Nase Novine, September 20, 1978

              r--
%,
''
Elektrificirano 95 posto
domacinstava
k U Jugoslaviji je do sada elektrlflcirano
oko 95 posto domacinstava. Elektrifikaci- -
jom" nisu obuhvacenl samo zaseoci i pla- -
nlnske kuce u kojlma borave sto6arl. Rafiu- -
na se da ce u naredne dvije-t-rl godine stru- -
]a doprijeti i u te krajeve. Sada elektroener--
getski slstem Jugoslavije ima snagu 11000
megavata. Hidrocentrale raspolazu sna- -
gom od 5,200 megavata a termoelektrane
ostalim dljelom. Veliki uspjesi u elektrlfi- -
kaciji postignuti su u posljednjlh 10 godi- -
na.
Vise psenice i razi
Rod psenlce i rail u Jugoslaviji, ove
godine ce, kako procjenjuju struCnJaci,
iznositi pribliino 6 millona tona. Prinos 6e
bit! heSto ril2i nego proSlog Ijeta, all ce
ukupna proizvodnja blti veca, Jer je jesenas
zasijano oko 120 hiljada hektara viSe nego
pretrjodne godine. Predstojeca zetva se
обекије sa dosta optimizma.
Uspjeh u procisdavanju voda
U Sisaikoj rajlneriji velikim investlcija-m- a,
domacim i stranim kreditima,. izgradili
su postrojenja za obradu otpadnih rafine-rijski- h
voda, prvo takve vrste u Jugoslaviji.
Ovdje se prvi put rafinerijske vode ргеб1б-6ava- ju
mehanifikim, kemijskim i bioloSklm
putem. Cetiri godine rada pokazale su vrlo
dobre rezultate. Na kraju procesa vode
Save I Kupe postale su 95 posto 6iste.
Zastita od poplava u
Bosanskoj krajini
U vi5e komuna Bosanske krajine u toku
je izgradnja i rekonstrukcija objekata za
zaStitu od poplava. Radi se na regulaciji
rjefiice Bllhe u Sanskom Mostu, na odvod-njavan- ju
i zaStltl spomen podrufija Gradina
kod Bosanske Dubice, brane kod Prnjavora
i rekonstrukciji, viSe od 25 kllometara
nasipa na podru6ju Bosanske GradisWi
Srba6ke op6lne.
Tko zivi u Sloveniji treba da zna
slovenski jezik
U Skofjoj Lokl je pokrenuta inicijativa o
organiziranju tecajeva slovenskog jezika za
radnike iz drugih republika zaposlene u
Sloveniji, da bl se brzo uklju6ili u druStveni
zivot op6ine u kojoj privremeno zive i rade.
PREDSJEDNI5TVO MATICE ISEUENIKA
HRVATSKE -
Ne samo gtampa
i'Mteei -
BABYSITTER NEED
For two boys ages 13 and 2,5.
Own room. Salary 225 per
month plus benefits. For fur-ther
informations call Mrs.
Lane, tel 922-044- 8.
PRIVATNA PRODAJA
Prodaje se kuca sa pet apart-mana- r.
(5-ple- x) u krugu ulica
Scarlett i Eglinton u Torontu.
Godisnji prihod je $15.00. Za
blize informaclje obratlte se
(na engleskom jeziku) na tele-fo- n:
762-043- 0 u Torontu.
Sarajevo "priobalnf" grad
U Bosnl I Hercegovinl gotov je idojni
projekt auto-put- a kojl bi Sarajevo vezao sa
jadranskom obalom. Auto-p- ut sa cetiri
trake, kako su strudnjaci zamisllli, ne bi
bio duzi od 1 45 kllometara i voznja do mora
trajala bl oko 90 minuta.
SadaSnjI put Izmedu Sarajevai mora dug
oko 185 kllometara spada medu najoptere-6enlj- e
u zemlji i putovanje traje oko Cetiri
sata. Projekat autoputa predvlda da ce
trasa Idi planinskim visovlma I obroncima
istofino od sadaSnje maglstrale u dolinl
Neretve. Gradit ce se osam petljl, jer ce
auto-p- ut prolaziti mimo svlh naselja. Od
dva velika tunela na Ivanu 1 Prenju, ovaj
drug) ce bitl dugaiak oko sedam kllometa-ra.
Auto-p- ut Sarajevo-Jadra- n kojlm 6e glav-n-i
grad Bosne i Hercegovlne, na izvjestan
паб1п, postati "priobalnl" grad — bit ce
najvjerojatnije dip velikog transevropskog
auto-put- a Baltik-Jadra- n. Planovi predvlda-j- u
da ce sadaSnja magistrala Sarajevo-Ze-nica-sjever- na
granica Bosne, takoder mo-demizov- atl
1 proSlrlti za JoS dvije trake. Na
ovaj naCIn auto-p- ut kroz Bosnu i Hercego-vln- u
bl povezivao na sjeveru novl auto-pu- t
izmedu Zagreba I Beograda sa Jadranom.
Unapredivanje sto6arstva
Financijskim planom za unapredivanje i
razvoj stocarstva u Hrvatskoj predvldeno je
65 milijuna cflnara za zahvate koji bi unapri-jedl- li
ovu granu privrede. Oko 18 milijuna
dinara u obliku kredita upotrijebit ce se za
uzgoj I nabavu 2.900 goveda, 6,2 milijuna
za unapredivanje svinjogojstva, a oko 10
milijuna za izgradnju farml i drugih
objekata.
Sudbina Makedonaca pod
grckom vlasdu
U Izdanju Institute za nacionalnu histo-- ,
riju u Skoplju ovih je dana izafila iz Stampe
prva od viSe knjiga pod zaJednlCkim'naslo-vo- m
"Naselja u egejskom dljeiu Makedo-nije- ",
djelo hstori6ara Todora Simovskog.
Ovodjelo govori 9 makedonskim naseljlma
u Egejekoj Makedonijl, danas u sastavu
GrCke, koja najvedlm dljelom vl§e ne
postoje jer su asimilirana. U vrijeme kada
je Egejska Makedonija pripala GrfikoJ,
poslije balkanskih ra'tova zavrSenih 1913
god., od
, ukupno 2 miliona stanovnika-Makedonij- e
koliko Ih je do tada bllo — 1 ,r
millon pripalo je Grfikoj.
ZAGREB (D. K.) — U rada в ieeljenlcl-pi- a
potrebno Je vtfe lnformativno-propagand-n- o
djelovatl, ell ne eamo itampom 1 bllteul-m-a'
yib 1 ostalim kuUurno-proavJetol- m 1
sportsklm akcUama. '
Na torn poslu Matlqa lseljenlka Hrvatske
treba euradlvatlsKomlsiJom'iza kullurne
veze 8rJnozemstvom,vSekretarlJatpm.za in-formaclje
SRH, qbvlneklm ku6amai druglina;
To je jedna 6d ocjena sa ejednlce Pred-sjednlSt- va
Matlce Iseljehika Hrvatske, odsia
ne u Setvrtak i J ' . ,
, : 'Vi'. prijedloge da se omogu61 ylse stlpen-di- )a
za Skolovanje djeco naSlh iseljcnlka,
da se JaCaju regionalne Matlce 'iseljenika i
njlhovl programl i drugo, na sjednlciso ras-provjj- alo
1 o programu rada Matice do kraja
ДО8. godine. Rljefi je o'gostpvanjlma folk-lorn- ih
1 tamburaSkih ansambala u Jugoslavi-ji,
poajetlma aktivnih i zasluznih iseljcnlka,
zatim turnejama naSlh grupa u teelJenlCklm
sredinama (folklornlh, sportskih), proslavl
pojedinlh obljetnlca, te .organzlran Je , kultur-no-proavjet- nih
manifoBtacIJa Tu Je ujcdno
J plan da se do кгајц godine fitampa IV' iz-da- nje
'prirucnlka za цбепје hxvatsd-srpsko- g
jezika, u engleskom jezlfinom podrucju. Ma-ti- ca
lseljenlka posvetit 6e posebnu sjedni-cujnformlra- nju
lseljenlka zaJedno a,a svirn
republlCkim sluzbama zalntereslranlm
.
za' tu
temr''!'J ' "'" ri""r I n 1 n i'
c niifc - irri. irii ~ii-- mri ,ig giniir тш шш m rianmii--- — - - — -
t 1
m.lic.b-41- 04 Phone:' Off. 423-332- 1 I
} Res. 423-181- 7 I
X L yl ROOFING SERVICE
I Ш J SHINGLES & FLA T ROOFS ' J
I - Jjjj Li EAVESTROUGHING I
I 55 COSBURN AVE. SUITE 101, TORONTO, ONT. M4K 2E9 ' I
"Odluka o osnivanju AntlfaSlstlCkog
vljeda 'narodnog oslob'odenja Hrvatske
donesena je nakon dvogodiSnje uspjeSne
borbe radnika, seljaka, intellgenclje i svih
patriotsklh snaga i narodnosti Hrvatske,
kao i rezultata postignutih borbom svih
na§ih naroda i narodnosti Jugoslavije, koji
su pod rukovodstvom'Komuni3ticke partlje
Jugoslavije I druga Tita ustall protlv okupa-- -
tora i narodnlh izdajnlka za nacionalnu i
socljalisticku slobodu", naglaslo je u svom
govoru Jure Bilic. "Krajem 1942. godine
oslobodena teritorija u Hrvatskoj obuhva-cal- a
je skoro Cltavu Liku, Kordun, Banlju,
dobar dio Slavonije, sjeverne Hrvatske,
2umberak, dio Dalmaclje, Hrvatskog pri-mo- rja
I Istre. Istovremeno bio je osloboden
ill pod kontrolom naSlh partizanskih jedini-c- a
velik dio пабе zemlje. Osnivanju tog
najvlseg organa revolucionarne narodne
vlasti prethodilo je snafno razvijanje
organa narodne vlasti, naglasiq je, izmedu
ostalog, Jure Billc.
Sudionlcima zbora obratila se zatim
predsjednica Savjeta Republi6ke konferen-cij- e
SocijalistlCkog saveza radnog naroda
Hrvatske za pitanja druStvenog polozaja
zena dr Mirjana Робек-Mati- c. Govorecl o
legendarnoj borbi naroda i narodnosti
Hrvatske ona je istakla velik znaCaJ fena u
borbi koje su se uz rame borile sa svojim
drugovlma, slnovima, muzevima i o6evima
za slobodnu zemlju I vlastitu emancipaciju.
Na ovom velikom narodnom zboru u
Otoccu govorio je I predsjednik Republid-k- e
konferenclje Saveza socijallstiike omla-din- e
Hrvatske 2eljko Mazar, koji je ocijenio
da je odluka o osnivanju USAOH bila od
izuzetnog znaCaja za povezivanje i objedi-njavan- je
Sirokog fronta koji bi u svojim
redovlma okupljao naprednu omladinu, sve
one koji su bill protiv faSizma.
ШШ VEST I
Predstavnici "Exportdrva" Zag-gre- b
I Sest proizvodnlh drvnih
radnih organizacija pqtpisali su
ovih dana u Zagrebu sporazume o
zajedni6kom nastupu na trziStu
USA.
Cilj tih sporazuma je uspostav-Ijanj- e
dugoro6ne pqslovne sarad-nj- e
i organizacija nastupa na
trziStu USA. U proSloj godini
"Exportdrvo" je na torn trziStu
piasiraio nameStaja u vrednosti
oko 5 miliona dolara Sto nije
adekvatnb mogudnostima prdz-voda6- a.
Ovi sporazumi omogudice,
kako se обекије, povedanje izvoza
na to trliSte za milion dolara na
godinu.
U fabric! vagona u Kraljevu
odrzana je sve6anost povodom
puStanja u rad vi§e novih proizvod-nlh
kapaciteta. Otvorena je proto6-n- a
peskara.u koju je ulozeno 12
miliona dinara, rezaonica li u koju
je ulozeno oko 10 miliona dinara a i
projektni biro inzenjering i muzej
Fabrike vagona. Postavljen je i
kamen temeljac za objekat gde 6e
se proizvoditi teSki damperi I
komunaina vozila, u koju ce se
uloziti jedna milijarda i 300 miliona
dinara. "
U Novom Sadu je puStena u rad
nova automatska telefqnska tran-zitn- a"
centraia sa '150.000 prik-1јибак- а.
PoSto se po potrebi ka-paci- tet
ove centrale moze pos-tepe- no
uve6avati i za Sest puta, to
su praktidno njenom gradnjom
stvoreni najbitniji uslovi za pod mi --
renje potreba Vojvodlne u telefons-ko- m
saobradaju i za naredna 6etvrt
veka. U ovaj objekat je ulozeno 400
miliona dinara, a njegovim puSta-nje- m
omogudice1 se uspostavljanje
veze x Vojvodlne sa 19 zemalja
Evrope.
Nizom prlgodnlh manlfestaclja u mjestu
Otodcu u Licl oblljeZeni'su znafiajni doga-da- ji
kojl su se zbilj u torn mjestu prije 35
godlna: Prvo zasjedanje ZAVNOH-- a (Ze-maljsk- og
antifafiistlCkog vije6a narodnog
oslobodenja Hrvatske), Prve konferenclje
AF2 (Antifaslstl6kog fronta iena) i USAOH
(Ujedinjeni savez antifaSistiftke omladine
Hrvatske). Medu ostalim, odrzan je 11.
junaveliki narodni zbor u Oto6cu na kojem
je govorio i predsjednik Sabora SR
Hrvatske Jure BIII6.
BHB?4
Festival djeteta
uSibeniku
Na ovogodiSnjem 18. Jugoslavenskom
festivalu djeteta u Sibeniku, od 24. juna do
26. jula, sudjelovat ce u siuibenoj konku-renci- ji
21 domace i inozemno djedje kaza-HSt- e.
Djedja kazallSta iz Washlngtona, Kopen-hagen- a,
Sofije, Plzena izvest ce pet pred-stav- a,
dok ce jugoslavenska dje6ja kazaliS-t- a
nastupiti u Sest dramskih, sedam lutkar-ski- h
I tri glazbena programa.
Na trgovima i ulicama Sibenika nastupit
6e kroz to vrijeme sest ansambala sa 19
programa. DruZina Ansi iz -- Francuske
izvest te "Pjesme i plesove Savoje", Zagre-bafik- o
kazaliSte lutaka iz Zagreba predsta-v- u
"Minji", Pionirski centar IzTitograda
"Cika bajkine bajke", Mima i Bane Janko-vi- d
iz Nifia predstavu "Mimina prodavaonl-c- a
maSte", Zagreba6ko kazaliste mladih iz
Zagreba predstavu "Mudrac i tiger", te pio-nirski
folklorni ansambl "KarpoS" iz Skop-Ij- a.
U Portoroiu je krajem juna zavr-Se- n
detvorodnevni "Okrugli sto" —
medunarodni , skup novinara, na
kome je udestvovalo 90 novinara iz
40 zemalja sveta.
Glavna tema semlnara bilo je
ибеббе Stampe, radijai televizije u
uspostavljanju i afirmaciji novih
medunarodnih ekonomskih odno-s- a.
Novinari su raspravljali o tome
kako ce Sto kompletnije i objektiv-nij- e
obaveStavatijavnost o najvai-niji- m
problemima sa kojima se
danas suodava svet.
Seminar je organizovao Savez
novinara Jugoslavije.
шммашшшашшшл
— U Zagrebu je odrzan Tre6i
Svetski Festival Animiranog Filma.
U toku 6 dana na ovoj najve6oj
svetskoj manifestaciji animacije
prikazano je viSe od 500 filmova iz
fietrdesetak zemalja. U zvani6noj
konkurenciji prikazana su 93 filma
iz,22 zemlje, dok je oko 80 filmova
prikazano u Informativnoj sekciji.
Na tre6em festivalu najzastup-Ijeni- ji
su biii Jugoslavia j USA sa
po 13 filmova slede SSSRr Fran-cusk- a
i Velika Brltanija sa po
sedam, Madarskasa Sest i Bugars-k- a
sa pet realizacija.
— Simpozijum skulpture "Beli
Ven6ac" u Arandelovcu ulazi ovog
leta u trinaestu godinu rada. U
minulih 12 godina u njegovoj
radionici, na уепбаси radilo je viSe
od 80 umetnika iz Jugoslavije i
veSe stranih zemalja. Svi su oni biii
jedinstveni u zelji da svojim del ima
doprinesu saradnji i
' miru medu
narodima sveta. Kao svedodartstva
tih neskrivenih teznji oni su u
podnozju Bukulje ostavili - zbirku
skulptura kakva u svetu ne postoji.
Na ovogodiSnjem Simpozijumu
"Beli Ven6ac" u6estvova6e rekor-da- n
broj majstora dleta. Bi6e ih
ukupno — 16 po jedan iz Meksika,
Kube Tunisa, Indije Francuske ч
Poljske i deset iz Jugoslovenskih
republika i pokrajina.
ass5K&te3tJ£JgJ.WJSgITy J?t -- - ГивДЦ - ~ ШИШет