Novosti, August 07, 1945

              1
ii
m
i!
i
1
I
1
Utoralc 7 augusta 1945
SAZIV SJEDNICE GLAVNOG ODBORA VIJEĆA
KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
Ovime se stavlja na znanje svim članovima Glavnog
Odbora Vijeća Kanadskih Južnih Slavena svim mjesnim od-borima
prisajedinjenim organizacijama povjerenicima i qelo-kupno- m
članstvu Vijeća da će se održati druga polugodišnja
sjednica Glavnog Odbora Vijeća u subotu 8 i nedelju 9 sep-tembra
u Torontu
Na sjednici će se izvršiti pregled našeg dosadašnjeg rada
za pomoć stare domovine i odredjene daljne zadaće Tako-dje- r
će biti govora o organizacionim problemima Izvršni od-bor
Vijeća pozivlje članstvo Vijeća i sve one koji su zaintere-sirani
da o svim tim pitanjima dadu svoje mišljenje i prepo-ruke
kroz našu štampu Poželjna je osobito rasprava o tome
kako još bolje okupiti iseljeništvo oko Vijeća za pomaganje
stare domovine Koje nove zadaće Vijeće može i treba podu
zeti? Sto se na primjer misli o Vancouverskom predlogu za os-nutak
zadruga? Kako učvrstiti organizacioni aparat Vijeća itd
Za Izvršni Odbor
S MioSić tajnik
Poruka iseljenicima
Poruka koju ovdje objavljujemo donesena nam Je po dru-gu
Nikoli Kombolu koji se nedavno vratio sa bojišta u Jugo-slaviji
Drug Kombol je kao britanski vojnik boravio u Jugosla-viji
nemalo tri godine Neka vrijeme bio je vodja jedne od
britanskih misija u Crnoj Gori a nakon toga bio je član voj-nih
misija u raznim predjelima Jugoslavije Vratio se je nedav-no
u Kanadu sa željom da medju našim narodom poradi za što
izdašniju pomoć obnovi zemlje — Uredništvo
Poruka u cjelosti glasi:
Dragi naši drugovi iseljenici:
Nalazeći se u Italiji kao boles-nici
i ranjenici Jugoslavenske ar-mije
sreli smo se sa drugom Ni-kolom
Kombolom iz Bribira koji
je prije nekog vremena došao iz
Jugoslavije a sada se nalazi u Ita-liji
čekajući povratak u Kanadu
U razgovoru sa drugom Kom-bolom
saznali smo za 'mnoge dru-gove
koji se već godinama nalaze
u Inostranstvu Takodjer smo saz-nali
za njihov dobar rad na sakup-ljanju
pomoći našem po okupatoru
i njegovim slučnicima napaćenom
ali nikad pokorenom narodu Ta-kodjer
smo došli do vašeg lista
"Novosti" kroz kojeg smo se još
bolje upoznali sa vašim radom i
Životom u dalekom svijetu čitaju-ći
vaš llsrt naišli smo na mnoge is-taknute
drugove koji nesebično
davaju poklone za pomoć domovi-ni
ne samo materijalno nego i
moralno Takodjer smo se uvjerili
da u tom plemenitom radu naila-zite
na mnoge poteškoće jer se
na žalost još i danas nalazi ljudi
koji ne shvaćaju svoju dužnost
prema domovini i narodu koji su
ih rodili i odnjihali Mi smo me-djuti- m
uvjereni da nećete klonuti
pred poteškoćama nego da ćete
pojačati borbu protiv narodnih ne-prijatelja
koji još i danas nastoje
razdvojiti narod i time doprinesti
daljnjim patnjama i teškoćama
Svi vi koji ste bili prinudjeni
iseliti se u tudje zemlje ostavlja-jući
svoju obitelj i jodnu grudu
koja danas poziva sve svoje česti-te
sinove i kćeri da doprinesu što
veći udio uništenju kletog nepri-jatelja
čovječanstva — medjuna- -
rodnog fašizma odazvati ćete se
Bvojoj rodoljubivoj dužnosti i do-prinesti
svoj dio tom velikom cilju
Naši narodi su u Jugoslaviji sko-vali
čvrsto jedinstvo i njegovog
barjaktara demokratsku federa-tivnu
Jugoslaviju Mi smo potoci-ma
krvi najboljih sinova i kćeri
naših naroda izgradili zajednički
dom iz kojeg se nikad više neće
trebati iseljavati sinovi i kćeri na-rodne
Jugoslavije
Danas je naša domovina poruše-na
I popaljena Naš prvotni zada-tak
jeste da uložimo sve sile na
raspolaganju za obnovu i izgrad
nju zemlje Za taj prvenstveni za- -'
datak smo već postavili neslomive
( temelje koji počivaju na kostima
najboljih sinova i kćeri naših na-roda
Ti temelji su najbolja jam-čevina
tla će svi koji uzmu učešća
u Ugradnji i obnovi naše zemlje
imati jednako pravo punu slobo-du
i siguran život
Naši narodi su u četverogodiš-njoj
oslobodilačkoj borbi stekli
skupocjeno iskustvo pa će uslijed
toga znati čuvati tekovine koje su
dobijem
(fc lista "Mladi
stečene u toku te nadčovječje bor-be
Mi smo se naučili upoznavati
činjenicu da je sloga i jedinstvo
svih naroda Jugoslavije najbolja
garancija za sretniju i slobodniju
budućnost naroda Jugoslavije Ml
ćemo to naše potocima krvi zape-čaćeno
jedinstvo znati čuvati pred
svim neprijateljima domaćima i
onima iz vana U taj naš primjer
trebala bi se ugledati i naša braća
i sestre u iseljeništvu
I ako bolesni i bez dijelova tije-la
ml svim silama radimo na po-maganju
našeg naroda Sada smo
zaposleni oko suzbijanja nepisme-nosti
Zanimamo se i kulturno-prosvjetni- m
radom pa i teoretskim
izdizanjem našeg naroda — sve u
cilju kako bismo ubrzali preporod
naše drage domovine Da bi naš
rad bio što uspješniji sproveli smo
jednomjesečno takmičenje u kam-panji
za pomoć domovini u hrani
odjeći i drugim predmetima Za
vrijeme takmičenja odrekli smo se
dragovoljno tri obroka hrane ne-delj-no
te u to vrijeme sakupili
odjela cigareta i raznih drugih
stvari i sve to otpremili u Jugo-slaviju
Iz gore iznešenog kratkog pre-gleda
naših aktivnosti vidi se da
naši invalidi i bolesnici i ako fizi
čki nesposobni spremni su dati sve
što im je moguće za čim skoriju
pobjedu i izgradnju domovine Mi
vas braćo i sestre u dalekom svije-tu
još jednoć pozivamo da svim
silama prionete uz rad na
stare domovine te da se u
tom radu ugledate u primjer vaše
braće na domu Na posljetku vam
još želimo svako dobro i skori po-vratak
u domovinu koja vas želj-no
očekuje
Smrt fašizmu — sloboda naro-du!
Da ste zdravo!
Anica Brozičeić Bribir
Dragutin šarar Grižane
Filip Bruketa KrižišĆe
Josip Sušanj Kastav
ISPRAVAK
U dopisu od žene iz Sudbury u
kojem se govori o pomoći za djecu
u staroj domovini ima nekoliko
pogrešaka U glavnom Je pogreš- -
ka Sto se tamo kaže u odlomcima
kod imena da su darovali po pet
dolara po dva itd Tu je trebalo
stojati da su se dotični čija su
imena tamo objavljena obavezali
da će toliki broj djece snabdje-ti
sa odjećom i obućom Pogrešno
je da su toliko dolara darovali
Dalje su pogrešna imena: umjes-to
Kodelić treba da je Radelić a
umjesto Kriiančić Kriianić Mi-limo
da se ova ispravka uvaži
Za odbor A Repar i N Nagode
Duško Lončarević
Borcima slobode
Smijem li da pomilujem trag vaših stopa'
Smijem li da poljubim val drag rane?
Tako bih falio da zagrlim cijev vašeg topa
Radosno uzviknem i pustim suzu da kane
Htio bi da klicem po cijela jutra vedra
Da se napajam vječno čeznuća vaših pjesmom
Da isparam i iirom otvorim svoja njedra
Okrepu vašom slobodnom
Ja val zadnji vojnik u zadnjem redu
Stih mi je nevjeit udar mladog regruta
Ali om sretan ito ću rumenu svijetloet blijedu
Ko ćilim od skromnog cvijeća da proetrem sred vašeg puta
Borac")
poma-ganju
'1'tf
Zagrebački "Vjesnik" od 287 ju-na
1945 javlja:
Na glavnoj raspravi protiv rat- -
nih zločinaca Vojni sud komande
grada Zagreba presudio je na kaz
nu smrti vješanjem trajan gubi
tak gradjanske časti i konfiskaci
ju imovine:
1 B2IK MIJU MARKOVA ro-dje- na
13 septembra 1907 g u Muč-noj
Rijeci kotar Koprivnica Hr-vat
ustaški pukovnik jer je kao
ustaša emigrant od 1941 g bio
stalni nadzorni povjerenik u
GUS-- u (Glavnom ustašom stanu)
preko svojih špijuna nadzirao rad
naroda i ustaša te je do raspada
nja t zv NDH vršio najodgovor-nije
dužnosti u raznim uredima
šireći ustašku propagandu što je
sudjelovao u organizaciji i izradi
plana ubijanja "radi odmazde" i
kao jedan od "asova" organizirao
naredjivao i sam vršio surove zlo-čine
nad narodom
2 GOLUBOVIĆ IVANA pole
Mate rodjen 23 februara 113 u
Vardar Vakufu šumarski činov-nik
Hrvat jer je kao aktivni us-taški
oficir sa svojom jedinicom
od 1942 g pa sve do 1944 g popa-lio
bezbroj srpskih sela opljačkao
ih a zatečene Srbe i rodoljube
drugih narodnosti po svojim voj-nicima
dao poubijati i to većinom
u Bosni što je u ožujku 1945 g
kao član pokretnog prijekog suda
u Bihaću osudio na smrt 14 omla-dinac- a
koji su imali zadatak
spriječiti rušenje mostova od stra-ne
Nijemaca i ustaša u vrijeme
njihovog povlačenja
3 PULIć DRAGUTINA Anti-n- a
zvanog "satnik paraliza" ro
djen 1906 g u Bosanskoj Krupi
trgovački pomoćnik Hrvat jer je
kao zloglasni komandant ustaških
logora Gospić Jadovno Jastre-barsk- o
Jasenovac Gradina dao
poubijati po vlastitoj izjavi 250000
ljudi a u čijim je ubojstvima ve-ćinom
i sam sudjelovao Po njego-vim
direktivama likvidirani su lo-gori
Jadovno Gradina i Jaseno-vac
te su u ovim logorima poubi-jani
svi Srbi zidovi i Hrvati koji
su se tamo nalazili a u logoru
Gradina istrebljen je čitav cigan-ski
logor
Na kaznu smrti strijeljanjem
trajan gubitak gradjanske časti i
konfiskaciju imovine:
4 PAVLIC METODA Franje
rodjen 4 jula 1895 g u Cerovniku
općina Josipdol kotar Ogulin
radnik jer je kao pripadnik usta
ške radionice u logoru Jasenovac
učestvovao u masovnim mučenji
ma i klanjima zatočenika te u ra
zaranju i uništavanju logora pred
Schumacher Ont — U Hrvat-skom
Glasu od 18 srpnja napisan
je po mačekovcu P Perkoviću
članak o kome se pored ostaloga
kaže: "U Schumecheru-- u žive pri-ličan
broj našeg naroda pristaSa
Mačekovih Titinih i DraŽinih i do
danas nijedan nije kazao da je pri-mio
list iz staroga kraja od kako
je blagoslovljeno oslobodjena no-ta
Jugoslavija"
U tome članku pisac se jasno
izrazujc da nije za oslobodilačku
borbu naroda Jugoslavije i da nije
za Tita Samo nas čudi zašto se
Perković nije ranije izjasnio ili
preko štampe javno priznao da je
protiv Tite jer je potrebno da
svijet znade s kime stojite
Jest Jugoslavija je oslobodjena
ne sa blagoslovom pape i ostalih
reakcionera nego je ona oslobod-jena
sa krvlju i mesom naSega na-roda
A da ne spominjemo neduž
nu djecu starce djevojke i majko
koje su fašistički koljači ubijali
samo zato što su obožavali ili sim
patizirali za borbe svoga naroda
koju je on vodio protiv domaćih
izdajica i stranih zavojevača Na
rodi Jugoslavije su sa krvlju pla-tili
svoje oslobodjenje više nego
i jedan narod svijeta za svoju eko-nomsku
i nacionalnu slobodu I
narodi Jugoslavije će pod svaku
cijenu čuvati tekovine narodne
oslobodilačke borbe
Mačekovce zato ne boli glava
njima nije do naroda Jugoslavije
njima nije za Hrvatsku nego za
"mučenika" Mačeka Nije Maček
lud da nije znao što se radi u Ju-goslaviji
On je to dobro znao
Ali kad je Maček vidio da je
Hrvatski narod uzeo sudbinu u
svoje ruke bez zagrebačkih fiška-la
onda mu je jedina utjeha bila
da će nekako učiniti kompromis sa
svima vragovima samo da dodje
na grbaču hrvatskoga naroda Ni-je
mu uspjelo nisu mu pomogli ni
Pavelićevci sa kojima je suradji-va- o
nisu mu mogli pomoći ni bri-tanski
reakcioneri u koje je on na-du
polagao I nije čudo da se vi
mačekovci ljutite
Za Mačeka ranije ste kazali i
pisali da mu je nemoguće bilo što
NOVOSTI
rL
Osudjeni ustaški
i dolazak Jugoslavenske armije
5 KRESER DR DRAGUTINA
Aleksandrova rodjen 6 marča
1913 u Novoj Gradiški Hrvat li
ječnik jer je kao ustaša u 4 gor
skom sdrugu sudjelovao u masov-nom
klanju paležu i pljački naro-da
i njegove imovine na Kozari
učestvovao je u mučenju partiza-na
zarobljenih kod Knez Polja i
kao predsjednik ratnog suda 4
gorskog sdruga učestvovao u ma-sovnom
ubijanju nevinog naroda
te je za taj zlikovački rad bio od-likovan
visokim ustaškim odliko-vanjima
6 FARGO ANDRIJA pok Im-br-e
rodjen 27 februara 1900 g u
Dioševcima kotar Slav Brod Hr-vat
postolarski obrtnik jer je kao
zakleti ustaša koncem 1941 g i
početkom 1942 g učestvovao u ak-cijama
oko Brčkog Koraja i Ce-li- ća
kojom prilikom su popaljena
i opljačkana mnoga srpska sela i
pobijeno stanovništvo te što je
1945 g hapsio i terorizirao rodo-ljube
po Zagrebu
7 SVOB BRANKA Matijina
rodjen 28 marča 1920 u Ravnoj
Gori Hrvat strojobravar jer je
kao ustaški simpatizer s ostalim
ustašama razoružavao bivšu Jugo-slavensku
vojsku koja Je osigura
vala željeznicu u Zagrebu te pre-dao
željezničku stanicu ustaškim
vlastima što je u Bosanskoj Kos-tajnici
hapsio Srbe i pljačkao na-rodnu
imovinu kasnije stupio u
ustašku policiju i tamo izobražen
za konfidenta i kao takav vršio
dužnost u radionici Dri željeznica
kao saradnik zloglasnih ustaša
Smiljanca i Zdunića sve do oslobo-- d
jenja Zagreba
8 SMAILBEGOVIĆA MUHA- -
MENDA Alijinog rodjen 1 maja
1903 god u Tešnju redarstvenog
činovnika Hrvata muslimana Sto
je u augustu 1941 organizirao us-tašku
policiju u Travriku te do
marča 1943 vršeći dužnost upravi-telja
župske redarstvene oblasti a
zatim kod glavnog ravnateljstva
za javni red i sigurnost u Zagrebu
organizirao masovna hapšenja Sr-ba
omladinaca i simpatizera
NOP-- a koji su svršavali u usta-škim
logorima smrti
9 JESERČNIK EDUARDA Ig-nacov- og
rodjen 18 februara 1905
u Kampu (Prevaljen) strojobra-var
Slovenac Jer je kao član Kul-turbun- da
iz god 1941 vršio propa-gandu
za naciste dobrovoljno stu
pio u 369 hrvatsku diviziju zvana
"vražja" i što je za Čitavo vrijeme
služenja u neprijateljskim forma-cijama
pripadao špijunskoj grupi
I c koja je imala zadatak da
kazati ili učiniti za narodnu oslo-bodilačku
vojsku jer je "zarob-ljen"
Mi toga nismo vjerovali
Maček je bio skrajnl desničar u
HSS To svjedoče njegove akcije
na vodstvu stranke Krnjević je
drugi ili Mačekovo desno krilo On
u Londonu sjedi već godine a pri-je
rata putovao je po Kanadi ogo-varajući
radnički pokret i budno
pazio da se "seljaci" nebi pretvo-rili
u radnike A svakoga radnika
koji nije bio svama nazivao je
gosp Krnjević komunistom vi ste
sav naš odsjek HD Zajednice
proglasili komunističkim po napu-t- i
Krnjevića
Gospodine Perkoviću mi se diči-mo
sa komunistima jer zbilja oni
su bili prvi koji su u španiji pove
krvnici
prokaže hrvatske vojnike koji ni-su
bili skloni okupatoru i koji su
na temelju toga mučeni i ubijani
10 KLEMENĆIĆ MATU Blaže-vo- g
rodjen 187 februara 1902 god
u Brodskom Drenovcu kovač Hr-vat
jer je 1941 g dobrovoljno stu-pio
u ustaše 1 sa svojim satom iz-vršio
masovna klanja palež i plja-čke
u Dugom Selu Bovifu i dru-gim
mjestima
11 LOVINCIć KRUNOSLAVA
Josipovog rodjen 26 augusta 1912
9 u Kladnju Hrvat bivši aktivni
oficir jer je kao aktivni ustaški
bojnik kod Dvora i Livna predavao
zarobljene partizane Nijemcima
vršio dužnost oficira za vezu iz-me- dju tako zvanog MINORS--a i
V ustaškog sdruga te što je u
aprilu i maju 1945 g vodio borbu
protiv Jugoslavenske Armije sve
do Zagreba pa je u tim borbama
zarobljene borce Jugoslavenske
Armije dao poubijati
12 KARBA JOSIPA pok Fe- -
liksa rodjen 13 marča 1889 g u
Bos Brodu bivši zapovjednik re-darstvene
škole u Zagrebu Hrvat
jer se je 1941 god kao zapovjed-nik
redarstvene straže u Splitu
odmah stavio na raspoloženje tali
janskom okupatoru te je s tali-janskim
vojnicima vršio hapšenja
u Splitu i otpremao rodoljube u
karabinijerske tamnice Po nalogu
Dide Kvaternika on je organizirao
redarstvenu školu u Zagrebu o
kojoj Je za vrijeme svoga djelo-vanja
izobrazio preko 1200 poli-cajaca
za rad u službi okupatora
za masovna hapšenja odvodjenje
u logore i slična mučenja naroda
Na 10 godina robije trajan gu-bitak
gradjanske časti konfiska-ciju
imovine i izgon iz federativne
Jugoslavije po izdržanoj kazni:
13 GETL JAKOBA pok Hinka
rodjen 10 juna 1888 god u Srem-sk- oj
Mitrovici tesar kod Zagre-bačke
tvornice ulja Nijemac jer
je od septembra 1943 god pa sve
do oslobodjenja Zagreba kao član
Kulturbunda Deutsche Manns-eha- f
pohadjao sastanke vršio
stražarsku dužnost u Zagrebu ši-rio
nacističku propagandu i bio u
dosluhu s okupatorom
Na 3 godine prisilnog rada i 2
godine gubitka gradjanske časti:
14 MRŠIĆ ANTONIJU rodjen
Matijević Matijinu rodjen 20 ja-nuara
1894 u Senju jer je kao po-vjerljivo
lice u tajnom udružbe-no- m
zapisniku ministarstva zdrav-stva
davala informacije o činovni-cima
simpatizerima NOV--e od ko-jih
su neki bili uhapšeni te obav-ljala
druge povjerljive dužnosti
(TANJUG)
li borbu protiv fašizma Oni su is-to
činili u Jugoslaviji Poljskoj 1
ostalim europskim zemljama Da
nije bilo komunističke Rusije fa-šizam
bi carevao u svijetu Kako
meni izgleda vama su komunisti
pokvarili račune vaša je paljba
okrenuta samo protiv komuniste
a na fašiste se mnogo ne tužite
jer u slučaju prilika oni su vam
mnogo idejno bliži nego komunis-ti
Kad su članovi radničkih orga-nizacija
polazili u Španiju vi ste
govorili sa pozornica: "budale idu
u rat šta će nama Madrid mi će-mo
ići braniti naš bijeli Zagreb
kad bude u opasnosti" Do sada za
vas bijeli Zagreb i Hrvatski narod
nije bio u opasnosti nego danas
Doći će vrijeme da ćete vjerovati
""IF"
NAŠ BROD VOZI POMOĆ UNRBA JUGOSLAVIJI
Kad sam neki dan bio u Montrealu pošao sam da vidim jugoslavenski parobrod Princ Andrei kon će da v™ mK„
šalje UNRHA Jugoslaviji
Brod je dosta star Zapovjednik je kapetan Josip Sindik
dBiroodsavmijenvaneolkivkauupi—slTikTouitsouTvuiotan—i Nšzteaoksotsaluivciunsuasdjcemrlvooevrnnaolamirau zivmijaejzudomcrveVni-u narodno-oslo-bodilačk- oj borbi i na brod došli iz izbjegličkog logora El Shatt
Egipat Ostali su iz zemlje od početka rata
lnPsYoajouivhrgaeiooNBszvtdsnriaalroaaudćvpbgreroriivhodRbtaedaaekulspzioteoavdfjšaejDierlFirjuikubianrBod1rva7an1š(sipnkatrarsiojtieokijvmoiood"aszdpeirni3peojar8kdtet9ioekh9nl1oje0it60o600JOn00u0a0ng0spdoaaasmtnrloaidepnvusclaiaukijpegab"eo1r)lva1ašša0tn0Ooaaivtdtošoosamtnlaejaj--ee
AgolekpPsrioakšnuidlpjakilrao I Vniejekćiah 7je0 nsaenzdnuatknaa odPjaerćetjeadaonda ornadnaijeseodnvijeezamono-je
Princ Andrej je otišao iz Montreala u subotu 4 augusta
S Miošić
OMLADINA SUDBURV POZDRAVLJA ZAKLJUČKE
KONVENCIJE UH
Sudburv Ont — Jugoslavenski
sOamdaladibnrsokjii 2K5lučblanizovaSudi bčulravnicakojii
koji svakog dana uspješno raste
pozdravio je odluke Druge konven
čije Jsaveza Kanadskih Hrvata
održane u Windsoru Napose su
pozdravljene one odluke konvenci-j- e i članstva Saveza koje obeća-vaj- u pomoć nama omladini u na-Je- m naše ookmulpaldjainnsjuke I klourbgoavneiziMrainju u obe-ćaje- mo da ćemo marljivo raditi i
nastojati u život provesti odluke
konvencije koje se odnose na nas
omladinu za naše organiziranje 1 bolju budućnost našu
Mi takodjer čestitamo našem
omladinskom delegatu Steve Ha-c- k
na njegovom raportu kojeg
nam je donio sa konvencije Tako-djer
se zahvaljujemo na pozdravi-ma
koje nam je izručio od konven-cije
I naše omladine u drugim ko-lonijama
Mi žalimo da nije više omladine
prisustvovalo ovoj našoj sjednici
da čuje izvješće našeg delegata i
raspravu koju smo poslije sasluša- -
kada je u Zagrebu hrvatska narod
na vlada sa narodnim predstavni-cima
Vi pokrećete pitanje samo- -
odredjenje hrvatskog naroda za
bijate klin u jedinstvo naroda Ju-goslavije
koje Je sazidano iz tijeli
ma! cimentirano krvlju svih njezi-nih
naroda i to po uputama Mače-ka
i Krnjevića
Dokle će pošteno članstvo HSS
slijediti vodstvo mačekovaca u
Kanadi ovisi o njihovom zdravom
razumu i njihovoj ljubavi napra
ma domovini svojih otaca i njiho-ve
djece koji su u velikom broju
prolijevali svoju krv za novu Ju-goslaviju
i novu Hrvatsku
Perković piše da nema listova
Mi tome neznamo pravoga razlo-ga
Ali znamo da su sva prevozna
sredstva u Jugoslaviji uništena
Pošta još nije dobro organizirana
Danas se istom počimlju izgradji-va- ti
u Jugoslaviji državni aparati
Medjutim svakako stižu listovi iz
Jugoslavije a ima i članova HSS
koji su primili listove pa i ako su
ih pisali njihovi sinovi i kćeri ipak
oni njihovim listovima ne vjeruju
"komunistiška propaganda" govo-re
im vodje Pred par dana Dr
Dafoe pričao je kako je u Jugo-slaviji
ali ni njemu se ne vjeru-je
Svi lažu tješe se "seljaci" Do-ći
će vrijeme da će te vjerovati i
ako će to biti preko srca a možda
i kasno
G Fak
Ruske djevojke u vojnoj službi u poredane na ulici da pozdrae dolazak američkih i engleskih
njihovih okupacionih zona u Berlinu
STRANA X
zvijezdu
3
pošiljka
nja raporta vodili Na ovoj sjedni-ci
se je vidjelo da se naša omladi-n- a uvelike interesira o odlukama
konvencije u pogledu omladine
Puno članova i članica postavljali
su pitanja našem delegatu i traži-l- i
objašnjenja u mnogim stvarima
a najviše su se interesirali o radu
naše omladine u drugim kolonija-ma
o dobivanju novog članstva
o športu i drugim stvarima koje
zanimaju nas omladinu Naš dale-g- at
nam Je dao nekoliko dobri su-gestija
za naš budući rad koje je
donio sa konvencije i izjavio da će
se takva pitanja postaviti skoro u
svim kolonijama
Na 20 jula naš priredjivački od-bor
je da priredi jednu za-bavu
za našu omladinu Pozvao je
sve članove i nečlanove na "Wi-nn- er rost party" koju je organizi-rao
nedaleko mjesta Tako smo
sproveli u igranju bale i drugih
zabava oko dva sata Kad smo se
svi iskakali i ogladnili načinili
smo veliku vatru okupili se oko
nje i počeli peći I jesti naše "Wi-nner- s"
a nije falilo niti naših
pjesama Iako je bilo dosta vruće
mi nismo bili žedni jer smo sobom
ponijeli "soft drink" i hladne lju-beni- ce
Na kraju kad smo svi bili siti
ali još umorni Louis Smrke se
ustao i kazao da je ovaj naš izlet
"Winners rost" organiziran po
Omladinskom Klubu i da ćemo na
stojati i ubuduće da se ovako za-bavimo
samo ako će biti dobre
ko-operac- ije izmedju omladine Ta-kodjer
je napomenuo našim omla-dinka- ma
da se drugi puta bolje
pripreme za igranje bale i da
obuju cipele bez peta tako da
momci nemaju posla pribijanjem
istih
Tošto je sa nama bilo omladine
koja još nije u našem klubu on je
apelirao da se pridruže k nama i
da zajednički radimo za bolju bu-dućnost
omladine Ovi naši omla-dinci
i omladinke nakon govora
druga Smrke bili su spremni i iz-razili
su želju da odmah stupe u
naš Klub No pošto nismo sa so-bom
imali olovki i papira da ih u-piše- mo
pozvali smo ih da dodju
na našu sjednicu i oni su obećali
da će doći i upisati se za članove
Ovo Je jedan način na koji smo
mi omladina u Sudbury uspjeli da
dobijemo nekoliko novih Članova
i to omladinu čiji roditelji se ne
nalaze u organizacijama redovima
naših starijih
Tajnica Z IlriI
trupa prilikom zauzimanja
JPffBššMMftrKISmVj jCBKMBBvj fcrB a iTtfflE jJb'k''rv Ti
W5%ć H3Mwr i?tH&'Jz&toitt?' " iOiiHFiiH IjijjijjK n nin-- - skjkkjkjkS sB BLTfcv'tfifeiv Mg- - TlkMkkkkkkkkkkkkkkkkWMiifetwUđgM!t£L JS1k mm ićd iM SJBsWtožlA HLaflHBEEPasjjiHHHERlpP
Iterlinu
odlučio