Nase Novine, March 24, 1982

              " VI" t D v " % "Ji K". V ff l" !
s
6- - NASE NOVINE, January 27, 1982.
витгдтаан! шшшеш МИИ№ДД1 .ЈЛШДЦ? УС,1ДТ(И1ДЈ..ЈД1И
Samuel Cohen:
1Ш 1 де! si&.3 XhSk
El
адгНнгНГ1ШГТ1 I
Si .as rait&Sw4:&i si Л W3WV.fl?l+ S 1,
E§f
Nikakva kolebanja ni griznje savjesti u covjeku koji je
stvorio najsramotnije oruzje na svijetu. Pa i dok opisuje
razorna svojstva toga oruzja, cini to gotovo sa zadovolj-stvo- m,
uvjeren da ce rata biti, i to nuklearnoga, na tlu
Evrope. Djevojcica, koja sudjeluje u razgovoru sto ga
objavljujemo, navodi ga na objektivno polupriznanje
vlastitoga ludila. A ta je djevojcica njegova kcerka...
Ovaj razgovor s izumiteljem neutronske
bombe, Samuelom T. Cohenom, snimila je
nizozemska televizijska mreza VPRO. Raz-govor
je nevjerojatan — ni traga onoj
zabrinutosti Sto je, kao po pravilu, izraza-vaj- u
znanstvenici kad razmiSljaju o mogu-co- j
primjeni njihovih otkrida. Razdirala je
one koji su utrli put atomskoj bombi, kao i
pronalaza6a baruta Alfreda Nobela. Za
razliku od njih, Samuel Cohen, fiovjek koji
je izumio najsmrtonosnije oruzje posljed-nji- h
godina, posve je NSen griznje savjesti.
Vjeruje u svoju bombu, ljubi je, smatra je
fantasticnom. Citajuci taj razgovor, stjeie
se dojam kako jedva ocekuje izbijanje
kakvoga rata da bi mogao provjeriti njezinu
korisnost. A da ce rata biti, ne sumnja
nipoSto; nikada se u govoru ne sluzi
pogodbenim nacinom, uvijek buducim
vremenom. S izvjesnoScu. U meduvremenu
pripravlja obrambene planove.
PITANJE: Kad ste otkrili neutronsku
bombu?
ODGOVOR: U Ijeto 1958. Komisija
ministarstva obrane trazila je da ispitam
mogucnosti proizvodnje nuklearnoga oruz-ja
koje bi se moglo upotrijebiti na bojnom
polju. Zakljufiao sam se tako u laboratorij i
doSao do odredenog otkrica, rezultat
kojega je bila neutronska bomba.
P: Kojega to "odredenog" otkrita?
0: Temelji se na pojavi Sto je nazivamo
nuklearnom fuzijom. Oblikom energije
porijeklo koje je slifino porijeklu Sundeve
energije. Smatramo to cistim nuklearnim
oruzjem. S veoma malo radioaktivnosti
koja se smatra Stetnom. NeSto poput
golema stroja s rendgsenskim zrakama.
Uzmite neki grad. Iznad njega, na visini od
600 do 900 metara, eksplodirat ce moja
neutronska bomba...
P: Volite li konstruirati orulje?
0: Moram priznati da volim. To je izazov.
Doista ocaravajuce zanimanje.
P: Sto vam je najdraie na svijetu?
0: Moj pas. No, nemojte to reci mojoj
zeni i kcerki.
BOMBA I MORAL
P: Sto misli vaSa lena o bombi?
O: Ne zanima je uopce. Igra tenis, brine
se o kudanstvu, a ne o tim straSnim
stvarima.
Zamislite obicnu ratnu situaciju, na
primjer, zaposjedanje nekog grada. Mi
zraiimo neprijateljsku vojsku. Ali pomica-nj- e
zracnih masa, Sto ih izaziva ta
eksplozija veoma visoko u atmosferi.'ne
dohvaca povrSinu zemlje, jer je omedena.
Zato, razarajuci uCinak topline i pomicanje
zracnih masa ostaje daleko od zemljine
povrSine.To je razlog Sto se neutronska
bomba opisuje kao oruzje koje ubija ljude a
Stedi stvari. Kad me pitaju nije li nemoral-n- o
ubijati ljude, a Stedjeti stvari, uvijek
odgovaram: ljudisu neprijateljski vojnici, a
pravedno je poStedjeti opca dobra. Gradani
mogu uciniti dvije stvari: napustiti grad
prije podetka bitke, Sto se i Cini gotovo
uvijek kad se ima dovoljno vremena ili,
pak, potraziti spas u podzemnim skloniSti-m- a.
To su veoma jednostavne mjere
opreza.koje ne stoje mnogo.Na zemlji
bjesni bitka, a covjek je siguran pod
zemljom. GMIuci li Atlantski pakt postaviti
neutronsko oruzje u Evropi, civilno stanov-niStv- o
moze izgraditi jeftina skloniSta.
Stoje otprilike 100 dolara po osobi. Tako
su jeftina zato Sto im je i svrha da zaStite
samo od zrafcenja a ne i od pomicanja
zraka. Za to bi pak trebalo mnogo Celika i
cementa, kako bi sigurnost bila Sto ve6a.
P: Govorite neprestano o Evropi, o ratu u
Evropi. Ja iivim u Evropi. I ne svida mi se
vaSa pripovijest.
F.wn.m. iHiHlWMHIWllim 1ДШГИИ8
O: Prirodna stvar. Na to vam mogu samo
reci da imate nesredu Sto ste tako blizu
sovjetskom bloku. Vi, Evropljani, ugrozeni
ste doista. Mi smo s one strane oceana.
(Otvara televizor. Na ekranu se pojavljuje
Ronald Reagan.) To je moj predsjednik.
P: Nije li on dovek koji odluduje o tome
node li se nastaviti proizvodnja neutronske
bombe?
O: Da, na njemu je konacna odluka.
P: Mislite li da 6e e i donijeti?
O: Bogami, mislim da hoce.
BOMBAIMLADI
P: Sto se dogada vojnicima pogodenim
bombom?
O: TeSko su ranjeni intenzivnim zra6e-nje- m
neutrona. Za samo nekoliko minuta
vecina vojnika unutar radijacijskoga polja
ispada iz bitke. Paraliza. Zra6enje pogada
srediSnji zivcani sustav. Ne moze se viSe
boriti. Na vecoj udaljenosti zrafienje poga-da
probavni trakt.Simptomi su mucnina,
povracanje, proljev.
P: Umire li se od toga?
O: Da, vedina vojnika tih prvih dviju
kategorija umire ubrzo. Sto je blize mjestu
eksplozije, to i umire brie. Oni, pak, koji
su najblizi, dozivljavaju Sok i umiru zacas.
P: Nije li to utasna smrt?
O: Smrt je uvijek uzasna. Usporedite li
fizioloSke posljedice neutronske bombe s
onima konvencionalnoga oruzja, i morate li
birati, mislim da biste izabrali neutronsku
bombu. Suvremeni je rat mehaniziran.
Covjek samo pritiskuje dugmad. Nema viSe
mjestazajunake. Sljedefii rat neceznati za
rovove i juriSe prvog svjetskoga rata. A
пебе biti ni opetovanje proSloga rata. U ta
dva rata moglo se reci mirno: ranjen sam
smrtno i umirem, ali odvodim sa sobom na
onaj svijet i prilicno neprijatelja. U trecemu
svjetskom ratu ne moze se uopce dogoditi
takvo neSto.
P: Kako reagiraju vaSa djeca na to
otkride?
O: Posve ravnoduSno. (Obra6a se kderki.)
Sto misliS o svojem ocu, koji je izumio
bombu?
KCERKA: Ne ti£e se to mene uopce.
OTAC: A Sto misle tvoji drugovi i
drugarice u Skoli? Razgovaraju li o tomu?
KCERKA: Da, razgovaraju i smatraju
straSnim. ali zapravo, ne znaju Sto reci o
tomu. Vide mojega oca drugaCije nego ja.
Za mene je on posve odvojen od
cudoviSne bomDe.
BOMBAIRAKETE
P: RazumijeS li zaSto ostali smatraju
bombu straSnom?
KCERKA: Zato Sto ubija ljude. A sve Sto
ubija ljude, straSno je na neki nacin.
OTAC: Zamisli da ziviS u 1939. kad su
nacisti zaposjeli gotovo cijelu Evropu. Bi li
i tad bila protiv ubijanja ljudi?
KCERKA: Zacijelo ne bih. No, za mene
je bomba straSna ne zato Sto Stiti naSu
zemlju, nego zato Sto ubija ljude. StraSna
je poput svakog drugog oruzja. i, moze
biti korisna u obrani.
OTAC: Znaci da su ljudi cudoviSta koja
se ubijaju uzajamno.
CERKA: Ne svi ljudi, ali vecina ljudi. Ti
uopcavaS previSe.
OTAC: Za mene su svi ljudi cudoviSta.
Pa i oni koji ne ubijaju, prikrivaju takve
misli.
KCERKA: Kako to znaS?
OTAC: Znam. Citam. I govore ljudi.
KCERKA: Ako su za tebe svi ljudi
CidoviSta, i ti si jedno od njih.
OTAC: Dakako.
Morning Star, Britain
P: VaS je sin u mornaridkoj pjeSadiji. Sto
biste rekli kad bi postao irtvom "vaSe"
bombe?
O: Oh, ne, ne. Neutronska bomba
upotrebljava se na kopnu. Kad bi se moj
sin naSao u zaracenom podru6ju, ne bi mu
zaprijetile neutronske bombe, nego dale-komet- ne
rakete i projektili.
P: Bi li vam bilo milije da je ugrolen od
rakete Hi od neutronske bombe?
O: Govoreci iskreno, viSe volim rakete.
Upravo sam objasnio kako djeluje neutron-ska
bomba. Rakete djeluju drugaCije,
uniStavaju materijalna dobra, 6ovjek se
moze i spasiti. Raketa moze pogoditi brod,
ali se moj sin moze spasiti батсет za
spasavanje. Zato bih viSe volio da njegov
brod bude pogoden raketom.
P: Zar u posljednjih dvadeset godina
nikad niste pomislili: "Moj Bole, Sto sam
to otkrio?"
O: Ne, nisam nikad pomislio na takvo
neSto. To je najpreciznije selektivno oruzje
izumljeno dosad. Zvu6i mozda preuzetno,
ali je doista tako.
BOMBAIZNANOST
P: Oprostite, a tko je na ovoj fotografiji?
O: To je kardinal Casaroli, drzavni tajnik
Vatikana. Prije dvije godine bio sam njegov
gost. U Vatikanu. Vrhunac posjeta bio je
trenutak kad me predstavio papi.
P: Kako se to dogodilo?
O: Bio sam predstavljen kao otac
neutronske bombe.
P: Kako je reagirao papa?
O: Veoma smireno, dok su ostali
svecenici bili vidljivo uzbudeni. Papa me
upitao radim li za mir. Uvjerio sam ga da
cinim najviSe Sto mogu i da mi je on uzor.
P: Vjerujete li da 6e biti rata?
O: Vjerujem. Uzasno je reci, ali doista
mislim da ce ga biti. Vjerujem da je
ratovanje u covjekovoj naravi. Ratova je
bilo uvijek, napose u Evropi. osobito
ratobornom kontinentu. U svakom ratu
zaracene su se strane uvijek koristile svim
oruzjem Sto su ga posjedovale. Zato
vjerujem ne samo da ce biti rata, premda
nitko ne moze pogoditi kad, nego i da ce to
biti nuklearni rat. Ovoga trenutka radim na
obrambenom planu s upotrebom nuklear-noga
oruzja, pa i neutronske bombe, kako
bi se odvratile krupne vojne formacije od
zaposjedanja defenzivno organiziranih ze-malj- a.
Taj plan obuhvata i bateriju
nuklearnog oruzja. Da bih pojednostavio
stvari, opisujem je kao liniju obrane duz
granica zemlje. Iskoristit 6e se ovaj ili onaj
oblik nuklearne energije kao jamstvo da se
neprijatelj ne upusti ni u kakvu mvaziu.
P: Je li ta linija u Evropi9
O: Mislim ponajprije na Evropu. Takav bi
sistem bio, po naravi stvari, veoma
prikladan za granice izmedu Istoka i
Zapada, za zeljezni zastor No, tomu se
odlucno protive Nijemci.
P: Smatrate li sebe znanstvenikom?
O: Ne viSe. Ne u cijelosti. Zacijelo ste culi
govoriti o psihoanalizi i nesviesnomu. Evo
prva spontana asocijacija koja mi se
namece u vezi s vaSim pitanjem jest da
smatram sebe humanistom. Nije li to
nevjerojatno?
P: Da, popriliino Jer, kako se mole biti
kreativan, radi li se na onomu Sto
unis'tava'?
O: Oprostite, dragi moj gospodme1
Neutronska bomba nije uniStavajuce oruz-je.
P. Ali, ubija lude.
O: Neprijateljske vojnike. A to je, na
zalost, sastavni dio rata. Uvijek e bilo
tako.
mivjK,iM'af.ummA-xil'!!WiK'AMfVSimHmyse- l
JUZNOAFRICKAREPUBl
ADIS ABEBA (Od dopisnika
Tanjuga) — Organizacija afrifckog
jedinstva pozvala je sve slobodo-Ijubiv- e
zemlje svijeta da se uzdrze
od priznavanja 6etvrte umjetne
tvorevine na tlu Juznoafri6ke Re-publi- ke
— Ciskeja. U zelji da
"odisti" Juznoafricku Republiku
(JAR) od сгпабке vecine, rasisti6ki
rezim u Pretoriji stvorio je joS
jednu "nezavisnu" enklavu u kojoj
ce na prostoru od 253 6etvoma
kilometra "zivjeti" oko milijun cr-na- ca.
Takoznava bantustanizacija
se nastavlja usprkos otporu medu-narodn- og
javnog mnijenja i rastu-6e- g
otpora Afrikanaca u rasistickoj
republici koji 6ine 86 posto njezina
stanovniStva.
Slicne enklave, "slobodne" cr-nac- ke
drzavice, stvorene su prije
nekoliko godina — Tanskei 1976,
Bufutacvana — 1977. i Venda
godinu dana kasnije. Rijec je o
Verwoerdovoj politici rasnog odva-janj- a
bijelih doseljenika od сгпабке
vecine. Treba, prema Verwoerdo-vo- m
planu, stvoriti na tlu JAR
deset "nezavisnih africkih drzavi-c- a,
koje ce ekonomski i financijski
ovisiti o Pretoriji i predstavljati
nepresuSni izvor jeftine radne
snage. Cim te enklave postanu
"nezavisne" njihovo stanovniStvo
automatski gubi status gradana
JuznoafriCke Republike. Pripadnici
deset plemena bez obzira gdje se
nalazili na tlu JAR moraju biti
deportirani, silom ili milom u
svoju drzavu i tamo zivjeti. Na ovaj
nacin 6e oko 67 posto afri6kog
stanovniStva izgubiti zemlju i zavi-ба- ј.
Njihove "drzave" se nalaze u
suSnim i nepristupaCnim predjeli-m- a
juznoafrickog sjeveroistoka.
Rijec je o masovnoj denacionali-zacij- i
Afrikanaca u njihovoj vlasti-to- j
zemlji i perfidnoj politici rasis- -
ПТНВРДИВ milm niAim,MiMU5Bra ВтМЦЦтштВИЦ1ИГЛИШГ1ШЈ№№ '"""""ll"'? 1..Ц..1И1...1ЧШ.1ЈИ1М ..HPIIMI Л.т.'И"1Ј'-и.Ч1И1ИТ- 1! ипчгуллтавда -"-
"-'-""""'"" '-!'"-
1'