000324 |
Previous | 3 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ЕШЦ1
Ugodno. Prekrasno. РгМабпо.
Pogledajte bududnost Ontarija na izloibi u Ontario Place danas
Otvoreno svakodnevno od 10 do 21:30. Vaze ulaznice Ontario Place.
Afrika, nekada sinonim za kolonijalni
kontinet sada gotovo da nema ni jednu
zemlju pod kolonijalnom stegom. Prije sa-m- o trideset godina tako bilo je gotovo
nezamislivo, a danas mozemo slaviti dva-des- et
godisnji u dekolonijalizacije cr-no- g kontinenta. Sezdesetih godina vise
od 30 africkih zemalja steklo je nezavi-snos- t.
Kolonijalizaci]a Afnke trajala je sve do
kraja osamdesetih godina proslog stoljeca
kada su, tada najvece kolonijalne site Ve-hk- a
Bntanija, Francuska, Portugal, Nje-mack- a,
Spanjolska, Belgi)a i Italije, podije-lil- e afncki kolac i pravile planove o vjec-no- m
ostajanju na tlu bogatom raznim si-rovina- ma
i )eftinom radnom snagom Ko-lonijalni
mir medu osvajacima, koji su bi-ll
u industnjsko) ekspanziji, trajao je sve
do prvog svjetskog rata Tada su ostale
zemlje Evrope kaznile Njemacku zbog ra-ta
oduzimanjem kolonija i potpuno je iz- -
AfHoe IB'M
СГЗмвћ t--
Zi (i in
СШ Гплсл ESS Репиђим
C3 0 n Q lnjpnen
za
sto
ЦШрЈЈ But an EqL r wrTf
Karta kolonijalne Afrike prije prvog svjetskog
rata iz The World Almanaca
!Г
kФonUtinseanmtao pdoesstaeltaaknegzoadviinsanaAfrika je od kolonijalnog
bacile iz Afrike Velika Bntanija, Francu-ska
l Belgija uzele su Tanganjiku, Kame-run- ,
Togo i Jugozapadnu Afnku (Namibi- -
iu
Tih godina, pred 1 nakon prvog svjet-skog
rata, samo su dvije africke zemlje bi-le
nezavisne Etiopija 1 Libenja Sve ostale,
danasnjih pedesetak rezavisnih zemalja,
bile su kolonije ill tzv prekomorske zem-li- e
Prva je bila Gana
Sudbinu Njemacke dozivjela je l Italija
ah nakon drugog svjetskog rata izbacena
je iz Libije, Entreje i Somahje Trebalo je
proci vise od 10 godina nakon drugog
svjetskog rata da bi afncke zemlje pocele
stjecati nezavisnost Prva je bila Gana do
tada bntanska kolonija Zlatna Obala koja
je 6 ozujka 1957 dobila nezavisnost Od ta-da
proces dekolomzacije poceo se sinti ci-jelo- m Afnkom l za nepunih deset godina
vise od 30 zemalja oslobada se kolonijalne
stege -- Ciscenje Afrike lpak nije bilo pot-puno
Jos ima enklava kolonijalne ill polu-kolonijal- ne
zavisnosti, ah l zemalja nad
kojima velesile zele ostvanti neki veci
utjecaj
Namibija, lako je formalno tentonj pod
starateljstvom Ujedinjemh naroda, za-pra- vo
je gotovo klasicna kolonija rasisti-cko- g
rezima Juznoafncke Repubhke Na-kon
sto je od Njemacke preuzela Namibiju
Velika Bntanija ju je vec 1916 dala pod
adrmnistrativnu upravu tadasnjoj Juznoa-fnck- oj
Umji koja je imala poseban status
u bntanskom imperiju Kada je London
bio zauzet drugim svjetskim ratom Pret-oria
je posebm status nad Namibijom pre-tvon- la
u tipicnu koloniju, lzvlaceci iz zem
1 Ji@ A.
lje sva moguca rudna bogatstva uran, di-jama-nte
ugljen
Otoci — baze
Vec deset godina oslobodilacki pokret
naroda Jugozapadne Afrike (SWAPO) vo-- di
tesku oslobodilacku borbu s vojnicima
rasistickog rezima Pretonje, a istodobno 1
u Ujedinjenim narodima vodi se politicka
bitka kako bi l ta, posljednja, afncka ko-lonija
dobila nezavisnost
U Indijskom oceanu uz obale Afnke, od-nos-no
uz Madagaskar nalazi se otok Reu-nion,
koji se od 1643 nalazi u posjedu
Francuske kao prekomorski departman
Taj otok povrsine 251 1 cetvornih kilometa-r- a
l oko 480000 stanovnika od kojih su 60
posto Afnkanci, 10 posto Evropljam i osta-l- o
Indijci l Kinezi daje francuskom parla-ment- u
tn poslaiiika i senatu dva senatora
Jedan od trojice poslanika je Michel De-br- e,
a neki kazu da nikada nije m bio na
torn otoku udaljenom 420 milja od Mada-gaska- ra Reunion osim vojnog znacenja za
Francusku nema neku posebnu vaznost
No, kako smo vidjeh vojne baze postaju
sve znacajnije u svjetskim strateskim nad-metanjim- a.
U skupini Komorskih otoka Trancuska-j- e zadrzala jos jedan otok s vojnim znace-nje- m,
Mayotte, na kojem ima vise tisuca
francuskih vojnika
Osim tih otocica-baz- a i Namibije nekad
kolonijalna Afrika postala je nezavisna
Vjerojatno ce i ti ostaci nekadaSnjih svjet-ski- h
kolonijalmh odnosa biti ukinuti, a go-v- or
topova biti zamijenjen govorom razu-m- a,
u interesu mira. sigurnosti l suradnje
U ОТ,еШ
SILV.JE TOMASEVIC
June 23, 1982, NASE NOVINE —3
□ П П V 10
]oseph McCarthy, predsjednik mocnog senatskog Odbora za istra-zivan- je
protuamencke djelatnosti, sluzeci se bezobzirnim napadima, la-zi-ma
i podvalama postao je u razdoblju 1950 i 1954 godine glavni
predvodnik antikomunisticke hisierije u SAD Bio je to covjetc beskrupu-loza- n
do srzi, zelan vlasti i dommacije nad svim strukturama amenckog
drustva, pa cak i nad Bijelom kucom u koju je od pocetka svoje kanjere
pnzeljkivao uci na velika vrata Na zboru u gradu Wheelingu veliki mestar
iazi izveo je 1. Iipnja 1952 jedan od svojih najdrskijih napada
Slusaocima se obratio jos jednom izmisljotinom - U rukama drzim popis komunista koji su se uvukli u mmistarstvo
vanjskih poslova1 Naravno, ovdje necu imati vremena da vam procilam
imena svih pnpadnika ministarstva koji su otknveni kao clanovi Komuni-stick- e
partije No, ovdje u ruci imam popis 205 osoba koje su kao clanovi
KP SAD poznate i ministarstvu vanjskih poslova, a koje i dalje rade
Naravno, bio je to veliki sok za Amenku u kojoj je hladni rat protiv
SSSR i istocnog bloka dosao do vrhunca Zbog McCarthyjeve optuzbe
uzdrmali su se temelji State Departementa sto nije bila mala stvar Ka-snij- e
su se novinan zamteresirali kojim je to dokumentom lovac na
vjestice mahao u Wheelingu Poslije dugog istrazivanja pokazalo se da
je McCarthy imao u rukama neki spisak iz 1946, tada potpuno neaktualan
Bila je to, dakle, najobicnija pnjevara Pa ipak, senzacija je poput bombe
prodrla u javnost, izazvala zgrazanja reakcionarnih krugova i omogucila
im jos zesce pritiske na sve one koji su se iskazivali kao protivnici
sluzbenih stavova i dogmi Svaki je demanti zvucao neuvjerljivo jer je
Amenka, zahvaljujuci nevidenoj McCarthyjevo hajci, posvuda vidjela
crvenu opasnost- - Kad se bura stisala zaredali su novi napadi i nove
senzacije. . .
Ako je vjerovati njegovim suvrememcima, McCarthy se zapravo
slucajno opredijelio za ono sto se danas opcenito naziva makartizam.
U sijecnju 1950 konzultirao se sa svojim istomisljenicima sto da ucim
kako bi lakse usao u Senat Tada je pala ideja da bi kod biraca vjerojatno
upalio dramatizirani antikomunizam.
- To je ono! - uskliknuo je McCarthy - Vlada je puna komunista.
Izbacit cemo ih iz vlade .
Nedugo poslije toga pocela je nevidena kampanja niskih udaraca,
izvrtanja cinjenica, Iazi i podmetanja sto je sve padalo na plodno tlo
antisovjetske histerije u SAD. U to se vnjeme, naime, Amerika nasla
poslije nekoliko godina samozadovoljstva pod udarom dogadaja koji su
uzdrmali njezinu velicinu, zapravo teznju da dominira poslijeratnim svi-jeto- m.
Zbivanja u Cehoslovackoj, Poljskoj, u Kini a kasnije u Koreji,
objasnjavale su se iskljucivo kao plod agresije Sovjetskog Saveza koji
je krenuo u svjetski komunisticki pohock Gubitak monopola u atomskom
oruzju tjerao le reakciiu na jos mahnitije poteze. McCarthy je instinktivno
osjetio takvu klimu, priiagodio joj se i koristio je za sebe. U svoju politicku
djelatnost unio je i nesto originalno: metodu visestruke neistine. Svoje
napade na poznate licnosti i politicke structure zasnivao je na golemoj
izmisljotini koja se sastojala od niza Iazi all je u sebi imala i zrnce istine.
Da razmrsi to klupko malo je tko imao snage i vremena, a kad bi i otkrio
neke cinjenice, McCarthy bi vec kretao u nove napade.
Kao predsjednik senatskog Odbora za istrazivanje protuamencke
djelatnosti McCarthy je u ruke dobio snazno oruzje kojim je udarao
svagdie gdje mu se prohtjelo: po politicarima, naprednim publicistima
i filmskim radnicima, pa i po americkoj vladi Izvjesno vrijeme od njega
su strepili i predsjednici Jruman i Eisenhower. Hirovit i prepotentan
McCarthy se na kraju zaletio: optuzio je Pentagon da su --se u njega
infiltrirali komunistH Njegov sistem demagoskog obmanjivanja je ras-krink- an
i veliki inkvizitor nasao se preko noci na cjedilu. Neko je vrijeme
jos pokusavao napadati i optuzivati ali mu nitko vise nije vjerovao.
McCarthy je skrsen u trenutku kada je postao preopasan za one
foji su ga gurali u akcije. Ne bez razloga za njegovu djelatnost Albert
Einstein je rekao:
To je hitlerizam na americki nacin!
ESHLTwe m V3f#s№
т wmiufvrn tiHKBWl№ mwxt rfsa %i%£Mm [ушшшж
шШшМШшШЕоф тшшшшшшшт ш шИКИНг КглЈЗЈГЖЈЖЖ XwSlSrSTSMKS Ш "№№№
U antikomunistickoj histeriji trebalo je mnogo.hra-bros- ti
za protest protiv McCarthyjevog sistema Iazi
i podvala. Na slici: demonstracije zbog progona ame-rick- ih
filmskih umjetnika
ZEMLJE U RAZVOJU DUGUJU
500 MILIJARDI DOLARA
HAVANA, Tan jug — U debati o
nacrtu zawSnog dokumenta u Eko-nomsko- m
komitetu Koordinacionog
biroa iznijet je podatak koji гјебШје
od bilo dega drugog govori o teSkom
i podredenom polozaju zemalja u
razvoju. Redeno je o tome da zemlje
u razvoju duguju preko pet stotina
milijardi dolara. U prosjeku zemlje u
razvoju odvajaju dvadeset jedan
posto svog izvoza za pladanje stra-ni- h
dugova, a ima i takvih zemalja
koje na vratanje stranih zajmova
potroSe sve ono Sto ostvare
izvozom.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, August 18, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-06-23 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000159 |
Description
| Title | 000324 |
| OCR text | ЕШЦ1 Ugodno. Prekrasno. РгМабпо. Pogledajte bududnost Ontarija na izloibi u Ontario Place danas Otvoreno svakodnevno od 10 do 21:30. Vaze ulaznice Ontario Place. Afrika, nekada sinonim za kolonijalni kontinet sada gotovo da nema ni jednu zemlju pod kolonijalnom stegom. Prije sa-m- o trideset godina tako bilo je gotovo nezamislivo, a danas mozemo slaviti dva-des- et godisnji u dekolonijalizacije cr-no- g kontinenta. Sezdesetih godina vise od 30 africkih zemalja steklo je nezavi-snos- t. Kolonijalizaci]a Afnke trajala je sve do kraja osamdesetih godina proslog stoljeca kada su, tada najvece kolonijalne site Ve-hk- a Bntanija, Francuska, Portugal, Nje-mack- a, Spanjolska, Belgi)a i Italije, podije-lil- e afncki kolac i pravile planove o vjec-no- m ostajanju na tlu bogatom raznim si-rovina- ma i )eftinom radnom snagom Ko-lonijalni mir medu osvajacima, koji su bi-ll u industnjsko) ekspanziji, trajao je sve do prvog svjetskog rata Tada su ostale zemlje Evrope kaznile Njemacku zbog ra-ta oduzimanjem kolonija i potpuno je iz- - AfHoe IB'M СГЗмвћ t-- Zi (i in СШ Гплсл ESS Репиђим C3 0 n Q lnjpnen za sto ЦШрЈЈ But an EqL r wrTf Karta kolonijalne Afrike prije prvog svjetskog rata iz The World Almanaca !Г kФonUtinseanmtao pdoesstaeltaaknegzoadviinsanaAfrika je od kolonijalnog bacile iz Afrike Velika Bntanija, Francu-ska l Belgija uzele su Tanganjiku, Kame-run- , Togo i Jugozapadnu Afnku (Namibi- - iu Tih godina, pred 1 nakon prvog svjet-skog rata, samo su dvije africke zemlje bi-le nezavisne Etiopija 1 Libenja Sve ostale, danasnjih pedesetak rezavisnih zemalja, bile su kolonije ill tzv prekomorske zem-li- e Prva je bila Gana Sudbinu Njemacke dozivjela je l Italija ah nakon drugog svjetskog rata izbacena je iz Libije, Entreje i Somahje Trebalo je proci vise od 10 godina nakon drugog svjetskog rata da bi afncke zemlje pocele stjecati nezavisnost Prva je bila Gana do tada bntanska kolonija Zlatna Obala koja je 6 ozujka 1957 dobila nezavisnost Od ta-da proces dekolomzacije poceo se sinti ci-jelo- m Afnkom l za nepunih deset godina vise od 30 zemalja oslobada se kolonijalne stege -- Ciscenje Afrike lpak nije bilo pot-puno Jos ima enklava kolonijalne ill polu-kolonijal- ne zavisnosti, ah l zemalja nad kojima velesile zele ostvanti neki veci utjecaj Namibija, lako je formalno tentonj pod starateljstvom Ujedinjemh naroda, za-pra- vo je gotovo klasicna kolonija rasisti-cko- g rezima Juznoafncke Repubhke Na-kon sto je od Njemacke preuzela Namibiju Velika Bntanija ju je vec 1916 dala pod adrmnistrativnu upravu tadasnjoj Juznoa-fnck- oj Umji koja je imala poseban status u bntanskom imperiju Kada je London bio zauzet drugim svjetskim ratom Pret-oria je posebm status nad Namibijom pre-tvon- la u tipicnu koloniju, lzvlaceci iz zem 1 Ji@ A. lje sva moguca rudna bogatstva uran, di-jama-nte ugljen Otoci — baze Vec deset godina oslobodilacki pokret naroda Jugozapadne Afrike (SWAPO) vo-- di tesku oslobodilacku borbu s vojnicima rasistickog rezima Pretonje, a istodobno 1 u Ujedinjenim narodima vodi se politicka bitka kako bi l ta, posljednja, afncka ko-lonija dobila nezavisnost U Indijskom oceanu uz obale Afnke, od-nos-no uz Madagaskar nalazi se otok Reu-nion, koji se od 1643 nalazi u posjedu Francuske kao prekomorski departman Taj otok povrsine 251 1 cetvornih kilometa-r- a l oko 480000 stanovnika od kojih su 60 posto Afnkanci, 10 posto Evropljam i osta-l- o Indijci l Kinezi daje francuskom parla-ment- u tn poslaiiika i senatu dva senatora Jedan od trojice poslanika je Michel De-br- e, a neki kazu da nikada nije m bio na torn otoku udaljenom 420 milja od Mada-gaska- ra Reunion osim vojnog znacenja za Francusku nema neku posebnu vaznost No, kako smo vidjeh vojne baze postaju sve znacajnije u svjetskim strateskim nad-metanjim- a. U skupini Komorskih otoka Trancuska-j- e zadrzala jos jedan otok s vojnim znace-nje- m, Mayotte, na kojem ima vise tisuca francuskih vojnika Osim tih otocica-baz- a i Namibije nekad kolonijalna Afrika postala je nezavisna Vjerojatno ce i ti ostaci nekadaSnjih svjet-ski- h kolonijalmh odnosa biti ukinuti, a go-v- or topova biti zamijenjen govorom razu-m- a, u interesu mira. sigurnosti l suradnje U ОТ,еШ SILV.JE TOMASEVIC June 23, 1982, NASE NOVINE —3 □ П П V 10 ]oseph McCarthy, predsjednik mocnog senatskog Odbora za istra-zivan- je protuamencke djelatnosti, sluzeci se bezobzirnim napadima, la-zi-ma i podvalama postao je u razdoblju 1950 i 1954 godine glavni predvodnik antikomunisticke hisierije u SAD Bio je to covjetc beskrupu-loza- n do srzi, zelan vlasti i dommacije nad svim strukturama amenckog drustva, pa cak i nad Bijelom kucom u koju je od pocetka svoje kanjere pnzeljkivao uci na velika vrata Na zboru u gradu Wheelingu veliki mestar iazi izveo je 1. Iipnja 1952 jedan od svojih najdrskijih napada Slusaocima se obratio jos jednom izmisljotinom - U rukama drzim popis komunista koji su se uvukli u mmistarstvo vanjskih poslova1 Naravno, ovdje necu imati vremena da vam procilam imena svih pnpadnika ministarstva koji su otknveni kao clanovi Komuni-stick- e partije No, ovdje u ruci imam popis 205 osoba koje su kao clanovi KP SAD poznate i ministarstvu vanjskih poslova, a koje i dalje rade Naravno, bio je to veliki sok za Amenku u kojoj je hladni rat protiv SSSR i istocnog bloka dosao do vrhunca Zbog McCarthyjeve optuzbe uzdrmali su se temelji State Departementa sto nije bila mala stvar Ka-snij- e su se novinan zamteresirali kojim je to dokumentom lovac na vjestice mahao u Wheelingu Poslije dugog istrazivanja pokazalo se da je McCarthy imao u rukama neki spisak iz 1946, tada potpuno neaktualan Bila je to, dakle, najobicnija pnjevara Pa ipak, senzacija je poput bombe prodrla u javnost, izazvala zgrazanja reakcionarnih krugova i omogucila im jos zesce pritiske na sve one koji su se iskazivali kao protivnici sluzbenih stavova i dogmi Svaki je demanti zvucao neuvjerljivo jer je Amenka, zahvaljujuci nevidenoj McCarthyjevo hajci, posvuda vidjela crvenu opasnost- - Kad se bura stisala zaredali su novi napadi i nove senzacije. . . Ako je vjerovati njegovim suvrememcima, McCarthy se zapravo slucajno opredijelio za ono sto se danas opcenito naziva makartizam. U sijecnju 1950 konzultirao se sa svojim istomisljenicima sto da ucim kako bi lakse usao u Senat Tada je pala ideja da bi kod biraca vjerojatno upalio dramatizirani antikomunizam. - To je ono! - uskliknuo je McCarthy - Vlada je puna komunista. Izbacit cemo ih iz vlade . Nedugo poslije toga pocela je nevidena kampanja niskih udaraca, izvrtanja cinjenica, Iazi i podmetanja sto je sve padalo na plodno tlo antisovjetske histerije u SAD. U to se vnjeme, naime, Amerika nasla poslije nekoliko godina samozadovoljstva pod udarom dogadaja koji su uzdrmali njezinu velicinu, zapravo teznju da dominira poslijeratnim svi-jeto- m. Zbivanja u Cehoslovackoj, Poljskoj, u Kini a kasnije u Koreji, objasnjavale su se iskljucivo kao plod agresije Sovjetskog Saveza koji je krenuo u svjetski komunisticki pohock Gubitak monopola u atomskom oruzju tjerao le reakciiu na jos mahnitije poteze. McCarthy je instinktivno osjetio takvu klimu, priiagodio joj se i koristio je za sebe. U svoju politicku djelatnost unio je i nesto originalno: metodu visestruke neistine. Svoje napade na poznate licnosti i politicke structure zasnivao je na golemoj izmisljotini koja se sastojala od niza Iazi all je u sebi imala i zrnce istine. Da razmrsi to klupko malo je tko imao snage i vremena, a kad bi i otkrio neke cinjenice, McCarthy bi vec kretao u nove napade. Kao predsjednik senatskog Odbora za istrazivanje protuamencke djelatnosti McCarthy je u ruke dobio snazno oruzje kojim je udarao svagdie gdje mu se prohtjelo: po politicarima, naprednim publicistima i filmskim radnicima, pa i po americkoj vladi Izvjesno vrijeme od njega su strepili i predsjednici Jruman i Eisenhower. Hirovit i prepotentan McCarthy se na kraju zaletio: optuzio je Pentagon da su --se u njega infiltrirali komunistH Njegov sistem demagoskog obmanjivanja je ras-krink- an i veliki inkvizitor nasao se preko noci na cjedilu. Neko je vrijeme jos pokusavao napadati i optuzivati ali mu nitko vise nije vjerovao. McCarthy je skrsen u trenutku kada je postao preopasan za one foji su ga gurali u akcije. Ne bez razloga za njegovu djelatnost Albert Einstein je rekao: To je hitlerizam na americki nacin! ESHLTwe m V3f#s№ т wmiufvrn tiHKBWl№ mwxt rfsa %i%£Mm [ушшшж шШшМШшШЕоф тшшшшшшшт ш шИКИНг КглЈЗЈГЖЈЖЖ XwSlSrSTSMKS Ш "№№№ U antikomunistickoj histeriji trebalo je mnogo.hra-bros- ti za protest protiv McCarthyjevog sistema Iazi i podvala. Na slici: demonstracije zbog progona ame-rick- ih filmskih umjetnika ZEMLJE U RAZVOJU DUGUJU 500 MILIJARDI DOLARA HAVANA, Tan jug — U debati o nacrtu zawSnog dokumenta u Eko-nomsko- m komitetu Koordinacionog biroa iznijet je podatak koji гјебШје od bilo dega drugog govori o teSkom i podredenom polozaju zemalja u razvoju. Redeno je o tome da zemlje u razvoju duguju preko pet stotina milijardi dolara. U prosjeku zemlje u razvoju odvajaju dvadeset jedan posto svog izvoza za pladanje stra-ni- h dugova, a ima i takvih zemalja koje na vratanje stranih zajmova potroSe sve ono Sto ostvare izvozom. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000324
