Nase Novine, May 11, 1983

              KSife ШШ& H дт --тт~ш ~. .„
Slijede6i dlanak je napisao Romesh Chandra,
predsjednik Svjetskog vijeda mira
PoSto su pregovori izmedu Sov-jetsk- og
Saveza i Sjed. Driava nas-tavlje- ni
u 2enevi, Svjetsko vijece
mira, zajedno s vecinom naroda
Evrope i svjjeta trazi da se krene s
mrtve tocke u ovim pregovorima.
Do ovih pregovora je doSlo pod
pritiskom javnog mnijenja, kroz
bezprimjeme masovne akcije. Ljudi
su nezadovoljni §to pregovori ne
кгеби naprijed.
Svjetsko vijece mira naglaSava da
se vrijeme primi6e kraju. 1983. je
godina u kojoj ameriCko oruzje
srednjeg dometa treba biti stacioni-ran- o
u Evropi, Sto ce izmjeniti
postojedu vojnu ravnotezu, unijeti
novu vrstu oruzja za prvi udar i
otezati zakljuCenje ugovora o kon-tro- li
naoruzanja.
Srljanje u nuklearnu konfrontaciju
ce se povecati, a mozda se stigne i
do todne bez povratka.
Masovne akcije za spreCavanje
nuklearnog rata i protiv novih raketa
prisilile su predsjednika Reagana da
poSalje u Evropu podpredsjednika
Bucha, da Evropljanima objasni
amerriCko stanoviSte o nukleamom
oruzju, posebno pitanje stacionira-nj- a
Pershing i krstare6ih raketa
(Cruise missile) u Evropi.
Narod je veoma razoCaran i neza-dovolj- an
zbog toga 5to je Bush
samo ponovio атепбки "zero-opci-ju- ",
koju Sovjetski Savez ne prihva-6-a,
jer ona trazi ukidanje njihovih
raketa srednjeg dometa otavljajudi
netaknut ameridki i NATO-vs- ki sis-ter- n
nuklearnih raketa srednjeg do-meta
na zamelji, moru i u zraku.
Ozbiljni pregovori treba da se vode
da se postigne smanjivanje i sovjet-sko- g
i amerifikog sistema srednjeg
dometa.
Podpredsjednik Bush je aludirao
na spremnost Sjed. Drzava da
— Hej ti! ... Sta гуескаб torn kosom!
no I
sudjeluju navrhunskom sastanku za
potpisivanje "zero-option- ".
Svjetsko vije6e mira, zajedno s
milijunima ufcesnika mirovnih akcija
bi pozdravilo odrzavanje vrhunskog
sastanka, ali realizam odreduje da
se vrhunski sastanak moze odrzati
samo onda ako nema preduvjeta
koje jedna strana ne prihvaca.
Narod i svijeta traze da se Sto prije
zakljufii ugovor na vrhunskom sas-tanku
ili pregovorima u 2enevi, da se
sprijefii stacioniranje novih raketa u
Evropi, da se zamrzne nuklearno
oruzje, da se smanji i ukine i da se
stvori bezatomska Evropa i cijeli
svijet bez nuklearnog oruzja.
Pozitivne rezolucije Generalne
skupStine Ujedinjenih naroda o ra-zoruz-anju
i najnoviji prijedlozi
SSSR-- a i zemalja VarSavskog pakta
odgovaraju zahtjevima svih naroda,
za smanjivanje i uniStenje nuklear-nih
arsenala u Evropi, uspostavu
bezatomskih zQna, zamrzavanje pro-b- a,
proizvodnju i stacioniranje nuk-learnog
oruzja i zabranu upotrebe
sile.
Ovi prijedlozi naiSli su na odobre-nj-e
javnosti. Oni sadinjavaju bazu za
uspjeh pregovora u zenevi i saziv
vrhunskog sastanka.
Svjetsko vijece mira ponavlja da
besprimjerne masovne akcije naroda
mogu i moraju postati joS јабе i
snaznije kako bi 1983. postala
godinom sprefcavanja stacioniranja
raketno-nuklearn- og oruzja u Evropi,
da se zaustavi izgradnja nuklearnog
oruzja — na Istoku i Zapadu — i
postigne ozbiljan napredak u prego-vorima
koji ce ubrzano dovesti do
ugovora o ogranidavanju i smanjiva-nj- u
oruzja kako bi se uklonila
opasnost nuklearnog uniStenja koja
6ovje6anstvu prijeti.
(Prevedeno s engleskog)
NEZVECKAJ!
Sit
Malo je trebalo da te sravnimo s zemljom!!!
(Karikatura "Politike")
Г"
Sjeianje jednog
03 E9
___ 0 63
(Opaska: Ovdje u orlglnalu I prevodu
objavljulemo napis Istaknutog katolldkog
crkvenjaka, Monsinjora Charles Owen Rice,
tlskan 7. lanuara 1983. u tjednlku "Pitts-burgh
Catholic", glasllu Istolmene katollCke
blskuplje. Msgr. Rice je na daleko poznat
kao "Labor Priest" I borac za prava
ugnjetenlh I mlr u svljetu. Drugom zgodom
nadamo se objavltl neSto opSlrnlJI prlkaz o
njemu I njegovoj pros' lostl).
— Uzgred receno, u пабет vodenju
Vijetnamskog rata bilo Je vrlo malo plemenl-tost- i:
medutim, bilo je plemenitosti u пабет
protestiranju protiv njega. PreteznIJI motlvl u
protestlma bio je ne samo — Interest, ve6
gnuSanje nad onim Sto je naSa velika I
mocna zemlja dinila jednoj zemlji I narodu
koji nam nisu ucinili nikakve Stete.
— Protest je bio zapofiet po blstrovidnlm
radikalnim intelektualcima, potpomognut I
nadahnut po dugogodiSnjim Ijubiteljlma
mira, mnogi od kojih su u proSlosti
neprimjetljivo podnoslli patnje za svoja
uvjerenja. Jedan dlo naSeg viSeSkolskog
(college) pudanstva bio je ve6 osjetljiv na
nepravdu kod кибе I gotov da se. odupre. To
su bili fini mladi ljudi koji su imali
iznenadujuce poznavanje povljesti i svijeta
izvan Sjedlnjenih Drzava.
— Kad su se student! najprije робеП s
time zanimatl, oni se nlsu moral! bojati da
ce biti unovaCeni, jer im je kao v!5e§kolarcl-m- a
bilo dato odgodenje od vojne sluibe. Oni
su bili iskreno uvrijedeni s taktikom I
strategijom svoje vlade kad su saznali istlnu
iz svojih vlastitih studija I na Skolsklm
predavanjima (teachins) koja se slrise poput
divlje vatre od koledza do koledza.
— Danas razni tipovi konzervativaca
klevedu ovu generaciju I blate njezine
motive, ali ce povijest opravdati njih I sve
otpornike. Mi smo bili sasvim ispravni i mi
smo oboljeli.
— Kad smo marSirall i agitirali mi smo bill
Izvrgnuti napadajima neopisive zlobe kad je
jednom drzavna propaganda uzela maha.
Trebate se sjetiti da je Johnsonova vlada
SATELITSKA ZEMLJA
Profesor Glen Williams sa Carle-to- n
univerziteta u Ottawi je napisao
knjigu o kanadskoj ekonomskoj
potdinjenosti Sjedinjenim Drzava-m-a.
Naslov knjige je "Not For
Export" (Nije za izvoz).
Profesor Williams opisuje kako
ameriCke korporacije koriste svoje
podruznice u Kanadi. Spomenuo je
povjerljive dokumente koji pokazuju
da je podruznicama 75 posto ame-ri6k-ih
kompanija zabranjeno da izvo-z- e
svoje proizvode. Tako je bilo
ranije, a ta politika moze Jos' biti na
snazi.
Profesor Williams kaze da je bivSi
ministar trgovine Robert Winters
1967. godine "bio obmanjen ili je
lagao" kad je rekao da se ne moze
dokazati da strane kompanlje "rade
protiv kanadskih Interesa".
0 knjizi je bilo govora I u
kanadskom parlamentu.
Jedan novi demokrat je kazao da
su Kanadani zbog takve politike
izgubili "desetke hiljada poslova".
"Knjiga pokazuje da nas ameriCke
kompanije tretiraju kao satelita",
rekao je taj poslanik.
SAOBRACAJNE
NESRECE
ProSle godine u Kanadi su bila
2.973 smrtna sludaja u saobradajnim
nesre6ama, oko jednu hiljadu manje
nego u prethodnoj godini.
Podatak je objavilo federalno
ministarstvo transporta u Ottawi.
ff Ци. ,
March 16,1983, NASE NOVINE --3
dala punu podrSku svojoj avanturi prije
prljevare TonkinSkog zaljeva, a narofilto
poslije. Za naduze vremena novinska sred-stv- a
(media) i Kongres dall su bezuvjetnu
podrSku ratu.
— Opdenito, ameridki katollcl, veliki I
mail, bili su zavedeni po ratnim huSkaClma.
Neki biskupi I vedlna svedenika bili su skloni
da budu, kako su misllll, mahnito rodoljub-n- i.
Moj vlastiti blskup Wright bio je u mom
kutu, ali je vedina hijerarhije ustrajala u
tome do kraja.
— Neutralcl i neodluCnjaci, Cak i dobro-hotni- ci
znali su nam red! da tra6imo vrijeme.
Udostojano bi nas pitali: od kakve su koristi
svi ti marsevl, govori I demonstracije? Ispalo
je da je odgovor bio ргШбпо dobar, budu6l
su zaustavili rat, napokon dirnuli savjest
zemlje, svrgnuli predsjednika i, копабпо
doveli momke (vojnike) ku6l usprkos genera-l- a
I novinskih (media) lordova.
— Glupost na vrhu nije znala partije.
Demokrati i republikanci podjednako zalaga-S- e
nase ljude i паб novae u jedan nidtavni,
besplodni podhvat i vladajuci krugovi (es-tablishment)
povukoSe iz svega toga pogri-јебп- и
pouku. Oni ce opet sl!6no postupiti,
aii ce pokuSati biti domiSljatiji, te palljivije
prlpremati teren, biti neizravniji, uposllti
zamjenike da izvrSe najgnusniji posao i
trenirati domorodce da ubijaju i zavode svoje
vlastite.
— Tu je ipak ostatak zdravog razuma koji
bi nas mogao spasiti, a osim toga okleveta-n- a
generacija i njezini odrasli saveznici,
imaju vlastitu pouku iz koje danaSnji
demonstrantl mogu dobiti ohrabrenje. Us-prkos
silnog pritiska, u пабој je zemlji
moguce organizirati гпабајпи snagu protiv
zlodjela vlade I promijeniti pravac povijesti.
— Mladi ljudi u proturatnoj borbl nisu bill
budale ili sanjari; naprotiv, oni posjedovaSe
razboritost I snagu da posrame svoje starije;
i svi danaSnji sitni konzervativci I neokonzer-vativ- cl
sa svojim prezirnim brbljanjlma ne
mogu izmijeniti proSlost ili pomrafiiti pos-tignu- ce
jedne plemenite generacije.
SVE GORE...
Kako smo javili u proSlom broju,
poStarina e opet povedana za
novine koje se iz Kanade Salju u
Sjed. Driave i prekomorske zemlje.
Prije smo za dostavu jednog
primjerka na&eg lista u Sjed. Driave
i Jugoslaviju pladali 24 centa, a sada
platamo 36 centi, a to iznosi 18
dolara godiSnje.
Za obldna pisma u Sjed. Driave
sada se plada 32 centa. АтеНбка . poStarina je joS uvijek 20 centi (u
kanadskom novcu 24 centa) ili 12
odnosno 8 centi manje nego se
plada u Kanadi na pisma koja idu u
Sjed. Driave.
Na pisma koja sada idu u
Jugoslaviju plada se 66 centi.
Povedanje poStarine izazvalo je
kritiku. Ali oni kojima je ирибепа ne
posveduju painju.
Na drugoj strani, dostava je spora.
Na primjer, uzme tri do detiri tjedna
da "NN" stignu do ditaoca u
Kaliforniji.
Prije nekoliko godina Kanada je
utrokila ogromne pare na modern-izedju
poStanske sluibe. Sada se
prave promjene; kaiu da je poSta
iSIa brie kad se radilo гибпо nego sa
novim modernim ma§inama.
Mi ne namjeravamo povedati
cijenu. Iznosimo samo zato Sto
mislimo da je vaino da ditaoci znadu
s kakvim se problemima suoda-vam- o.
i .i t i