Nase Novine, September 20, 1978

              I
OTHWHWUHilWWWIWHyW МавМИИШИИВДШЉв-е- =!
у&iтSугSмEии!м!!Ж' ГОлЛ_ ~ -- . iium—шшиазд . ——— . Шж№нрмн2Н'2м l шкттттттштшшштјшјлш,
' ШН IMI нНПв! И IIwlMil
и Е bHS igjp Бм Нн нН
1
Nedavna hlsterl6na dreka o navodnoj
sovjetsko-kubansk- oj "agresijl" u Afrlcl
podsjeda na staru narodnu poslovicu upo-treblje- nu
kao naslov. Zapadno-evrops- ki
imperijallsti naSli su зе teSko pogodenl
kad su u proSllh desetak-dvades- et godina
bill prlslljenl prlznati nezavlsnost narodl-ma-- u
svojim afrlckim kolonijama. Kad viSe
nije bllo mogule da izravno sami vladaju,
nastojali su da na 6elo oslobodenlh zema-Ij- a
dodu pojedlnci kojl 6e s njihpvom
pomofil pazltl da se stara eksploatacija
prirodnih bogatstava I radne snage nastavl'
bez ikakvih vedlh promjena.
Tamo gdje Im nije uspjelo da u prvim
danima oslobodenja postave na бе1о
korumplrane lutke, dinill su sve sto im je
bilo mogu6e da potkopaju I sruSe nepot-kuplji- ve
prvake. Tako je bllo u bivsoj brl-tansk- oj
koloniji Gani, gdje je na бе1и oslo-bodllafik- og
pokreta bio Kwame Nkrumah, I
u bivsem belgljskom Kongu (sada Zaire)
gdje je na 6elu bio Patrice Lumumba.
Nkrumah je maknut s polozaja po podml-cenl- m
vojnlm dasnicima dok je bio na pos-jet- u
u.Kinl, a Lumumba je umoren po kup-IJeni- m
Izmecarlma.
U svima tlm Intrigama glavnu г1јеб je
vodlla атеНбка obavjestajna sluJba CIA
kojaje imala naraspolaganju velika finan-cijsk- a,
ekonomska I vojna .sredstva. Sada
se prlznaje da je ,zalrski Izmedar Mobutu,
odnosno Sese Seko, kako se sada nazlvlje,'
bio u sluZbl i na pladl CIA kroz cltavo vrije- -
me otkako je nakon umorstva Lumumbe
Izblo na-povrSl- nu.
U biveoj portugalskoj koloniji Angoll,
Imperijallsti su Imali u sluibi dvije skuplne
izmebara. Otvoreno se prlznaje da je voda
jedne skuplne, Holden Roberto, aurjak ill
pas zalrskog Izmefiara Mobutua, bio na
placi CIA jos u vrijeme portugalske vlada-vin- e
u toj zemlji. Drugi, Jonas Savimbl, bio
je, kako Izgleda, podrzavan po bijellm
raslstlma Iz Juzne Afrlke I pomagan sa
strane drugih Imperljalistifiklh Interesa. On
јоб I sada prima ротоб u oruiju I raznoj
opreml Iz Juzne Afrlke i preko zalrskog
Izmecara Mobutua od amerlckih imperija-llst- a
I njlhove CIA agenclje. Cuje se da ga
takoder podrzavaju Kinezi.
Da bi sa6uvala nezavlsnost zemlje I
savladala Imperljallstifiku Intervenclju, vla-d- a
oslobodene Angole trailla je I dobila
ротоб od Kube I Sovjetskog Saveza. Kuba
je poslala nekollko tlsuda dobrovoljaca,
ve6inom erne putl, Jer su Im predl doprem7
Ijenl iz Afrlke kao robovl ranijlh spanjolskih
kolonizatora. Bududi je vojska Kube opre-mlje- na
u glavnom sovjetskim oruzjem,
stoga imperijallsti pored napadanja Fidela
Castra, grde i Sovjetskl Savez i traze da
otkaze ротоб priznatoj vladl'te zemlje.
Da bi јоб vISe zamutili vodu I prikrili
svoje grabezljlve prste, Imperijallsti su
dlgli silnu dreku kad su ranije porazeni
ustanici iz zalrske pokrajlne Sabe (ranije
poznata kao Katanga) dlgli ustanak protiv Na noge Romi!
Kakojesamo uzbudljivo bllo duti klicanje Upre Roma! (Na
noge-Romi!- ) za vrijeme i pbslije svakog izlaganja na Drugom me-dunarodn- om Hongresu Roma, Sto je riedavno odrzan u 2enevi. Ci-ni- lo se da je ц gjasovima bllo mnogo yiSe emocija no §to smo navi- -
. kli. puno strasti, radosti i tuge.
Napola Rom, Syicarac i Mongolac. odrastao sam medu Rom I ma naj- -
,;prije u.'Aziji a.zatiiii.ulranim tinejdierskim godinama u'Parizu.' Ciganski
. dkuohii.je odu' vljek bio u' m''eni i samnom a predrasude sam iskusio na vlastito) Romi su £inl se Usvakom uglu ovoga svljeta - n,omadl tipicnog nacina
hoda, sjajnlh ociju, sa iivom djecom. plesom i glazbom, izuzetno sjetnlb pje-sam- a. Pa ipak ima mnogo zemalja koje jos uvijek ne priznaju postojanje
Roma -.- . ciganln je po slovu zakona jednostavno lutalica... Pripadnik
, Roma dok je' s jedne, strane naturalizlrani gradanin zemlje-domaci- na s
dfuge zell saduvati svoju' indivldualnost. svojjezik, svoj identitet.i svoj po-,no- s. ' " ' 7--
„
Na"ovom kongrcsu pokusali smo progovoritl jednodusnim glasom da
nam se ii svjetskoj organ izaclji prizna savjetodavni status. Na samom
skupu, usvojen je ustav i izabran predstavnidkl'komitet.U kolovozu prosle
godine komisijaza ljudska prava UN prlhvatila je rezoluclju U kojoj se pozi-vaj- u
sve zemlje da Romima priznaju jednaka prava. Sada medutim mo- -
' ramo podi korak naprijed£Romi' moraju biti prlznati kao nacionalnai ma--
njina U iiidiji odakle zapravo Romi potjecu. Zasad mi"sm'6"narod bez"domo-vin- e
ogrianitenih gradanskih prava u zemlJama-domaclnima'- Za nas je sje-'- ''
vfirna Indija odnosno Pandab nasa domovina.
Romi koji potjeiuTiz tog dijela svijeta nisu priznati.kao nacionalnost i
samo zbog toga- - klaslficiranl su kao etnicka-grupa.,-
U mnogim zemljama
Romima-ca- k nije dopiisteno da osnivaju vlastita kulturna udruzenja i stam-paj- u
publlkaclje. Dok sve vise Roma stjece'obrazovanjo 1 uziva v(si zivotni
standard, mnogi jos uvijek grcaju.u bijedi, nedostupno im je stalno zaposle-nje'.- a
stanuju u slamovima. ,Djeca mogu pohadatl skolu ali ne uspijevaju
dobiti prolazne ocjene. Prijeko je potrebno da bolje odgajamo nase mall-san- e;
'_ k_v
'
Potrebno je obaviti hitne pripreme, poboljsati nasu organizaci]u ikbor-dinadij-u.
U svijetu nas Roma danas ima 10 milijuna, ali nemamo zajednic-ko- g
jezika. Jezik Roma povijesno je oralni a ne p'isani jezik, i potrebno' ga
je standardlzirati. Jednageneracija Rorria mora poducavati nosem jeziku
drugu-generac'ij- u. Takoder je potrebno poticati i osnivati regionalne grupa-cij-o
i tijela.
U svijetu teikoce Romi zele slljedlti put mira Jednaka prava 6emu te--zi- md nisu nlsta-- vise od onoga sto drugi vec uzivaju. Najvise ovist o tome
Sto se.mole postidi u ujedinjonim narodimalli kao sto to Romi kazu: Bak,
talo amaro baro dive! Baktalo amaro droml (Neka taj veliki dan bude sre-ta- n! Neka nafi put bude sretan!) .'.'
TORONTO BOARD OF EDUCATION
HERITAGE LANGUAGES PROGRAM
1978-7- 9 -
SCHOOL PROGRAMS
In 1978-79- , all students in the Toronto Board of Education will
be .offered Heritage Languages Programs in any language requested
by a minimum of 25 elementary age students.' The programs --w
take place from October 10 to May 20 for Т hours per week.
Letters will be sent home to parents in early September about
registering for the program.
INSTRUCTORS
Applications. for instructors for Heritage Languages Programs are
now being received in the Heritage Languages Department, Room
601, at '195 College Street.
EVENING OR WEEKEND BOARD PROGRAMS
Some community groups may wish to co-opera- te with the Toronto
Board of Education to establish evening or weekend programs for
children from various areas of the City and of,Metro.
Please call James G. Lipselt at 598-493- 1, cxt.,605, for further
information before August 31,1978.
Mobutuove korumplrane vlastl i dobili
ротоб svojlh zemljaka koji se nakon ranl-je- g
poraza sklonlse u Angolu I Zambiju.
Belgijskl i francuski Imperijallsti, pod
Izlikom da Idu spasiti navodno ugr'ozene
zemljake, poslase svoje cete da svom
izmedaru Mobutu pomognu slomiti usta-nak.
AmerlCkl Imperijallsti stavise im na
raspolaganje zrakoplove, pllote I raznu
opremu.
Da bi zamagllli stvar i kako tako oprav-da- li
ovu sramotnu intervenclju, imperijalls-ti
digose galamu da su toboze Sovjetskl
Savez I Kuba odgovorni za ustanak, jer da
su ustanici dosli iz Angole, na koju ove
dvije zemlje navodno imaju veliki upliv, pa
su to trebale sprlje6iti. Kakav II bezobra-zluk- !
Ustanike se je ocrnjivalo da su toboze
Izveli pokolj bljelaca koji su u 5abl bill u
sluzbl belgijskih, francuskih, amerlckih I
drugih korporacija koje iscrpljuju prirodna
bogatstva te zemlje i izrabljuju njezinu
domacu radnu snagu u svojim rudnlcima.
Копабпо je izbilo na javu da su mnoga
umorstva podinjena po cetama izmebara
Mobutua sa ciljem da se ocrnl oslobodilafi-k- i
pokret, a i francuski janjiCari po6iniSe
mnogo zla, osoblto medu crnim рибап-stvo- m.
Ustanci protiv imperijalistickog Izme6a-r- a
Mobutua nisu ograni6eni samo na
provlnciju Sabu. Ima ih tucet I vise u raz-ni- m
provincijama. imperijallsti su prisiljeni
prlznati da se Mobutu ne moze odrzati na
vlasti bez njlhove pomoci. Ustanak u Sabi
uzdrmao je njegovu i onako labavu vlast.
"Wall Street Journal", glasilo атег!бкод
krupnog kapltala, plsao je da бе Mobutovu
rezimu bitl teSko prevladati pretrpljenu
ро1И1бки stetu. Dugovina stranim bankama
iznosi ve6 blizu $3 bilijuna, vebinom
атег!бк1т bankarlma.
U Parlzu je bio drzan sastanak predstav-nik-a
francusko-govoredi- h afriCkih zemalja
sa ciljem da pruze vojnu podrsku Mobutu-ovo- m
rezimu, ali bez uspjeha. Zatlm je
belgijski premijer Tindemans obnovio istu
zamisao da se s podrskom zemalja
"CommonfMarketa" organlzlra "sve-afri6-k- a"
vojna snaga, ali kako je pisao
"Journal", nema mnogo izgleda da 6e se
takva vojska za gusenje pobuna ustrojiti.
Odazlv crnih afrlikih zemalja na imperi-Jall8ti£- Ke
preporuke za organiziranje sve-аМб- ке
2andarmerlje koja bi imala zadatak
da poput kakve vatrogasne brigade ugusu-j- e
ustanke gdjegod se u Afrlci pojave, bio
je negativan. Osim poznatih izmedara
poput Mobutua u Zaire, Senghora u Sene-gal- u
I Јоб nekoliko drugih, koji se
odrzavaju na vlasti vojnom i flnancijskom
pomodi imperijallsta, taj prijedlog je nal-ба- о
nazestoku osudu, a ponegdje i na Sut-nj- u.
Najostrija osuda imperljallstiCkih namje-r- a
би1а se je iz Angole, Etiopije, Libije,
Tanzan ije i Alzlra.
"Intervencija vojnih snaga Iz Sjedinjenih
Drzava.'Belgije, Francuske I Maroka bila je
prljetnja miru na afri6kom kontlnentu",
izjavila je vlada Angole u povodu upada
vojnih Jedlnlca spomenutlh zemalja da
идибе ustanak u zairskoj provinciji Sabi.
Etioplja je zigosala sastanak u Parlzu
"imperljallstiekom urotom". Vlada Alzlra
izjavila je da je kon'ferericija pet zapadnlh
zemalja u Parlzu bila "novokolonijalnl
poduhvat pokrenut s ибеббет i sukrlvnjom
novokoloniziranih". Llbijskl predsjednik
Muammar Qaddafi, kojl je pruzio ротоб
borclma protiv francuskih 1гтебага u
Cadu, rekao je: "Francuska vojna interven-cija
bila je dlo Imperljalistifike zamlsli za
pohovnu uspostavu kolonijalizma".
Jedna od najoStrijih osuda JoS neostva-ren- e
sve-afr!6- ke vojske za дибепје ustana- -
~ ч 'IIUiMJt,
-- '5S
1018 Bloor St. West, Toronto
AKO 2ELITE SVE2E I DIMLJENO MESO, SUHO-MESNAT- E
PROIZVODE PRIPREMLJENE NA STA-ROKRAJS- KI
NAClN — KRANJSKE KOBASICE I
DRUGO, KAO I UVEZENE PREHRAMBENE ARTi-KL- E,
POSETITE NASU RADNJU.
GOVORIMO JUGOSLOVENSKE JEZIKE.
шшшташшвшвшттшашшш
I i 1И; :ка dol la re- - z Tanzan elN ez nalvlada#t(t ' 'v, .
ii. Aosudlla Ae parlikly.saetanak weastayo kat # ? ,
. „ Francu8ke,„Begije,Zapadrie;ih г.ш .'._ .. . Britahiie i Sledlnienih Dr2ava rekavsi:.- -
"Zapadne slle kuju zavjeru'ba uspostave
banana republike da sluze neokolonijalnim
intereslma".
Doplsnik "N.Y. Tlmesa" primijetlo je da
je mozda najiznenaduju6l odgovor doSao
od Wllliama Tolberta, predsjednika Libije,
zemlje koja ima snazne veze sa zapadno-kapitalistidki- m
svijetom, osoblto Sjedinje-nl- m
Driavama. On je rekao da je Interven-cija
modnih з11а "jednostavno za,sebi6ne
intereee".
Kenija nije dala sluzbenog odgovora, ali
je jedan kenijskl list pisao da iako bi zami-sao
jedne afri6ke vojne snage mogla biti
shodna, "tu je neSto naopako kad zapadne
zemlje raspravljaju o tome bez ikakve afr!6-k- e
prisutnosti".
U Francuskoj je dodlo do oStrih protesta
protiv vladine imperijalistidke politike I
intervencije u Afrlci. Komunisti su organi-zira- li
vellke demonstrate. I socijalistl koji
su donekle pobrkani, роб!пји govoriti o
opasnostima intervencije, javlja dopisnlk
"H. Y. Timesa".
Сгпабк! zastupnici u Kongresu Sjed.
Drzava izjavili su na 6. juna da su protivni
stvaranju bilo kakve vojne snage po evrop-ski- m
zemljama u Afrlci, osim da je ustroje-n- a
na zahtjev Organizacije АМбкод Jedin-stv- a.
Kongresman Parren J. Mitchell, pred-sjednik
Сгпабкод kakusa kazao je da
postoji opasnost stvaranja jedne nove
situacije бИбпе Vijetnamskoj, ako Sjedi-njen- e
Drzave ргобЈге svoje sudjelovanje.
"Poput svih drugih nacija, afridke zemlje-imaj- u
pravo da rje6avaju svoje vlastite pro-ble- me
i da traze ротоб od koga god zele",
'izjavio je Mitchell.
Crnafiki kongresmani takoder suprotes-tiral- i
protiv upotrebe ameribkih zrakoplova
za prevoz marokanskih vojnika u Zaire.
Na optuzbu Carterove vlade da je Kuba
bila duboko upletena u vjezbanje i opremu
zairskih ustanika, koji su se nakon ranijeg
neuspjeiog ustanka bill sklonili u susjed-no- j
Angoll, predsjednik Senatskog odbora
za vanjske poslove, John J. Sparkman I
drugi 6lanovl tog odbora su izjavili 9. juna
da vlada nije podnesla uvjerljivlh dokaza.
Senator! George McGovern, Dick Clark i
Frank Church, sva trojica demokrati, tako-der
izraziSe sumnju u podnijete dokaze.
Admiral Turner, §ef CIA, priznao je da su
dokazi "circumstantial", sakupljeni ovdje-ondj- e
od raznih osoba. 0£ito je da su bill
fabricirani. Dok je admiral tvrdio da su
uvjerljivi, McGovern je odgovqrio: "Ja
smatram te izvore sumnjivim".
Senator! McGovern I Church kritizirali su
takoder Carterov govor pred pomorskom
akademijom u Anapollsu. Rekli su mu da
"ohladi" svoj jezik u prepirkama sa Sovjet-skim
Savezom, јегбе 1пабе ugroziti izglede
za odobrenje novog ugovora-o-strateSko- m
oruiju.
"Atmosfera u ovom gradu (Washingto-nu- )
morat бе se poboljSati da bi se ugovor
o одгап1бепји з1га1ебкод oruzja mogao
usvojiti po Senatu", rekao je senator
Church novinarlma.
Carter stalno tvrdi da on zeli "sklopiti
ugovor o strateSkom oruiju, pa nekoji
njegove napadaje na Sovjetskl Savez tuma-б-е
kao nastojanje da se pred protivnicima
toga ugovbra prikaze kao odludan prego-- "
vara6 koji nije popustljlv, kako ga se s te
strane prikazivalo. Senator) McGovern,
Church i drugi smatraju da predsjednlkovi
uvredljivi govorl daju zapravo argumente
protivnicima u Senatu, da'glasaju protiv
odobrenja.
Jedna narodna poslovica kaie: "Ne laje
kuja radi sela ve6 radi sebe". Tako je i u
ovom slubaju. Imperijallsti osjedaju da im
Izmide tlo ispod nogu, pa se, stoga' i kopr-caj-u
poput ranjene zvijerke.
.. Promatrac
U Angolu
prebjeglo
220.000 . Zairaca
Luanda (Tanjug) — U
Angoll u ovom trenutku
ima 220.00 izbeg I ica iz
susednog'Zalra — saop-§ti- li
su nadlezni organ! u
Luandi, isti6U6i da to za
ovu zemlju predstavlja
ogromno optere6enje.