Nase Novine, September 20, 1978

              ч
Oprema Umlhanlna bila je divna
obi I na kao i kakye'prjnceze. Cengi-- 6
su htjeli da pokazu svoju
ekonomsku snagu, svoj aristokrat-sk-i
ugled i svoju rodbinsku privrze-nos- t.
Do§la su 6etiri velika duSeka
s vunom, Cetiri jorgana od dzanfe-z- a
sa tepebaSom (grane qd srebre-- .
na Hi zlatna konca, kojese vezu.po
dzanfezu), §estvelikihr6HJma, dvije
debele haiije, tri zllije, £etiri skupo-cjen- e
serdzade, dva velika ogleda-la- ,
sva" sila bo§6aluka, fiarSafa,
jastuk-bez- a, jastu6nica, fievrmi,
mahrama, bqS6a, јабтака, jaglu- -.
ka, syilenlh kefija (za pokrivanje
glave), burundZuka, zatim topovi
od kadife i dibe i kutnije, sereskog
beza, mleta6kog platna, бегебе
sarajevsko I јоб drugih stvari i
stvar6ica: беба1Ја od fildiSa, kutiji-c- a
za bjelilo J bakam ltd.
' PoSto je put dug, odredili su, da
6e ovo ruho i6i sutra dan iza odlas-k- a
svatova, daklen prekosjutra,
poStp seizi (konji) ne 6e mo6i 6
tako brzo kao svatovi na konjima.
0 tome ce daljnju brigu voditi
alalbefl' xxxf
Odlazak svatova
Cetvrti dan bbravka svatova ci- -
ganska je muzika ranije no obidrio
"zasvirala, zagalamila. Svatovi se
po6eli buditr; budlo jedan drugog:
— Ustaj, treba putovati!
Put Borlje — Mostar svakako Je
dug i tezak, adanovi kratki. Treba
sa6i iz jednog pianinskog bazena,
iz carstva jela i borika, u niski,
zupni kraj — u Hercegovlnu, gdje
rastu smokve ibademi.
Jutro je bilo ргШбпо oSiro.
Puhao je hladan sjevemjak. Nu na
Zagorju to nije Stogod, upadljivp, '
tamo I ma uvljek vjetrova. Na
obzorju nije nigdje bilo рШабка,
tek daleko tamo prema jugu nije
bilo nebo plavo no malo bjelkasto,
dok je jutros zorom bilo crvenkas-to- .
Gotovo prvi izaSao u dvoriSte
bajraktar Ali-be- g Ciber, kome je
sluga Bajro polijevao vodu na ruke
da se umije. Slu6ajnp je blizu njega
stajao jedan krupan pijevac, gig,
koji zakukuride, koliko ga grlo
rtosilo.
— Н!б, nesretnide! poviknuo
, Bajro i htio ga nogom udarlti. ~ KaP da be se — veli Ciber —
vrfjeme prdmijenfti. '' riece, bezeT
,
— Ah;
— Eno sluSaj,. kako i drugi
pijevci kukurifiul
I doista, sa svih strana pijevci se
javljali!
i Kroz neko" '" pdla sata syi su
svatovi bill na nogama. Svakl se
brinuo za svog konja — oslm bnih
koji su no6iyaii s Mustaj-bego- m.
Oni imaju svoju poslugu.
U ime sretha puta ррбе1а je баба
ranije hodatl, pa kad se kroz malo
vrijeme svati r'azgrijall — javl se
pjesma:
"Ustaj Umo, ustaj du§o,
D'Jeli daroyel—
"Ja sam mlada, joS sam luda, . — Dara ne imam!"
"Kad si luda I nejaka,
Sto se udajeS?"
"Mene babo mladu dao
.--
Nijepitao!"
Ove kajda, aJoS vi§e rijeCi
stisnuSe za duSufza grkljan Umi-han- u, kojaje u muTvaku pekla kavu
gostima. Suze joj1 poletjele niz lice
I nije in nikako mogla vi§e
zaustaviti no -- in brisala svaki 6as.
Kad je svatovima podljeljena
kafa iz. jednog velikog bakra6a,
sluga Bajro I Cvijeta stadose
dijeliti darove.
Najprije su svakog konja zakitili
6evrmom Hi mahramom (selja6ke
konje). Mustaj-begoy- a bedeyija j-m- a'la
je preko desett6evrmi, adoratf
na kome ce jaSiti Umihana, bio јоб
boljeoki6en.
Onda se, dijelili bo§6aluci. Naj-prije
begovima od svile, agama od
polusvile, a ostalim od iijepa veza
sa rukavima od бегебе. Svaki je
svat, primaju6i dar, darovao Bajru
Hi Cvijetu. Neko je, zgodniji,
darovao po dukat, neko po jegrmi-lu- k,
a neko po beSluk.
NajljepSi darovi dati su svakoko
Smajl-efendij- i, Hamid begu i Suiej
man-beg- u (braticima Mustaj-bego-vi- m) te Almas hanuml i njezinoj
rodici Munti. Mustaj-beg- u se nisu
davali nikakvi darovi, jer on dobiva
svo ruho i joS djevojku po vrhul
Dok je u mutyaku' pripreman
doru6ak za svatove, dotlen je
Fatima banuma sa starom Zarifa
hanumom ppremala Umihanu za
polazak. One su probirale haljlne,
koje бе Umihana obu6i za put;
haljine, којебе predstavljatl bogat-stv- o
Cengi6a alajbega pri polasku i
pri svakom dolasku, gdje se svati
budu u putu svra6ali. Naroclto je
Fatima hanuma gledala da joj kci
bude i toplo obucena, jer je
poznavala promjenljivu klimu na§ih
planinskih krajeva.
Umihani se pridinito da joj majka
u torn i pretjeruje, pa bi rekla:
— Sta бе na menl tolike haljine?
— Neka. Umo!
— Tolike dimije раб!п1бе me
debelu!
— NiSta za tol Eto tl Mostara,
gdje тогеб nositi tanke haljine...
gbvorila mati, pa onda radi Sale
dometne: — Kad blh se ja fpltala,
obukla bih ti o6eve бакб!ге! . Obuci lh ti! doieka Umihana, all
joj majka brzo odvrati: — Ja 6u
obubi oCeve, ako ti obu6eS Musta-j-
begu! —
Umihana se stade ljutiti I majci
prigovarati, kako je si lorn pri
polasku ho6e da najedi.
Ta i onako ml je dosta jada..! —
gbvorila Umihana. — Na oko
moram biti vesela, a moje srce
hoce da pukne... VidiSt kako je,
majko! -
"
(LJUBAVNI ROMAN IZ18 VIJEKA)
Suti, Umo, ne govori viSe to n
pred k'iml
Da, da! — ironi6no 6e bna: —
;Sutl i zuti!
Umihana je bila divno obuiena.
Kao gorska vila. I nakicena. Na
glavi joj stajali leptirovibd almasa.
U uSima troje теп(5ибе. Jedne ruke
trdje belenzuke.Oko stasa pojas
jasemin, s paltama,. u kojima se
sjajili almasi. Na njoj gori diba i
kadifa. Po haljihama obukli joj
durdiju od sari samura. Dimije su
pri dnu povezane zlatnom pddve-zo- m
blizu stopala. Na nogama
багепе багаре od'vune I рарибе od
kajserije.
Kada je stala pred ogledalo, pa
sevidjelau njemu, samodopadljiv
osmjeh preleti preko njenlh usana i
na livu se pojave one jamlce
Ijepote.
Ovako obufiena do§la je u drugu
sobu medu zene I djevojke. Njima
zastao dah od Iijepa nastupa i
divna odijela. Svi 6estitali Umihani
i njenoj majci.
U to je doSlo vrijeme doru6ka.
MuSki su jell u baSkaluku.
. 2ene u SimSirli odaji.
Poslije dorudka робебб se spre-ma- ti
za put: Umihana, Almas-ha-num- a
i Munta.
Umihana navuce јоб dvoje vune- -
ne багаре na багаре, obu6e meka--
ne zute tomake, duboke kao 6izme
, samo su Sire. Preko glave prebaci- -
бе joj vunen баГ
U to je dobro svTjet mnogo
vjerovao u 6ine Hi uroke. Da bi se
otklonila svaka nesre6a,~metnuSe
Umihani ispod lijeve ruke "enam
hamajliju" koja je stajala u pozla-cen- oj
kutiji, a ova je bila na б!гокој
zlatnoj vrpci, koja se тебе preko
rameha onako kao б se vjesa
durbin o.lijevu stranu. U to] su
hamajliji ispisane molitve protiv
uroka i protiv §vih neda6a Covjeka.
Zatim staviSe Umihani na desno
uho suhu granClcu rute, jer i ona
pobija б!пе. Protiv uroka izveia. je
stara Zarifa hanuma јоб jedan akt:
ona je Sehadet prst desne ruke
metnula u rastok, pa prst stavila
Umihani medu obrve; tako je
ostalo crn, okrugao znak, zvani
"ben".
Kada je sye to bilo gotovo lkada
se pratilice njene obukle i spremile
na put, onda je doSlo do oproStaja,
do ljubljenja u obraze I do grlenja.
Fatima hanuma дибНа se u suza-m- a,
ona je svoju кбег nekoliko puta
poljubila u бе1о preporu6lv6i joj-"d- a
-- bude pametna". Umihana je
nju poljubila u ruku i u obraze.
Fatima hanuma se srda6no opro-stil- a
I s Almas hanumom, zamoilv-б- !
je, da'prlpazi njezinu кбег.
Naro6ito se Umihana oprostila
drugarski sa djevojkama. Sa sva-kom
se izijubila i svakoj pozeljela
skoru "dobru sre6u", te vsvima
kazala, kako ce, cim dode u Mostar
drmnutl prvim stablom, a to zna6i:
tei. 4"!WeA'i)BflWK:s , neka.l one opadaju kao zrele Jabuke f neka lh momci "vode'svojirff
кибата.
Sav ovaj oproStaj bio je medu
zenama u kuli MuSki su izaSII u
dvori6te, da ne smetaju krasnom
spolu pri rastanku i da ne sluSaju
р1аб I ne gledaju suze.
PoSto su se tako oprostile, onda
obukoSe feredze. Almas hanuma i
Munta imale su feredze sarajev-sko-g
kroja. Ove feredze pokrivaju
zene od ramena do tala, a glava se
2amota јабтакот i tulbentom
(bljelim platnoni). Feredza, koju je
Mustaj-be- g donio Umihani, imala
je mostarski kroj. Ove feredza ima
ha glavi "kukulju", koja je икобепа
I. protegnuta naprijed, a rukavi
feredze su ot rag, pri dnu, priSlveni,
pa se ti rukavi i ne navlace. Kad je
Ijeto," praktiCnije su I komotnije
sarajevske feredze, all su mostars-k- e
za zimu punp toplije i stoga
bolje. , ,".
IziSavSi u dvoriSte, Umihana se
oprosti s ocem, a utom vremenu
Mustaj-be- g priskobj , Fatima ha-nu- mi,
pa je poljubi ,u ruku.
Konji su bill, wed. spremni. U
prvom redu stajala bedeyija i dbrat,
koga je Milutin dr2ao,,..u drugom
redu dva konja za dva,-djeVera- f za
tim konji za kadijur njegpyu zenu i
rodicu. Sve se pvpfdogadalo kraj
zatvorene kapije u dvpriStu, dok su
svatovi bili pred kulom, tu se redali
i tu cekali, kada 6e mlada i njezino
drutvo krenuti jzdyoffSta.
U dvor1бtu kraj zatvorenih vrata
zbio se mali incidenat. Kada je
htjela Umihana da uzjaSe na dorata
( a bna je bila vrlo vjeSta jahanju!)
pritrCao je Mustaj-be- g, daje podig-n- e,
ali je to ona odlu6no odbila
rekav6i: - Mustaj-be2- e, janlsam јоб
vjen6aha! On se sav zacrvenio,
zastidio. To je prim jetio Milutin i
alajbeg, ali se pravili kao da nisu
nuSta 6uli.
Po6to su se lijepo smjestili na
konje, alajbeg dade znak da se
kapija otvara... U torn momentu
рибе top pred kulom...
Umihana i Mustaj-be- g, iza njih
ostali izadoSe iz dvori§ta, a za
njima zastao u kapiji Hajdar alaj-beg
sa svojim rodpm pozdravljaju6i
putnike I vicudi im — Sretan putl
Velikoj povorci, koju je predvo-di- o
Ali-be- g Ciber kao bajraktar,
pridruzila se ova manjaiz dvori§ta,
a Iza ove1 pristupi јоб osam
konjanika — svatova Ispratnika,
koji ce Mostarce pratiti do u selo
Jazice, gdje su ih bili i do6ekali
prije detiri dana. Sa svirkom i
pucnjavom окгепибе svi strmo
putem prema Kalinoviku.
A na kuli Hajdar alajbega, na
visokoj kamerijl, gledalezene i dje-vojke,
kako ova vesela svatovska
'druiina sve vi6e ,pdmi6e sa Tagbr-j-a;
gledale, mahale rukama i jaglu-clm- a
i govorile: — Eno, eno..! Ode
паба Umihana! Јоб dugo vremena
one su mogle 6uti pjesmu, koju su
svatovi pjevali:
"Odbi se biser grana od jorgo-van- a
I Iijepa Uma od svog roda.."
Taj dan predve6er stali se razila-zi- ti
i drug! gosti sa Borija. Tom
prilikom opazila je Zarifa hanuma,
kako je nekoliko gavranova palo na
baS6u alajbegovu, pa je rekla
drugama: — Nije mi drago, 5tb ih
vidim... Mora da su pobjegli ispred
veHkog nevremenaj .
XXXII.
, Svatovi u Ulogu -
Oko jedan sat po podne svratlse
svatovi u. Ulog tu гагјапабе konje i
.робебе se spremat! za kona6i6te
Tada je Ulog bio veci no danas,"
imao je sedam dzamlja, od kojih je
bila пај1јерба ona na Carini, koju je
dloavoi6.nafcinitl Ahmed~-be-—g ~~TSe—stolrl-- (Nastavlt ce se)
-- - ~r~~~ vuf'ifWrtSZVrt
4 ; ш
M
i'l
..- -
I
I!
Ml
4:
(
!
1
ti
ft
),
I
i
Л '.'j- -.j --.,,,:та.,,,гкг;