000382 |
Previous | 2 of 13 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
y
2-- NASE NOVINE, July 27,1983.
PROFESORI
OSUOUJU NAPAD
Napad socijal-krediters- ke vlade
Britanske Kolumbije na ljudska
prava zbunio je cijelu zemlju. Ljudi i
u drugim krajevima Kanade smatraju
da ljudska prava treba proSirivati a
ne suzavati.
Zato su druStva profesora u
provincijama Ontario i Nova Scotia
osudila postupak vlade B.C. Ta
druStva kazu da je vlada B.C.
odbacila "Principe pravictiosti i
pravde koja 6ine srz kanadskog
druStva".
Ontarijsko druStvo profesora ima
10.000 clanova, a novoskoSijsko
1.500 . Njihovo istupanje podupire
druStvo profesora u provinciji Que-bec.
Njih zabrinjava odluka vlade B.C.
da otpuSta javne uposlenike bez
razloga, ukljufiiv profesore naeuni-verzitetim- a.
Neki rnisle da se vlada B.C.
odlu6ila na taj korak zbog otpora
kojeg su joj dali javni uposlenici
proSle godine, kad je ogranifiila
povecanje njihovih placa.
"Bennett-ov- a vlada je napala aka-dems- ku slobodu i nezavisnost uni-verzitet- a",
kazu spomenuta udruze-nj- a
u svojoj izjavi. "To ograniCava
pravo i duznost univerzitetskih pro- fesora da govore o pitanjima koja su
vazna za slobodno druStvo. Kratko-гобп- е
ekonomske poteSkobe ne
smiju biti izgovor za ogranifiavanje
fundamentalnih demokratskih pra-va".
SOPHIE WEREMCHUK
Podkonac augusta odriati 6e se
dopunski izbori u jednom izbornom
okrugu u Ncvoj Scotij'i (kandidat je
novi voda konzervativaca Brian Mul-rone- y)
i okrugu Mission-Po- rt Moody
B.C. Kandidat u torn okrugu je
Sophie Wermchuk (na slid).
стдатааиг.тацмЈЦлдн
VASlNGTON
poveCava
VOJNU POMOC
HONDURASU
Meksiko, jula(Tanjug)
ZvaniCna Managva je upozorila
sino6 da VaSington zapodin-j- e novu
fazu agresije na Nikaragvu osetnim
povedanjem vojne pomoci sused-no- m
Hondurasu.
Ministar unutraSnjih poslova Ni-kara- gve
Tomas . Borhe rekao je u
svom govoru u gradu Zelaja da 6e
Honduras do sredine ovog meseca
primiti 12 supersonifcnih- - aviona
lovaca i cetiri bombardera, zatim
topove kalibra 150 milimetara i viSe
drugog teSkog i lakog oruzja.
' Navodi se da je cilj ove akcije
priprema honduraske armije za rat
sa Nikaragvom, a-Bor-he
je rekao da
6e uskoro iz Pentagonovih baza u
SAD biti vraceno u Honduras 40
pilota rezima u Tegusigalpi, uvezba-ni-h
za naredne ratne akcije.
U srednjoameri6kim politiSkim
krugovima se ova upozorenja uzima-j-u
veoma ozbiljno, jer potvrduju
procene da je sve teze izbeci
direktnu oruzanu konfrontaciju.
POLISARIO
OPTU2BAZBOG
REFERENDUMA
ALZIR, AFP - Fronta POLISARIO, Sto se
bori za nezavisnost Zapadne Sahare, optuil-l- a
je marokanskog kralja Hasana II za
odbacivanje rezolucije nedavnog sastanka
na vrhu afrifikog jedinstva (OAJ) o referen-dum- u
u Zapadnoj Sahari.
! Ova optufba sadriana je u saoptfenju
POLISARIA, objavljenom u AI2iru u povodu
Izjave Hasana II koji je rekao da ako I na
referendumu vecina bude za nezavisnost
Zapadne Sahare, "niSta nede obavezivati
Maroko da POLISARIU pruzl ovaj terltorij na.
srebrnom posluzavniku". U saopcenju POLI-SARIA
kafe se da se Maroko nada da 6e,
zahvaljuju5i vojnoj pomocl SJedlnjenlh Ame-riCk- ih
Drzava I Francuske, uspjeti posticM
vojnu pobjedu u Zapadnoj Sahari.
Prema odlucl sastanka na vrhu OAJ
nedavno odrzanog u Adls Abebi, u roku od
Sest mjeseci trebalo bi odriati referendum u
Zapadnoj Sahari kako bi se stanovniStvu
ovog teritorija, koji Maroko smatra da mu
pripada, pruzila prilika da se izjasnl o svojoj
budu6nostl.
U meduvremenu do§lo je do oruianog
sukoba izmedu marokanske armije I jedlnlce
oslobodila6kog pokreta POLISARIO. U nje-m- u
je poglnulo 50 boraca POLISARIJA I
uniSten je ve6i broj vozila. U napadu koji je
IzvrSen u blizinl strategljskog mjesta M'Sied
u Zapadnoj Sahari, sudjelovalo je oko 1000
boraca POLISARIJA.
ШШитм.ажлхјптнлгЈјШУМјевввц
- Published every Wednesday by: YUGOSLAV CAfWuAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto. Or.t. M5V 2L1. Teleton: 593-502- 5 " I2DAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Vojln Grbli. Josip Kovatii, Stanko Muideka,
Mllena Boite, Ivlca JuriSli, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borlslav Neikovli,
Rozatya Plviakovic, Duro Mallkovlt, Ivan Prlbantt, Mile Baljak, Ilija Bvbah, PavaoA
.Radm&nli, Sola Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Atat, Duian Stanar, Milijani
Petrovlc, John Severinskl, Luis Gregutac, Mate SlauS, Martla' Xaravanli, Paul
Kutlnld, Ivan Boban, Pako Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.G$tta.cK Leo Bactch. .
i REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Qacid
,
I StJapan MloSii (dfuitveno-poliiiik- a pltanja), Datf.ol Plxlades (druStvena pUanjfirn
knjlievnost), Hatarina Kostii (poezlja I akluelne te,W). Jelena Qavillovii (literature
[I umetnost za decu), Boiko Mladoqovli, Anka NoilnU.
STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Statiavli (Los Angeles),
tBoto Spa6ok (Now York) Fran Fudurld (Vancouver), Josip Stanl6 — Stanlos
. (Rim, Itallja), Darin L.tapianH (Pwlz, Francuaka), Lepa Taofanovld (Remscheid,,
Zapr.Nemacfco), Mira Strbac (Pariz)
SPECIJALMI SARADNICI: Prof. Vladislav TomovU (nauka I druituo),' Pro. Ivan
Dolenc (Slovensita KoruSka I kulturna publlclstlka u Amer(cl), Anion Kostelad1
(roportaJEe I prlfie Iz Iseljenidkog iivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAV! JG; Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
stoiloi Kotdl6, Aleksandar Cirid.Strahlnja Maletld, Novlca МШ6.
FOTOREPORTE&f: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasll,evl6~ IZ JUGOSLAV!-.- !
JE: ftl. VasHievli — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rotes on request. Second class Mall Registration NO". 0378.
uNase novlne" Izlaze srljedom. Pretptata Iznosi (25.00 godlenje; pojedlnl
prlmjorak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "Naie novlno" su nasljednIK
"Jedinstva", kome su prethodill Ustovl: "Novosll", "Srpskl Gtasnik", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" Corha", lao I "Ntiiodnl Glasnik" I drugl naprednl
llstovl koji su mu prothodili u Sjedlnjenim Drzavama. , fledakclja odgovara za nopotpisane materljale. Potpiaani clancl Uraiavaju
r mlsljenje autora. DopisI se ne vracaju.
krvavi sukobi u
JU2NOAFRICKOJ
REPUBLICI
LUANDA, Tanjug — Nakon suko-b- a
сгпабкод stanovniStva i specijal-ni- h odreda juznoafri6ke policije, u
dva predgrada Durbana uvedeno je
"izvanredno stanje" na neodredeno
vrijeme, piSe angolska Stampa.
Policija je brutalno napala antira-sistifik- e
demonstracije stanovniStva
u predgradu Imaovo, juznoafricki
grad Lamontvil i Chestervil. Medu'
demonstrantima ima mrtvih i ranje-ni- h. JuznoafriSka policija je potpuno
blokirala ova dva predgrada, s
kojima joS uvijek nije moguce
uspostaviti nikakvu komunikaciju.
Juznoafrifiku javnost obavijestio
je o krvavim incidentima u Durbanu
predstavnik opozicione Federalne
propresisticke stranke (FPP). On je
u juznoafrickorn Parlamentu rekao
da su 6uvari reda u Durbanu pored
suzavca 'upotrijebili i vatreno oruzje
protiv demonstranata.
EKVADOR — PERU
EPIDEMIJA
LIMA, Tanjug — Peru je uputio u Ekvador
prvu grupt lijefinika, sa znatnim koli6lnama
lijekova i opreme, u koordlniranoj akciji za
borbu protiVvelikih epidemija u pograni6noj
oblasti.
Prostrane zitorodne doline u родгап1бпој
oblasti izmedu Ekvadora i Perua, u slivu
rijeka Tumbesa i Pjure teSko su nastradale
od dugih oiujnih kisa i poplava koje traju ve6
§est mjeseci. Zbog zagadenih voda i
oskudlcehraneu mnogim manjlm naseljima
s obje strane, granice izbile su epidemije
teSklh tropsklh oboljenja, posebno malarije,
lute groznice i kuge. Da bi se suzbile
epidemije, Ekvador je zatraiio pornoc" Perua
za Izollranje zariSta infekcija u oblasti
' Machala.
Prije nekollko mjeseci Ekvador je bio prva
zemlja iz koje je stigla ротоб u hrani za
postradalo stanovniStvo u peruanskim ob-lastl- ma
poplavljenim velikim kiSama.
NOVE POPLAVE
UBRAZILU
RIO DE 2ANEIRO - Tri drzave na
jugu Brazila ponovo su ugrozene
neprekidnom kiSom i poplavama. U
drzavi Santa Katarina situacija je
dramati6na. Ukupno 110 od 199
opStina je pod vodom. Za grad
Blumenau, sa 160.000 stanovnika,
tvrdi se da viSe ne postoji. Stanov-niStvo
je ili izbeglo ili se nalazi na
tavanima ku6a, koje su do polovine
u vodi. U drzavi Parana je ugrozen
grad Karitiba, 6ija su predgrada
takode u vodi. Prema poslednjim
izveStajima u ovim drzavama ve6 ima
oko 140.000 ljudi bez krova nad
glavom. Policija je registrovala 17
smrtnih sludajeva dok se broj nesta-li- h
jo§ ne znar.
MEDICINSKAPOMOC
BEJRUTU
ZAPADNI BERLIN, UPI - ViSe od
270 tisuca dolara koje je osigurala
Evropska zajednica bit 6e upotreb-Ijen- o
za izgradnju dvije nove bolnice
u ratom razorenom glavnom gradu
Libanona, saop6io je predstavnik
zapadnonjema6kog Crvenog kriza.
JoS oko 200 tisuca dolara ce biti
potroSeno za opremu jedne pokretne
bolnice namijenjene najugrozenijim
dijelovima Bejruta.
Predstavnik zapadnonjemafckog
Crvenog kriza je takoder saopdio da
u Bejrutu ima бак oko 9000 invalida
kojima je n'uzna stalna medicinska
zaStita, kao i nekoliko desetina
tisu6a onih koji se smatraju lakSim
slu6ajevima.
NEOFASlSTI
PRETE MANJINA--
TAKVE NEONACISTlCKE "GRUPE"
NE BI SMELE DA U2IVAJU DOBRO- -
BIT DEMOKRATSKOG DRUSTVA - ISTAKAO JUGOSLOVENSKI
EKSPERT SILVIO DEVETAK
Ujedinjenenacije, jula
(Tanjug)
"U mnogim delovima Evrope po-javlj- uju
se neonacistidke i neofaSis-ti6k- e
grupe i organizacije koje Sire
rasisticke i antidemokratske ideje,
naro6ito u odnosu na nacionalne
manjine i radnike migrante" izjavio
je Silvio Devetak, jugoslovenski
ekspert u Komitetu UN za spre6ava-vanj-e
rasne diskriminacije, koji je
ovde poceo letnje zasedanje.
"U poslednje vreme, rekao je
Devetak, neofaSisticke grupe — koje
se u zemlji koja se granifii sa
Jugoslavijom pokrivaju pod plaStom
politifike partije — ne samo da su
propagirale faSisticke i rasistidke
ideje, ve6 su i fizifiki napale pripad-nik- e
nacionalne manjine koja tamo
zivi". Po refiima jugoslovenskog
eksperta takvi postupci su izazvali
veliku zabrinutost jer podsecaju na
vreme dvadesetih i tridesetih godina
ovog veka, kada je faslzam p.okuSao
da izvrSi genocid nad istim naro-do- m.
Pozivajuci se na' odgovarajude
odredbe Konvencije o sprefiavanju
svih vidova rasne diskriminacije,
Devetak je podvukao da takve neofa-Sistic- ke
grupe "ne bi smele da
uzivaju dobrobit demokratskog
druStva i da se cak koriste njegovim
institucijama za sprovodenje svoje
delatnosti".
Predstavnik Jugoslavije je nagla-si- o
da je takva delatnost i u direktnoj
suprotnosti sa medunarodnim oba-veza- ma
koje su drzave 61 ah ice
preuzele". "Stogabi trebalo, shodno
tim obavezama, zabraniti ne samo
takve aktivnosti nego i ogranizacije i
grupe koje in sprovode", rekao je
Devetak.
" FRANCUSKA
ALTMANOSTAJEU
LYON, AP — Apelacioni sud u
Lionu odbio je zahtjev branioca
nacistl&kog zlo6inca Klausa Barbie-j- a
Altmana da se nekadaSnji Sef
Gestapoa u Lionu pusti na slobodu
do pofietka sudenja.
Zahtjev je potkrijepljen tvrdnjom
da je Barbie ilegalno uhapSen u
Bolivoji velja6e ove godine, kao i
fiinjenicom da izmedu Francuske i
Bolivije ne postoji ugovor o izrufie-nj- u.
PoSto je zahtjev odbijen Klaus
Barbie ce ostati iza reSetaka do
pofietka sudenja zbog deportiranja
tisuce francuskih 2idova u koncen-tracio- ne
logore i zlostavljanja i
ubijanja mnogih pripadnika francus-ko- g
pokreta otpora u drugom svjet-sko- m
ratu.
ZAHTEV 2ENA
San Antonio (Rojter)
Predsednica vodece атепбке fe-ministi-fike
organizacije Keti Vilson,
zatrazila je od predsednika Regana
da se odrekne ponovne kandidature
za Sefa drzave. Keti Vilson fvrdi da
Regan u svom prvom mandatu nije1
u6in!o niSta da pomogne zenama.
Vilsonova je optuzila Predsednika
da je onemogucio davanje ienama , istih prava koje imaju muSkarci. '
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 21, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-07-27 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000213 |
Description
| Title | 000382 |
| OCR text | y 2-- NASE NOVINE, July 27,1983. PROFESORI OSUOUJU NAPAD Napad socijal-krediters- ke vlade Britanske Kolumbije na ljudska prava zbunio je cijelu zemlju. Ljudi i u drugim krajevima Kanade smatraju da ljudska prava treba proSirivati a ne suzavati. Zato su druStva profesora u provincijama Ontario i Nova Scotia osudila postupak vlade B.C. Ta druStva kazu da je vlada B.C. odbacila "Principe pravictiosti i pravde koja 6ine srz kanadskog druStva". Ontarijsko druStvo profesora ima 10.000 clanova, a novoskoSijsko 1.500 . Njihovo istupanje podupire druStvo profesora u provinciji Que-bec. Njih zabrinjava odluka vlade B.C. da otpuSta javne uposlenike bez razloga, ukljufiiv profesore naeuni-verzitetim- a. Neki rnisle da se vlada B.C. odlu6ila na taj korak zbog otpora kojeg su joj dali javni uposlenici proSle godine, kad je ogranifiila povecanje njihovih placa. "Bennett-ov- a vlada je napala aka-dems- ku slobodu i nezavisnost uni-verzitet- a", kazu spomenuta udruze-nj- a u svojoj izjavi. "To ograniCava pravo i duznost univerzitetskih pro- fesora da govore o pitanjima koja su vazna za slobodno druStvo. Kratko-гобп- е ekonomske poteSkobe ne smiju biti izgovor za ogranifiavanje fundamentalnih demokratskih pra-va". SOPHIE WEREMCHUK Podkonac augusta odriati 6e se dopunski izbori u jednom izbornom okrugu u Ncvoj Scotij'i (kandidat je novi voda konzervativaca Brian Mul-rone- y) i okrugu Mission-Po- rt Moody B.C. Kandidat u torn okrugu je Sophie Wermchuk (na slid). стдатааиг.тацмЈЦлдн VASlNGTON poveCava VOJNU POMOC HONDURASU Meksiko, jula(Tanjug) ZvaniCna Managva je upozorila sino6 da VaSington zapodin-j- e novu fazu agresije na Nikaragvu osetnim povedanjem vojne pomoci sused-no- m Hondurasu. Ministar unutraSnjih poslova Ni-kara- gve Tomas . Borhe rekao je u svom govoru u gradu Zelaja da 6e Honduras do sredine ovog meseca primiti 12 supersonifcnih- - aviona lovaca i cetiri bombardera, zatim topove kalibra 150 milimetara i viSe drugog teSkog i lakog oruzja. ' Navodi se da je cilj ove akcije priprema honduraske armije za rat sa Nikaragvom, a-Bor-he je rekao da 6e uskoro iz Pentagonovih baza u SAD biti vraceno u Honduras 40 pilota rezima u Tegusigalpi, uvezba-ni-h za naredne ratne akcije. U srednjoameri6kim politiSkim krugovima se ova upozorenja uzima-j-u veoma ozbiljno, jer potvrduju procene da je sve teze izbeci direktnu oruzanu konfrontaciju. POLISARIO OPTU2BAZBOG REFERENDUMA ALZIR, AFP - Fronta POLISARIO, Sto se bori za nezavisnost Zapadne Sahare, optuil-l- a je marokanskog kralja Hasana II za odbacivanje rezolucije nedavnog sastanka na vrhu afrifikog jedinstva (OAJ) o referen-dum- u u Zapadnoj Sahari. ! Ova optufba sadriana je u saoptfenju POLISARIA, objavljenom u AI2iru u povodu Izjave Hasana II koji je rekao da ako I na referendumu vecina bude za nezavisnost Zapadne Sahare, "niSta nede obavezivati Maroko da POLISARIU pruzl ovaj terltorij na. srebrnom posluzavniku". U saopcenju POLI-SARIA kafe se da se Maroko nada da 6e, zahvaljuju5i vojnoj pomocl SJedlnjenlh Ame-riCk- ih Drzava I Francuske, uspjeti posticM vojnu pobjedu u Zapadnoj Sahari. Prema odlucl sastanka na vrhu OAJ nedavno odrzanog u Adls Abebi, u roku od Sest mjeseci trebalo bi odriati referendum u Zapadnoj Sahari kako bi se stanovniStvu ovog teritorija, koji Maroko smatra da mu pripada, pruzila prilika da se izjasnl o svojoj budu6nostl. U meduvremenu do§lo je do oruianog sukoba izmedu marokanske armije I jedlnlce oslobodila6kog pokreta POLISARIO. U nje-m- u je poglnulo 50 boraca POLISARIJA I uniSten je ve6i broj vozila. U napadu koji je IzvrSen u blizinl strategljskog mjesta M'Sied u Zapadnoj Sahari, sudjelovalo je oko 1000 boraca POLISARIJA. ШШитм.ажлхјптнлгЈјШУМјевввц - Published every Wednesday by: YUGOSLAV CAfWuAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto. Or.t. M5V 2L1. Teleton: 593-502- 5 " I2DAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Vojln Grbli. Josip Kovatii, Stanko Muideka, Mllena Boite, Ivlca JuriSli, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borlslav Neikovli, Rozatya Plviakovic, Duro Mallkovlt, Ivan Prlbantt, Mile Baljak, Ilija Bvbah, PavaoA .Radm&nli, Sola Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Atat, Duian Stanar, Milijani Petrovlc, John Severinskl, Luis Gregutac, Mate SlauS, Martla' Xaravanli, Paul Kutlnld, Ivan Boban, Pako Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.G$tta.cK Leo Bactch. . i REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Qacid , I StJapan MloSii (dfuitveno-poliiiik- a pltanja), Datf.ol Plxlades (druStvena pUanjfirn knjlievnost), Hatarina Kostii (poezlja I akluelne te,W). Jelena Qavillovii (literature [I umetnost za decu), Boiko Mladoqovli, Anka NoilnU. STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Statiavli (Los Angeles), tBoto Spa6ok (Now York) Fran Fudurld (Vancouver), Josip Stanl6 — Stanlos . (Rim, Itallja), Darin L.tapianH (Pwlz, Francuaka), Lepa Taofanovld (Remscheid,, Zapr.Nemacfco), Mira Strbac (Pariz) SPECIJALMI SARADNICI: Prof. Vladislav TomovU (nauka I druituo),' Pro. Ivan Dolenc (Slovensita KoruSka I kulturna publlclstlka u Amer(cl), Anion Kostelad1 (roportaJEe I prlfie Iz Iseljenidkog iivota). DOPISNICI IZ JUGOSLAV! JG; Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc, stoiloi Kotdl6, Aleksandar Cirid.Strahlnja Maletld, Novlca МШ6. FOTOREPORTE&f: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasll,evl6~ IZ JUGOSLAV!-.- ! JE: ftl. VasHievli — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rotes on request. Second class Mall Registration NO". 0378. uNase novlne" Izlaze srljedom. Pretptata Iznosi (25.00 godlenje; pojedlnl prlmjorak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "Naie novlno" su nasljednIK "Jedinstva", kome su prethodill Ustovl: "Novosll", "Srpskl Gtasnik", "Edlnost", "Slobodna Misao", "Pravda" Corha", lao I "Ntiiodnl Glasnik" I drugl naprednl llstovl koji su mu prothodili u Sjedlnjenim Drzavama. , fledakclja odgovara za nopotpisane materljale. Potpiaani clancl Uraiavaju r mlsljenje autora. DopisI se ne vracaju. krvavi sukobi u JU2NOAFRICKOJ REPUBLICI LUANDA, Tanjug — Nakon suko-b- a сгпабкод stanovniStva i specijal-ni- h odreda juznoafri6ke policije, u dva predgrada Durbana uvedeno je "izvanredno stanje" na neodredeno vrijeme, piSe angolska Stampa. Policija je brutalno napala antira-sistifik- e demonstracije stanovniStva u predgradu Imaovo, juznoafricki grad Lamontvil i Chestervil. Medu' demonstrantima ima mrtvih i ranje-ni- h. JuznoafriSka policija je potpuno blokirala ova dva predgrada, s kojima joS uvijek nije moguce uspostaviti nikakvu komunikaciju. Juznoafrifiku javnost obavijestio je o krvavim incidentima u Durbanu predstavnik opozicione Federalne propresisticke stranke (FPP). On je u juznoafrickorn Parlamentu rekao da su 6uvari reda u Durbanu pored suzavca 'upotrijebili i vatreno oruzje protiv demonstranata. EKVADOR — PERU EPIDEMIJA LIMA, Tanjug — Peru je uputio u Ekvador prvu grupt lijefinika, sa znatnim koli6lnama lijekova i opreme, u koordlniranoj akciji za borbu protiVvelikih epidemija u pograni6noj oblasti. Prostrane zitorodne doline u родгап1бпој oblasti izmedu Ekvadora i Perua, u slivu rijeka Tumbesa i Pjure teSko su nastradale od dugih oiujnih kisa i poplava koje traju ve6 §est mjeseci. Zbog zagadenih voda i oskudlcehraneu mnogim manjlm naseljima s obje strane, granice izbile su epidemije teSklh tropsklh oboljenja, posebno malarije, lute groznice i kuge. Da bi se suzbile epidemije, Ekvador je zatraiio pornoc" Perua za Izollranje zariSta infekcija u oblasti ' Machala. Prije nekollko mjeseci Ekvador je bio prva zemlja iz koje je stigla ротоб u hrani za postradalo stanovniStvo u peruanskim ob-lastl- ma poplavljenim velikim kiSama. NOVE POPLAVE UBRAZILU RIO DE 2ANEIRO - Tri drzave na jugu Brazila ponovo su ugrozene neprekidnom kiSom i poplavama. U drzavi Santa Katarina situacija je dramati6na. Ukupno 110 od 199 opStina je pod vodom. Za grad Blumenau, sa 160.000 stanovnika, tvrdi se da viSe ne postoji. Stanov-niStvo je ili izbeglo ili se nalazi na tavanima ku6a, koje su do polovine u vodi. U drzavi Parana je ugrozen grad Karitiba, 6ija su predgrada takode u vodi. Prema poslednjim izveStajima u ovim drzavama ve6 ima oko 140.000 ljudi bez krova nad glavom. Policija je registrovala 17 smrtnih sludajeva dok se broj nesta-li- h jo§ ne znar. MEDICINSKAPOMOC BEJRUTU ZAPADNI BERLIN, UPI - ViSe od 270 tisuca dolara koje je osigurala Evropska zajednica bit 6e upotreb-Ijen- o za izgradnju dvije nove bolnice u ratom razorenom glavnom gradu Libanona, saop6io je predstavnik zapadnonjema6kog Crvenog kriza. JoS oko 200 tisuca dolara ce biti potroSeno za opremu jedne pokretne bolnice namijenjene najugrozenijim dijelovima Bejruta. Predstavnik zapadnonjemafckog Crvenog kriza je takoder saopdio da u Bejrutu ima бак oko 9000 invalida kojima je n'uzna stalna medicinska zaStita, kao i nekoliko desetina tisu6a onih koji se smatraju lakSim slu6ajevima. NEOFASlSTI PRETE MANJINA-- TAKVE NEONACISTlCKE "GRUPE" NE BI SMELE DA U2IVAJU DOBRO- - BIT DEMOKRATSKOG DRUSTVA - ISTAKAO JUGOSLOVENSKI EKSPERT SILVIO DEVETAK Ujedinjenenacije, jula (Tanjug) "U mnogim delovima Evrope po-javlj- uju se neonacistidke i neofaSis-ti6k- e grupe i organizacije koje Sire rasisticke i antidemokratske ideje, naro6ito u odnosu na nacionalne manjine i radnike migrante" izjavio je Silvio Devetak, jugoslovenski ekspert u Komitetu UN za spre6ava-vanj-e rasne diskriminacije, koji je ovde poceo letnje zasedanje. "U poslednje vreme, rekao je Devetak, neofaSisticke grupe — koje se u zemlji koja se granifii sa Jugoslavijom pokrivaju pod plaStom politifike partije — ne samo da su propagirale faSisticke i rasistidke ideje, ve6 su i fizifiki napale pripad-nik- e nacionalne manjine koja tamo zivi". Po refiima jugoslovenskog eksperta takvi postupci su izazvali veliku zabrinutost jer podsecaju na vreme dvadesetih i tridesetih godina ovog veka, kada je faslzam p.okuSao da izvrSi genocid nad istim naro-do- m. Pozivajuci se na' odgovarajude odredbe Konvencije o sprefiavanju svih vidova rasne diskriminacije, Devetak je podvukao da takve neofa-Sistic- ke grupe "ne bi smele da uzivaju dobrobit demokratskog druStva i da se cak koriste njegovim institucijama za sprovodenje svoje delatnosti". Predstavnik Jugoslavije je nagla-si- o da je takva delatnost i u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim oba-veza- ma koje su drzave 61 ah ice preuzele". "Stogabi trebalo, shodno tim obavezama, zabraniti ne samo takve aktivnosti nego i ogranizacije i grupe koje in sprovode", rekao je Devetak. " FRANCUSKA ALTMANOSTAJEU LYON, AP — Apelacioni sud u Lionu odbio je zahtjev branioca nacistl&kog zlo6inca Klausa Barbie-j- a Altmana da se nekadaSnji Sef Gestapoa u Lionu pusti na slobodu do pofietka sudenja. Zahtjev je potkrijepljen tvrdnjom da je Barbie ilegalno uhapSen u Bolivoji velja6e ove godine, kao i fiinjenicom da izmedu Francuske i Bolivije ne postoji ugovor o izrufie-nj- u. PoSto je zahtjev odbijen Klaus Barbie ce ostati iza reSetaka do pofietka sudenja zbog deportiranja tisuce francuskih 2idova u koncen-tracio- ne logore i zlostavljanja i ubijanja mnogih pripadnika francus-ko- g pokreta otpora u drugom svjet-sko- m ratu. ZAHTEV 2ENA San Antonio (Rojter) Predsednica vodece атепбке fe-ministi-fike organizacije Keti Vilson, zatrazila je od predsednika Regana da se odrekne ponovne kandidature za Sefa drzave. Keti Vilson fvrdi da Regan u svom prvom mandatu nije1 u6in!o niSta da pomogne zenama. Vilsonova je optuzila Predsednika da je onemogucio davanje ienama , istih prava koje imaju muSkarci. ' |
Tags
Comments
Post a Comment for 000382
