka konferencija je
odložena Američki državni tajnik
Marshall se sa drugim američkim
diplomatima i predstavnicima la-- !
Unsko-ameriČ- kih zemalja sklonuo !
izvan grada očekujući dok pres-tane
borba da nastave konferenci-jom
Američki imperijalisti i nji-hovi
predstavnici u Bogoti imaju
ovih dana jasnu sliku Jto o njima
misli narod Columbije i drugih ze-malja
Latinske Amerike
%uMM ULOG
JOŠ JEDNOM NJIHOVE
Našim iseljenicima u Kanadi
poznati su bivši urednik "Glasa
Kanadskih Srba" Bozo Marko-vi- ć
i urednik "Hrvatskog Gla
sa" Petar Stanković
Mi smo godinama govorili i
pisali kroz našu naprednu Štam-pu
da su to neprijatelji jugo-slavenskih
iseljenika u ovoj
zemlji da su plaćeni agenti an-ti-narod- nih
režima stare Jugo-slavije
i da im njihov lažni pa-triotizam
služi samo kao mas-ka
da medju nama siju sjeme
mržnje i razdora kroz štampu i
na razne druge načine
Govorili smo da Bozo Marko-vi- ć
i Petar Stanković imaju sa-mo
podijeljene uloge da rade
svaki na svom sektoru i da služe
jednog te istog gospodara Bolo
Marković je tu ulogu provodio
pod parolom "Za kralja I otadž
binu" i "Za iseljeni jugoslaven-ski
narod" a Petar Stanko ić
pod parolom "Vjera u boga i se-ljačka
sloga" i "Hrvatska mora
biti slobodna" Doduše oni su
se znali nekada i "posvaditi"
ali tako Je tražila uloga da se
prevari iseljeni narod i sakrije
pravi cilj
Pod ovim parolama jednovre-men- o
su uspostavili i svoje or-ganizacije
"Bozo Marković je
uspostavio Jugoslavensku na-rodnu
obranu a Petar Stanko-vić
Hrvatsku seljačku stranku
Sto god Marković i Stanković
pomoću bivlih konzula nisu u
svojoj prljavštini mogli učiniti
sami protiv naprednih iseljeni-ka
— bilo kroz Štampu Špijuna-žom
i optuživanjem — to su uči-nili
kroz stoje Špijunske orga-nizacije
koje su uspostavili u
svakom mjestu gdje im je tko
nasjeo Kako su kroz ova Šp-ijunska
središta mnogi pošteni
radnici gubili poslove kod reak
j
AsiIVCfA „
J - '
i 'U
W-u-
K" o
Z--
mmirt
k :jt
v ar "
- -- r
onTuIn Montro!
"UWSS"r24 od 13 Vaja
--fcH
WK%
l PLAĆENIH
AGENATA MEDJU NAŠIM
ISELJENICIMA
RAZGOLIĆUJEMO PRLJAVSTINE
cionarnih poslodavaca pogoto-vo
kod vlasnika rudnika i kako
su uslijed toga stradali u godi-nam- a
najoštrije ekonomske kri-ze
to naši iseljenici vrlo dobro
znaju Znali su to i Marković i
Stanković pa se stoga nikada
nisu osudili održati javne skup-štine
i dozvoliti slobodan pristup
svakome kada bi negdje došli
medju naš narod
Kako su Marković i Stanković
vjerno izvršavali naredjenja
svojih gospodara Sto su sve na-mjeravali
učiniti iz naiih ise-ljenika
i kako su redovito bili
plaćani za svoja podla djela
govorit ćemo u narednom izda-nju
a za ovaj puta zadržat će-mo
se na ulozi koju je vržio
Marković
Na ovoj i drugoj stranici do-nasa-mo
dokumente koji nam
jasno govore kako se Jedno služ-ničk- o
stvorenje može spustiti ta-ko
nisko da izgubi svaki smisao
poštenja i morala Dokumente je
napisao i potpisao sam Boza
Marković On Je imao za zadaću
da pronadje i javi konzulu Pe
raziću u Monlreal imena i mje-sto
rodjenja naSih drugova koji
su bili na čelu našeg naprednog
pokreta I uredjlvali Štampu
Imao je da pronadje tko je Ivan
Ilić jer Još nije znao da je to
VAo Jardas Imao Je da prona-dje
tko Je Gružić Jer se radilo
o Marijanu Kružiću Tražio je
više informacija o pokojnom
žapkaru Pronašao je tko je Mi-loj
Grubić od kuda je rodom
itd Dobio je informacije i o ne-kim
drugim drugovima i sve je
lo javljao konzulu a konzul je
razumije se javljao u Beograd
očito sa namjerom da ih se u
slučaju povratka ili deportacije
preda u ruke jugoslavenske po-licije
Jugoslav-Canadia-n Association
JUGOSLOVCNSKOKANADSKO UDRUŽENJE
apodlnu Slkoll Jtratiću
tast al Je
=
Marković se kao vjerno pašče
trudio da nanjuši tko je taj Ilić
Trčao je na emigracioni ured i
molio da mu nešto pomognu
Nadao se pomoći i od "Mounted
police" čak Je bio spreman po-slati
"Mounted police" na ma-sovnu
skupštinu da "uhapse i
uzmu podatke iz pasoša" Ivana
Ilica
Bilo je to 1931 godine za vri-jeme
Bennettovog režima že-ljezne
pete kada se u Kanadi
nalazilo stotine hiljada bespos-lenih
radnika kada su nekoji
morali robovati čak za 5 dolara
na mjesec I kada su "Ivan Ilić"
"Gružić" Grubić i drugi koje Je
Marković optuživao morali ta-ko
reći gladni uredjivati novine
dok je Marković iste godine do
bivao po KO dolara mjesečno od
konzula kraljevine Jugoslavije
Nije se Marković u vrijeme
one depresije interesirao da li je
netko od naših iseljenika bespo-slen
gladan go i bos pa da mu
pomogne nego je pazio tko ka-ko
misli da li netko za ovakvu
sudbinu prokljinje korumpirani
režim u Jugoslaviji koji ga je
otjerao sa ognjišta ili se pri-ključio
borbi kanadskih radni
ka ra veću koru kruha pa da
takvog optuži pred kanadskim
ili Jugoslavenskim vlastima da
je komunista
To je eto ono čime se zani-mao
Bozo Marković 1 čime se
još i dana zanima i svi
drugi agenti reakcije i fašizma
Naši radnici nikada neće toga
zaboraviti Marković i Petar
Stanković o kojem ćemo ovdje
više govoriti u slijedećem izda-nju
zauvjrk će nam ostati u
sjećanju kao dvije najveće uli-zice
i agenti koji su
otrovati zdravu dušu našeg
iront7 Vaja 17-19- J4
tw#o
izvestltl 7a da sa crtalo Hft MvtriJlv
o pre&sera iri Hica l tralft trsdlfc
fleraalajsvđtakaoastLtV Ar1rollnlaorarlafMttIučloa&ocatl ra1Š0lT7JTetočxđtaobimrtjaOvC1Ki9t3t3ISTfafSaotikUlsoplju1TcSa1aPesCaIIsvlzv?vtTtsotllj&ttai ja
SVSJjL MDTAR TTTRlZJz 0 koae asa Taa vei rnl Jari Ttilt Ictju SaaoTlnu s4a Sun Ja? TafcoJjt ?i gyf Sr4xiii Je 1 -- avreulikai tvaerdltlattlorolaxkaleBojrtq B1 oJSClaciurKvTaitdI5ruz-- % fsrtlj ta k£ ae ltea ko'a at nalaze ooc plsiu al 18 3oaDra Jsstu roioa iz Bave&salfa šesta
roino aesVto o2vTaAaIU onIleIcA ali ntsJnasusa%a reka a al Je MozjLato lastntalnneilrtoAlnr"uocroaaaolJlaataastoJLsve &Jeaa£aras 1-- 4m11 aALalaji eaađtaotaeni4Jaa usaMaaltoos uAwilaslo
"Tfie ponavljan Aa Je rrlo tltea daii ao taSclh ?4tAa i
- anlljurillnlua k1 uajlikosaee oaksupklajsanjain ta s"MraHl1tE raitiaui Je auaogai♦e Jar an pnl te zt-la- ze eetja ljuis za koje ia slfornl da au --♦Iste
-- eiflaovnlkiiJ fc3"£t-a- iptoj&tnuujepaoia1oonollloEBllspVroattflodna aflripereljkavoidaiJaVealtaJEe o
-- nT Jaaliio tUr:Tpe-Jroe-dlasetakpaosludBMoldjttular aTdtretlaooaal JesJeUJe9Irw4aplarket8kaodaaezaZe+mtxrss43IsMti1slfltxilttiatt MIstdoagtkae daoddakoldeje Je1 rloonloense Issvtoij Pa£es Xc Parola e&l će zetl leMl sa 1 da :a to eraa rl1-i-ekkasdvatl lMkžrJdiao JJaedodaeSnae4tmcuwt
lne rtenaa drupe ao'aesU da 4Jesi d ytrkaib jMsa%Jca
v4 %"'
oftVTBAj
kao
pokušavali
ise-ljeništva
lzreitaju
oko
enl
Ovako je Marković iz dana u dan Iz godine u godinu radio "za kralja i otadžbinu"
Ni
3 'm
VISE OD PETSTO DELEGATA
PROTESTIRATI CE PROTIV
VISOKIH CIJENA
DELEGACIJA ĆE PODNIJETI VLADI JEDAN MILIJUN POTPISA
Toronto Ont 12 Aprila — Pre-ko
500 delegata iz svih gradova od
atlantske do pacifičke obale u Ka-nadi
već se nalazi na mitu za Ot- -
tavvu gdje će na 15 i 1G aprila odr-žati
sastanak sa predstavnicima
federalne vlado i predati jedan mi-lijun
potpisa sa zahtjevom za sni-žavanje
i obnovu kontrole cijena
živežnim namirnicama
Delegacija se u glavnom sastoji
od organizacija kanadskih doma-ćica
po čijoj inicijativi je vodjena
i kampanja sakupljanja milijun
potpisa za protest protiv visokih
cijena
Kroz dva dana 15 i 1C nprila
delegacija domaćica radničkih sin-dikata
povraćenih vojnika sveće-nika
studenata i drugih ustanova
iz svih predjela Kanade održavat
će konferencije sa narodnim zas-tupnicima
i podnijeti prcdlogo ka-ko
treba cijene sniziti i popraviti
životni položaj naroda Treći dan
17 aprila odredjen je za konferen-ciju
kanadskih domaćica na kojoj
će ženo uspostaviti nacionalnu or-ganizaciju
Delegaciju sačinjavaju predstav-nici
mnogih ustanova i vidnih lič-nosti
Javnog života Kanade
Više od 300 delegata predstav-ljat
će Ontario u Quebcc Iz Que-boc- a
dolaze predstavnici Katoličkih
sindikata Montreal Trades and
Labour Councila i mnogi drugih
UNIJA KANADSKIH POMORACA TUŽITI
VLASNIKE BRODOVA
KOJI ŠTRAJKOLOMAĆKOM
Oltawa 12 Aprila — Canadian
Seamen's unija dobila Jo dozvolu
od vlade da može tužiti vlasnike
brodova radi protu-zakonlto- g krše
nja ugovora
Ova unija Je već u
sporu sa upravom Canada Steam-shi- p
Lines Sarnia Steamship Li-nes
1 nekih drugih kom-panija
koje opetovano krte potpi-sani
ugovor od proile godine Me
dju ostalim pomorske kompanije
su prekršilo onu točku ugovora
koja ih da i ove godine
potpisu ugovor sa Canadian Sea-men's
unijom Odbijajući ovu uni-ju
koja legalno predstavlja pomor-ce
po kanadskim Jezerima nekoje
od ovih kompanija su potpisale
ugovor sa žtrajkolomačkom unijom
Pat Sullivana koja ni zakonom ni-je
priznata
Radi toga Canadian Seamen's
unija tuži ove kompanije Tuži ih
zato da ih sud na osnovu zakon-skog
prava o unijskom poslovanju
kazni i prisili na potpisivanje no-vog
ugovora Ovaj spor Izmedju
Canadian Seamen's unije i vlas-nika
brodova nijo jedinstveni slu-čaj
nego dio urote kanadskih pos-lodavaca
protiv organiziranih rad
DOK CIJENE RASTU POTROŠ-
NJA OPADA
Ottawa Ont — Potrošnja mli-jk- &
opala je za 5G819G3 litara j
januaru 1918 u usporedbi sa istim
mjesecom 1947 Ovo opadanje po-trošnje
mlijeka je po-rastom
cijena
Ove brojke su po Do
minion bureau of etatistic u čijem
izvjeltaju se kaže da je u ntkim
Kanade potrošnja mli-jeka
snižena za preko 17 posto
UGLJENOKOPA SE VRA-ĆAJ- U
NA POSAO
Washlngton 12 Aprila — Ovih
se dana vraća na posao preko 400-00- 0
američkih ugljenokopača koji
su štrajkali za veću mirovinu star-- v cima Štrajk Je trajao 29 dana
Spor Je rješen sporazumom iz
medju vlade i United Mine Work- -
ers unije po kojem će se mirovina
starcima povisiti Pravo na mirovi-nu
imat će starci od 62 umjesto 65
godina
radničkih unija katoličkih crkava
i drugih vjerskih organizacija
Oko 12 miebeskih ogranaka Cana-dia- n
Legion takodjer Šalje svoje
delegate
Ontarijska delegacija okupiti će
se u Torontu i od tuda će posebnim
vlakom krenuti za Ottawu U on-tarije- koj
pored pred-stavnika
domaćica radničkih uni-ja
vjerskih i drugih ustanova na
laže se i predstavnici nekoliko
gradskih i općinskih uprava te vi-se
vidnih ličnosti iz javnog života
kao Rcv John Prank Rabbl L A
Feinberg Ilev Gordon Domm
Rcv Peter Rrvce Rev Charles P
Pashler A A MacLeod i mnogi
drugi
Vancouver laljc %eliku delegaci-ju
pod vodstvom predsjednika Tra-des
and Labour Councila 11 u rt
Showlera i gradskog vijećnika R
K Gcrvina
U apelu kojeg Je izdala organi-zacija
domaćica sa potporu akcije
u borbi za snižavanje cijena kaže
se da se federalnu vladu mora pri-siliti
da spriječi osiromašenje na
roda i očuva zdravlje kanadske
djece
Iz tog razloga domaćice posiv-IJ- u
sve gradjane da podupru dele-gaciju
slanjem brzojava 1 pisama
federalnoj vladi za vrijeme podna-Sanj- a
peticija i zahtje-va
za snižavanje i kontrolu cijena
ĆE
SU POTPISALI UGOVOR SA
UNIJOM
mjesecima
pomorskih
obavezuje
MLIJEKA
uzrokovano
objavljene
gradovima
delegaciji
protestnih
nika Predstavnici Canadian Sea-men's
unije itjavrjviju da će svim
snagama braniti pravo kanadskih
pomoraca jer popwtanje značilo
bi isdaja Ako se ne debije sade
voljstina na sudu i ako radi toga
dodje do štrajka svu odgovornost
snositi će vlasti i vlasnici brodova
Jugoslavensko - talijan- -
sporazum
Beograd — Vlade Jsgoslavije I
Italije došle su do saorasem da
će svaka unutar svoje nadležnosti
izdati pomilovanje gradjentma
obih zemalja koji n ranije bHl
osudjeni po civilnim 1 ve-jef- ai su
dovima ili su u zatvoru gdje oče-kuju
sudove
U Beogradu je o tome objavlje-na
službena izjava vlade FNKJ U
a ovog aorazFha Vnuonm
Narodne skupitine J j°4avije je
stvorio edlukv da podijeli pentito-vanj- e
talijans (radJfjnifM koji
so osudjeni pi ju gosta venskim ci-riln- im
i vojn1 stfdevMsa
BUGARSKA TRA2I POVLAČE- -
NJE TURSKOG VOJNOG
ATASEJA
Sofija — Ministarstvo vanjskih
poslova Bugarske poslalo je nota
turskoj vladi a kojoj se traži pov-lačenje
iz Sofije tankog vajas
atašeja pekovnika Msair Arak i
njegovog zamjenika kapetana
Emin Aeara Bvgartka vlada op-tužuje
da m ova dvojica k+ristM
svoje pozidje kao dlpietnatsk
osoblje za vršenje akUvneeti pro-tiv
bugarske sigurnosti
SDA MORALE OPOZVATI
VOJNOG ATASEJA U
POLJSKOJ
Wariava 12 Aprila — Lt-C-©J Frank Jeesie pomoćnik vojne g
atašeja Sjedinjenih Država u Var-ia- vi
opozvan je po američkoj vla
di Opozivanje pukovnika Jessica
uslijedilo je nakon niša optužbi
podignutih protiv njega po polj-skoj
vladi radi njegovih veza sa
podzemnim reakcionarnim elemen-tima
i sljedbenicima izdajnika polj-skog
naroda Mikotajeuka