Novosti, September 26, 1944

              STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 26 sept 1944
NOVOSTI k-- — Italija i Rumunija i " ~jr v - ' -jf--— j Psil
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
208 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
usvršćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne
UNRRA i Kanada
Montrealu zasjeda ovog časa
U najvećem gradu Kanade
UNRRA (United Nations Relief and Rehabilitation Adrmmstra
ustanova za pomaganje oslobodje
tion) t jedna saveznička
i na Dalekom Istoku Na zasje-danju
nih krajeva i zemalja u Europi
predstavnici 44-j- u država ukljuciv UNRRA prisustvuju
jugoslavenske zagranične vlade dr-- a Subasica
Koliko narodi Europe toliko Dalekog bloka koji -- ~ najteže
pogodjeni današnjim ratom očekuju mnogo od UNRRE Ona
iVianica svih koji su stradali i koji očekivaju konkretnu
neposrednu pomoć onih savezničkih zemalja koje su mar
današnjeg velikog ant
pogodjene izravnim posljedicama
ZTT _ „imm ™4 Kanade i Sjedinjenih Dmv
Sisncjcog iuiu u yt — — - - narodima hamban i žv itar o Glavni izvor pomoći postradalim
za izgladnjele narode Europe trebaju biti Kanada i Sjedmo
ne Države koje obiluju ne samo prirodnim bogatstvima ne
i prevoznim sredstvima
naročitu važnost UNRRE za
Prije nego se osvrnemo na
nas kanadske Južne Slavene nastojati ćemo u kratkim pote7l
ma'ocrtati suštinu svrhe i cilja UNRRE
UNRRA nije ustanova koja je pozvana na rehabilitaciju
ratom uništenih i hitlerovačkim paležom opustošenih zemalja
Europe Njena osnovna zadaća jeste sada neposredno dodi-jeliti
oslobodjenim narodima njihov dio neposredne pomoći
cd strane onih savezničkih zemalja koje ju mogu dati UNRRA
se ima postarati da relifna pomoć narodima kojima je potreb-na
bude balansirana prema konkretnim potrebama dotične
zemlje i naroda prema stepenu bijede i neimaštine koja je
prouzročena hitlerovačkom pljačkom i prirodnim nedostacima
pojedinih zemalja Logično je na primjer da će Italiji biti naj-potrebnije
žito - kruh Italija nikada nije bila u stanju proiz-voditi
dovoljno žita za ishranu vlastitog pučanstva a jos ma-nje
je to u Italiji moguće danas kad je nestašica radne snage
alata i sredstava za proizvodnju Narodima Jugoslavije je na
primjer najpotrebnija tenniCKa pomoć u muuu —-- -
mašineriji i drugim tehničkim sredstvima proizvodnje Istina
potrebno je i hrane no Jugoslavija će skoro neposredno nakon
izgona invazora i njegovih služnika biti u stanju uzdignuti
razinu životnog opstanka ako narod bude imao zemlju i ma-šineriju
za obradjivanje iste Tako bi se redom moglo objas-niti
potrebe svake pojedine zemlje koja je do danas oslobo-djen- a
ispod hitlerovačkog jarma ili koja će u doglednoj bu-dućnosti
biti oslobodjena i postavljena na vlastite noge
Zadaća UNRRE je dakle ovog časa konkretna i neposred-na
Ona će se postarati da ne bude diskriminacije pojedinih
naroda ili zemalja te da neposredna pomoć svima bude po-djelje- na
podjednako i prema stvarnim potrebama
UNRRA je neposredni plod Teheranskog sporazuma Ona
Je prvi vidniji dokaz da Ujedinjeni narodi mogu saradjivati
ako je razumjevanja i poštenja ako je energije i dobre volje
Kako god je danas u ratu moguća saradnja Ujedinjenih na-roda
na pitanju neposredne pomoći oslobodjenim narodima
tako je saradnja moguća i sutra nakon pobjedonosnog zavr-šetka
rata To je cilj kojeg si je čovječanstvo postavilo a uje-dinjene
snage demokratskih naroda unutar svake zemlje Uje-dinjenih
naroda i medju narodima na svjetskom opsegu sj
najbolji zalog da će tako biti UNRRA je dakle još jedan od-govor
onim nevjernim Tomama medju našim narodom koji
dvoje u iskrenost savezničkih državnika i u mogućnost sarad-nj- e
Saveznika nakon rata tj u izgradnji trajnog i pravednog
mira za velike i male narode
Mi kanadski Hrvati Srbi i Slovenci imamo posebnog raz-loga
radovati se uspjesima UNRRA konferencije koja ovog ča-sa
zasjeda u Montrealu Tu je na prvom mjestu pitanje naše
nove domovine — Kanade i njenog udjela u snabdjevanju iz-nemoglih
i opljačkanih naroda Europe a Jugoslavije posebno
Kanada će bez sumnje biti pozvana doprinesti najviše u nepo-srednoj
ishrani naroda Europe i Dalekog Istoka Ona će mo-rati
ne samo duboko segnuti u svoje žitarice nego narodima
Europe dati dugoročne i povoljne zajmove kako bi mogli nc-bavlj- ati
kanadsko žito pa i darove jest — darove makar mi
Kanadijanci morali za neko vrijeme smanjiti naše obroke
"ham and eggs" i "pork ehopea" kako bismo našoj vladi omo-gućili
davanje darova narodima Europe Da bi se ta naša že-lja
ispunila potrebni su nam na državnoj upravi ljudi sa ra-zumjevan- jem
poštenjem i demokratskim pogledima na svijet
Koliko god je to zadjeva cjelokupnog naroda Kanade to-liko
više je naša jer smo mi ujedno i Kanadijanci i Hrvati
Srbi ili Slovenci tj porjeklom iz onih naroda kojima je pomoć
najpotrebnija Kao rodoljubi i demokrate mi se na svakom
mjestu trebamo starati da naš prilog ratnim naporima Kana-de
bude medju najobilatijima Podupiranjem ratnih napora
Kanade mi podupiremo i junačku borbu naših naroda na sta-rom
domu jer čim se u Kanadi proizvede više lita odjeće
obuće i drugih svakodnevnih potrebština za ishranu i opsta-nak
svijeta tim će pomoć Kanade narodima Europe pa i Ju-goslavije
biti veća i obilatija
Mi stoga pozdravljamo zasjedanje UNRRA u Montrealu
jer se nadamo da će ono uroditi mnogih korisnim zaključcima
koliko za neposrednu opskrbu svih naroda Europe i Dalekog
Istoka toliko naroda Jugoslavije Veliki demokratski saveznici
će se time najbolje odužiti narodima Europe a naročito Jugo-slavije
za neprocjenjivu žrtvu koju su doprinesli u ovom veli-kom
narodnom ratu aa uništenje zajedničkog neprijatelja —
irvoiednog hitlerfema
y (
0 razgraničenju Jugoslavije
s Italijom
je izašao u časopisu JUGOSLAVIJA
juni-ju- li 1944)
(Nastavak)
U novoj demokratskoj
viji garantovana je narodnim ma-njinama
i bez internacionalne kon-trole
nesmetana upotreba
jezika u životu i u školi
Budu li pak u ovome pravcu zave-dene
kakve garancije u Europi
Jugoslavija će im se rado podvrći
dakako pod uslovom da i druge dr-žave
prima iste obaveze Jer sa
ne smije ponoviti da Južni Slave-ni
gdje su u manjini budu lišeni
svakih narodnih prava — kao što
je to bilo u Italiji — a da inoje-zićn- e
manjine u Jugoslaviji uživa-ju
ne samo široka prava već i po-sebne
privilegije kao što su uži-vali
u Dalmaciji
Demokratsko uredjenje nove Ju-goslavije
predvidja takodjer općir-sk- e
samouprave koje će već same
po sebi omogućiti manjinskom živ-'j- u
gdje je u većini ili u znatni-jem
broju da dade mjesta svome
jeziku u javnoj upravi i u pros-vjetnim
ustanovama Ovo naroćito
važi za velike gradove Trst i Rije-ku
kojima treba da se vrati mu-nicipalna
autonomija oduzeta im
od Italije U isto — da
se vratimo na privredno gledište
— Jugoslavija će uspostaviti pre-kinutu
organsku vezu ovih grado-va
s njihovim zaledjem od koje
zavisi njihov ekonomski procvat
Kako Italija ne može da im ovo
dade već samo Jugoslavija ideja
pripojenja sporne jeiićno mješo-vite
zone Jugoslaviji nalazi
i u sredini iiteljstva talijan-skog
jezika Tako je talijanska
manjina već predstavljena po svo-jim
pripadnicima u našem oblas-nom
narodno-oslobodilačko- m od-boru
za Istru
Ovo nam dozivlje u pamet godi-nu
1918 kad je po slomu Austrije
jedan talijanski Intelektualac iz
Istre dolazio k našem Narodnom
vijeću u Zagreb kao odaslanik t
zv "Bumbara" (talijanskih zem-ljoradnika
u jugo-zapadn- oj Istri)
te u njihovo ime tražio da im po-šaljemo
oružanu pomoć da bi se
mogli odupreti okupaciji od strane
Italije jer su oni željeli da se nji-hov
kraj zajedno s cjelom ostalom
Istrom sjedini s Jugoslavijom
Sjećamo se takodjer kako su
krugovi u Trstu
istim teinjama željno
jugoslavensku vojsku u početku
mjeseca novembra godine 1918
predvidjajući da će Trst u privred-nom
pogledu teško nastradati
padne li pod Italiju
Gledajući stvari s eko-nomskih
interesa koji se ne daju
podcjeniti možemo s velikom si-gurnošću
predvidjeti da kad bi
uopće joS trebalo da liteljstvo L
zv Jul i jeke Venecije glasanjem
odluči o svojoj budućoj državnoj
pripadnosti Jugoslavija bi pored
glasova južn©s4ovenske većine sta
SATELITSKI ŠTAKORI BJEŽE
(Ovaj članak NOVA
Jugosla
njihova
javnom
vrijeme
pris-taša
po-morski
vodjeni
iščekivali
g'edišta
Napisao Dr Josip Smodlaka
novništva — koja se već izjavila
plebiscitom krvi — sigurno dobila
u nekim mjestima i mnogo ta'i-jansk- ih
glasova a u nekim mjes-tima
lako i većinu tih glasova
Pripojenje Trsta Gorice i zapad-nih
gradova Istre Jugoslaviji u
kojoj bi njihovi talijanski žitelji
mogli da slobodno njeguju svoj je-zik
a da uz to bolje žive nego
pod Italijom — ne bi bilo nikak-va
narodna nesreća za Italiju Na-protiv
Talijani bi mogli sa za-dovoljstvom
gledati na tu svoju
dobro situiranu braću onako kako
danas bez gorčine gledaju na svo-je
sunarodnjake u švicarskoj koji
su zadovoljni sa svojim položajem
te ne žude za političkim ujedinje-njem
s materom zemljom Ja
sam uvjeren da ima mnogo treznih
Talijana koji ovako shvaćaju pi-tanje
Trsta i Istre
Ugledni talijanski diplomat
grof Sforza iznjeo je u tri navra-ta
pred širu javnost svoje misli o
potrebi nekih teritorijalnih odreka
koji se sada posije poraza Italije
njoj nameću U dvije od tih izjava
g Sforza je posebno govorio o
uredjenju granica s Jugoslavijom
— kako ga on zamišlja Grof
Sforza mora se priznati nije ni-kad
štedio ljepe riječi na adresu
Južnih Slavena stalno naglašujući
kako je on uvjek radio za prija-teljske
odnose Italije s Jugoslavi-jom
Samo su nama uvjek nekako
čudno izgledale te prijateljske na-mjere
sjećajući se kako je g Sfor-za
pisao da je zdrav osnov za pri-jateljstvo
s Jugoslavijom postav-ljen
ugovorom u Rapalu Tim teže
nam je to shvatiti što je baš g
Sforza glavom u Rapalu ra-dio
i postigao da dvije trećine mi-lio- na
Jugoslavena bude odcjeplje-n- o
od domovine i podvrgnuto jed-noj
nasilnoj vladavini I sada pi-šući
o razgraničenju g Sforza pi-še
veoma ljubazno o Jugoslaviji
ali kako će se vidjeti osim riječi
pruža nam veoma malo zapravo
ništa što bi moglo da popravi teš-ku
nepravdu nanesenu našem na-rodu
s njegovim sudjelovanjem
Prva izjava g Sforze o vraća-nju
teritorijalnih tekovina Italije
izišla je u jednom intervju u časo-pisu
"United Nations" od 1 augu-sta
1943 Tu je on kazao: "Govo-reći
o nacionalnoj cjelokupnosti
Italije priznajem da Dodekanez"
(grčki otoci u Egejskom moru ko-je
je Italija prisvojila) "nije nikad
sačinjavao sastavni dio naše zem-lje
slobodna Italija sutra će
radosno povratiti Dodekanez grč-koj
naciji" 0 povratku ijednog
djela naše nacionalne teritorije ni-je
ovaj put kazao ni rijeci Tome
se toliko začudio engleski publi-cist
Ivor Thomas koji inače čes-to
citira g Sforzu i rado mu mno-go
toga odobrava da je navodeći
gornje njegove riječi u jednome
svome članku i "Contemporarv
Reviev" dodao ovu svoju prim-jedbu:
"Kad se budu vraćale fa-šističke
tekovine trebat će tako-djer
da se Rijeka vrati Jugoslavi-ji"
Uzgred je britanski novinar
podsjetio grofa Sforzu da on ti
Rapalu nije tražio da Rijeka pri-padne
Italiji
Izgleda da je ova prijateljska
napomena g Thomasa navela g
Sforzu da se u drugoj svojoj izja-vi
sjeti grada Rijeke Ovaj put on
u jednome svome članku koji je
izišao u lanjskoj oktobarskoj sve-sci
časopisa "Foreign Affairs" pa
u francuskom prevodu u "Les Do-cumen- ts
de la Quinzaine" od 15
januara 1944 iznosi ovaj osebujni
predlog: "Italija i Jugoslavija mo-gle
bi da ponude novoj Ligi naro-da
Rijeku i dio okolne teritorije
potreban za osnovanje njenog su-vereniteta
Italija i Jugoslavija
žrtvovale bi s time neke svoje te-ritorije
i zahtjeve ali bi jedno
postigle neprocjenjive moralne
koristi Liga naroda pak našla bi
se u idealnom položaju izmedju la-tinskog
i slavenskog svijeta ima-jući
za sebe jedno od najboljih
morskih pristaništa na svije-tu
(!)" Ni ovaj put g Sforza ne
nalazi da se ima učiniti ikakav
teritorijalni ustup Jugoslaviji već
joj u ime naknade za to blagonak-lono
nudi savez i to ne samo a
Italijom već i s Francuskom (I)
tješeći se da bi tada (ovo su nje-gove
riječi) "pitanje razgraniče-nja
koje iznose neki zaostali jugo-slavenski
novinari izgubilo velik
dio svoje oštrine"
Treći put se g Sforza javio o
istom predmetu u mjesecu marču
o g i to jednim intervuom u "New
York Times-u- " Tu on još jedanred
ponavlja svoj omiljeli predlog da
Ee Rijeka stavi pod Ligu naroda
Novoga u ovoj posljednoj izjavi
ima samo to da bi Italija imala
da se odreče suvereniteta nad gra-dom
Zadrom ali ipak tako da taj
grad ne bi došao pod neograničeni
suverenitet Jugoslavije već bi se
imalo tražiti neko kompromisno
riješenje Prema tome g Sforza
ostaje pri tome da se Jugoslaviji
nema vratiti pod njenu suverenu
vlast ni jedan pedalj narodne te-ritorije
oduzete joj pod pritiskom
jače sile Istina on radodaje da
bi Jugoslaviji imala pripasti Dal-macija
i Crna Gora ali ova ponu-da
neka nam se dozvoli reći isto
je tako ozbiljna kao da mi nudimo
Italiji da prisajedini Siciliju i Sar-diniju
To svemu izgleda kao da je za
g Sforzu uzalud projurilo 26 sud-bonosnih
godina u odnosima izme-dju
Italije i Južnih Slavena Kao
što se vidi iz navedenih njegovih
Izjava on uvjek stoji na onome
(Prenos na str 4)
me--
PHeTJOSEPH STAROBIN
U jednoj ranijoj raspravi osvr-nuo
sam se na probleme konferen-cije
u Quebecu i podvukao da dok
su glavne odluke o budućim odno-sima
izmedju Sjedinjenih Država
i Velike Britanije u Aziji od naro-čite
važnosti problemi zapadne
Europe napose Italije takodjer su
mogli biti raspravljani 0 tome je
dao naslutiti i John Chabot Smith
dopisnik Herald Tribune iz Rima
On je rekao da se brigadirski ge-neral
William 0'Dwer brzo povra-tio
sa svog pregledavanja AMG-- a
(Allied Militarjr Government) u
Italiji kako bi predsjednik Roose-ve- lt
mogao o ovom pitanju ras-pravljati
sa premijerom Churchll-lo- m
Dopisnik dalje opisuje sve veći
pocjep izmedju Amerikanaca i
Britanaca u Savezničkoj Kontrol-noj
Komisiji "Tradicionalna bri-tanska
politika stoji za slabu Ita-liju
koja će u stranim odnosima
slijediti englesko vodstvo dok je
američko stanovište ili bi pak ima-lo
biti to da se Italiju ponovno
stavi na njezine noge kao bogato
polje za američka trgovačka podu-zeća"
— piše taj dopisnik
Istina je dakle u tome da se
britanska politika u Italiji (a dru-ge
ni nema) pokazala potpuno
bankrotirana sa dogad jajima u po-sljednju
godinu dana Što se Sje-dinjenih
Država tiče one snose od-govornost
u toliko što su službeni
predstavnici slijedili britansko
vodstvo ili što su pokušavali na-tjecati
se sa britanskom diploma-cijom
u prekrSenju odluka deklara-cije
konferencije u Moskvi
Italija je danas u neshvatljivom
materijalnom i moralnom kaosu
Pripovjesti koje sam čuo od pov-jerenih
krugova nisu čak ni za ob-javljivati
Ne samo što cvate bo-lest
i nevolja nego i sama poljo-privreda
i Industrija snižena je na
najniže stanje Transportacija np
postoji Električni pogoni toliko
važni u Italiji su prekinuti In-trige
i korupcija cvatu i podstre-klvan- e
su iz vana Osnovna odgo-vornost
leži dakako u fašizmu ko-ji
je u savezu sa Njemačkom do-veo
talijanski narod na rub pro-pasti
Ali kad još nebi bilo upornog i
izdržljivog rada socijalista komu-nista
i kršćanskih demokrata tj
da je Italija prepuštena samo
AMG-- u i njezinoj politici — nebi
opće postojalo nikakve nade
Je li čudo što se prema Italiji
nije postupalo sa tako velikim in-teresom
kao prema Rumunjskoj?
Usporedite činjenice
Obe zemlje bile su osovinski sa-teliti
što se Italije tiče mirovni
uslovi sa Badoglijem nisu nikada
bili objavljeni Ali koji su te us-lo- ve
vidili pripovjedaju da oni
Italiji brane podržavati armiju ve-ću
od 14000 vojnika U uslovima
ima članaka koji dozvoljavaju da
Evo Rusa!
Petero braće i dvije sestre sa
silnom vojskom i narodom Hrva-ta
krenuše iz stare domaje preko
Karpata — predjoše Dunav Dra-vu
Savu i Kupu i zaustaviše se
pred morem O more Jadransko!
Zaustavi se narod pred morem
raširi po zemlji i započe uredjiva-t- i
novi Dom
Tamo daleko u starom kraju os-taviše
braću svoju po krvi i jezi-ku
— Ruse i Ukrajince
Protekla su mnoga stoljeća
Kadgod nam je bilo teško kadgod
nam je prijetilo kakovo zlo — gle-dali
smo preko Karpata i očekivali
pomoć Naši su ljudi išli u Te-trogr- ad
i Moskvu tumačili naše
želje i naše jade Ali stariji ro-dja- ci
su imali svoje brige a nji-hovi
upravitelji tvrdo srce
Prošle su mnoge godine
Naši veliki rod jaci zbaciše krutna
upravitelje — i Veliki Lenjin po-stade
Učiteljem naroda Veliki na-rod
uze upravu Države u svoje ru-ke
Ruke velike i jake! A srce jo
Naroda Veliko! Veliko i dobro!
I naši nas rodjaci razumješe sa-da
Nema tamo više upravitelja
okrutnoga i tvrdog srca koji ne
mari za male i nejake — Veliko
Srce SSSR-- a puno je topline za
sve ponižene i uvrijedjene
A nas su barbari toliko ponisi-va- li
i vrijedjali — da smo se digli
na Ustanak! Rasplamtila se borba
u našoj Domovini — digao se div
— Narod i predvodjen Titom uda-rio
na barbare
Tri godine već bukti požar u na-šim
selima i gradovima tri godine
curi Krv iz otvorenih rana našeg
Naroda
Ne da se junački Narod nava-ljuje
na tudjina i njegove sluge i
kruni se slavom Slavom Besmrt-nog
Junaka — Naroda!
I u ovoj velikoj i teikoj Borbi
— gleda narod preko Karpata Mo
sada misle veliki rodjael — Rovi
se sami ti uslovi mogu promijeni-ti
kada god to AMG zaželi
U slučaju Rumunjske uslovi su
objavljeni u roku od dva tjedna
nakon je prestala ratovati protiv
Ujedinjenih Nacija Potpisani ugo-vor
traži da Rumunjska stavi naj-manje
dvanaest divizija saveznici-ma
na raspolaganje za borbu pro-tiv
Nijemaca Pa dok su uslovi u
mnogim pogledima isto tako žes-toki
kao i Italiji Rumunjskoj je
data prilika da opere svoje učest-vovanje
u zločinima sa osovinom
putem doprinašanja svog dijela a
borbi za vlastitu slobodu
U slučaju Rumunjske takodjer
je diskreditirana monarhija prera
se nije pokazala zapreka u kida-nju
sa Njemačkom U stvari de-mokratski
pokret u Rumunjskoj
bio je slabiji nego su se pokazalo
demokratske sile u Italiji nakon
je izbačen Mussolinijev režim
Nisam ja spreman reći da sa
Rusi realistični i inteligentni lju-di
radi naravi njihovog sistema
Nije tu niti pitanje da se Rusi
ne boje komunizma Talijanska so-cijalistička
i komunistička partija
ne pokušavaju uspostaviti komuni-zam:
oni hoće očistiti fašizam re-konstrukciju
njihove nacije na
parlamentarnoj demokratskoj os-novi
i oni pozivaju za obnovu tr-govine
i industrije koje god bilo
kapitaliste samo ako su voljni da
ulože novac i prave trgovinu
Takva Italija ima biti snažna
demokratska nacija slaba i dez-organizirana
Italija bi jednostav-no
otvorila put fašističkim pusto-lovima
i izgradila uslove za najši-re
odalečenje sa Britanijom sa
demokracijom i kapitalizmom
što se tiče američkih odgovor-nosti
i interesa posve je ja3no da
gdje god Sjedinjene Države poku-šavaju
slijediti ili podnose reak-cionarnu
politiku na britanskoj
strani mi svršimo sa time da se
povrijedimo
Ja ne želim Siriti protu-britan-sk- u
propagandu Niti mislim usko-grudno
da smanjim talijansku ne-sreću
u našoj izbornoj kampanji
činjenica je da su naši interesi
posluženi jedino kad naučimo ono
što je najbolje u britanskoj politi-ci:
britanski 20 godišnji ugovor sa
Sovjetskim Savezom britansko
stanovište prema poljskim grani-cama
priznanje maršala Tita i
spremnost za rad sa Francuskom
kao velikom silom
Kada god podnašamo ili pokuša-mo
slijediti reakcionarne tendenci-je
— "blage riječi" prema Francu
zastoj u Indiji fijasko u Italiji —
mi samo povredjujemo vlastite in-terese
kao nacija interese ratnih
napora interese hemisfere
Vrijeme je da se američka po-litika
oslobodi ropskog slljedjenja
onog Sto je najgore u Britaniji ili
uzaludnih iluzija da Sjedinjene
Državo mogu učiniti bolje i više
nego što su britanski torijevci po-kušali
učiniti
ljudi?
A novi ljudi — velikog srca —
osjećaju naše nevoljo i Jade I go-vore:
"Mi smo 3 vama junaci Naro-de
— Borce — čujemo kucaje va-šega
srca osjećamo vaJu krv koju
barbarin prosipa nemilice i znaj-te
— vi ste nali"
Poslije toliko stoljeća — novi
ljudi a stari rodjaci progovorišo
jezikom koji razumjeemo Ražu-mjesm- o
i osjetismo da nismo sa-mi
U velikom zbivanju naša srra
biju istim ritmom iste krvi koja
kola od Jadrana preko Karpata do
Tihog oceana
Šire se naša srca ubrzano biju
jer nam se Velika Srca približuju
čuli smo već da su na Jugu
I dodje dan kada eterom zabru- -
ji: "Sovjetska vojna dcltgacija je
stigla u rhovni tab maršala Ti-ta- !"
O srca naša! O krvi naša! — O
Narode — Borce — čuj: Rusi su
stigli oni su kod nas!"
Veza — slavenska veza — izme
dju Rusa i Ukrajinaca i nas Srba
Hrvata Slovenaca Muslimana
Crnogoraca i Makedonaca je uspo
stavljena
Blagoslovljen da je dan dolaska
naše Braće!
Srca naša su otvorera — vedra
i ponosna čela — primamo heroje
SSSR-- a — primamo ih medju nas
— da se nikad više ne prekine ve
la — i da uz maršala Staljina —
maršal TITO stane na glavu zmi
ji barbarinu!
Poćinje novo poglavlje u povije
sti naših naroda: Moskva je posla
la svoje delegate k nama — a ge
neral Komejev vodi hrabre borce
— koji stigoše maršalu Titu
Velika braćo da ste zdravo!
(Preitampano iz novino "Vjes
nik" Glasila Anti-faltice- g Vi
jeća Hrvatske od 18 arfa 1944)
%