Nase Novine, February 14, 1985

              iju nas
rekli ste
sto mislite
© Privredna kriza i pad stan-dard- a
prisilio je sve da se sad slo-bodni- je
iznose razna misljenja i o
onim losim odlukama i djelima,
koja su nas dovela u polozaj, o ko-je- m
se prije dvadesetak godina ni-j- e
moglo ni pomisliti. Nedugo iza
rata' narod je poceo dobro zivjeti
u obnovljenoj zemlji zaboravljajuci
sve bijede i neimas4ine iz ratnog
doba, pa smo postal! i uzor za
zemlje, koje su kanile izgraditi so-cijaliz- am.
Vjerovali smo, da za rast
standarda imamo zahvaliti nasoj
radnickoj klasi i pametnom politi-cko- m
rukovodstvu, koji nas vodi u
sve sretniji zivot. No, prije pet go-dina
neocekivano smo saznali da
sve dobro i visoki standard imamo
zahvaliti dotad nepoznatom Me-dunarodn-om
monetarnom fondu,
koji je zemlji davao ogromne kre-dit- e,
pa da smo svi zivjeli iznad
svojih mogucnosti i trosili ono sto
nismo zaradili. Iako smo mi radni-ck- a
drzava i u njoj (samo)upravlja
radnicka klasa, ona uopce nije zna-l-a,
sto se dogada u ekonomiji zem-lje
i sto politicki rukovodioci rade
u njezino ime. To su radnici saz-nali
tek onda, kad su trebali pre-uze- ti
na sebe golem dug od 20 mi-lijar- di
dolara.
Doslo je tada u zivotu naroda
do velike promjene, ne samo da je
prestao dolaziti novae iz inozem-stv- a,
vec je trebalo svake godine
vjerovnicima slati po nekoliko mi-lijar- di
dolara. Visestruko je posku-pjel- a
uvozna, a zbog sirovina i sva
domaca roba, pa i ona, koja nije
imala veze s uvozom. U ekonomiji
je sve povezano i jedna cijena po-visu- je
drugu. Prvo vece poskuplje-nj- e
pocelo je s naftom, a kako nje
ima u svemu, i u kruhu i u vodi,
to su sve cijene pocele rasti i po
nekoliko puta u godini. Dinar ni
s tisucupostotnim smanjenjem ni-je
dobio svjetsku vrijednost, a vje-rojat- no
kod nas ne postoji nitko,
tko bi mogao predvidjeti, koliko
ce desetaka tisuca vrijediti jedan
dolar i koliko godina ce jos rasti
nasa, svima vec dobro poznata in-flaci- ja,
koja je nas standard vratila
u 1967. godinu. I ako nasi politi-cki
rukovodioci stalno govore op-timistic- ki,
kraj krize je jos vrlo da-lek- o.
Posto su uzroci inflacije du-gorocn- og
karaktera. . . inflacija ce
trajati bar dva desetljeca. Umjesto
laznog optimizma, realnije je u na-redn- ih
pet godina ocekivati. .
da-Ij- e
i we teze produbljavanje krize.
Treba ponovo i jasno reci, da kriza
u nasoj zemlji jos ni izdaleka nije
dostigla najnizu tocku. Tek cemo
se suociti s najtezom krizom, tek
ce nastupiti. . . To je nedavno u
Dugi rekao prof, dr Zoran Po-pov
suradnik Instituta ekonom-ski- h
nauka u Beogradu. A pocet-ko- m
ove godine culi smo od naj-kompetet- nije
osobe SIV-- a da smo
vrhunac krize prosli i da je pad
standarda zaustavljen. No, bila isti-n- a
ma kako teska, narod je mora
znati, jer stalne optimisticke izja-v- e,
koje se ne ostvaruju, izazivaju
u narodu samo nezadovoljstvo.
Mnogo toga sto je SIV poduzeo
pokazalo se kao krivo i donijelo je
vise stete nego koristi, pa se stoga
propisi i odluke brzo mijenjaju.
Koliko puta su se mijenjali finan-cijs- ki
i devizni propisi, koji su iza-ziv- ali
nepovjerenje kod nasih rad-nik- a
u inozemstvu, pa su potpuno
prestali ulagati devize u domace
banke. Sada, navodno, nasi radnici
imaiu vani u bankama toliko devi-z- a
da bi se njima mogli podmiriti
svi nasi dugovi. A da li je nasa
zemlja morala doci u takvo stanje,
je li je za to upce netko kriv i da
li ce netko za to snositi posljedice
i biti barem lisen ugodnog, privi-legirano- g,
i bogatog zivota. Nedav-no
smo na beogradskoj televiziji
vidjeli i culi od jednog struenjaka,
da je za ocajno stanje nase ekono-mij- e
krivo to sto ekonomiju vode
politicari. A na upit voditelja kako
smijeniti one, koji jos vode eko-nomsk- u
politiku, odgovoreno je
da je to moguce na dva nacina: ili
da se sami maknu oni gore, ili da
ih gurnu oni dolje. U vezi s pro-mjena- ma
prof, dr A. Dragicevic
rekao je: U ovakvom sistemu tje-raj- u
ljude na funkcijama da ih za-drzav- aju
gotovo do kraja zivota. . . Imamo vodecu birokraciju, mislim
na vrhunske funkcionare, koji su
izrasli mahom iz revolucije, ili ne-posred- no
iza nje, i zapravo su se
onesposobili za bilo kakve druge
funkcije. Dakle, nismo u moguc-nosti
da vrsimo onu rotaciju koja
u normalnom svijetu postoji. . . A
Miso Pavicevic u Dugi novinari-m- a
kaze: U ratu smo pobjedili
neprijatelje, a sada u mini, na putu
smo da pobjedimo sami sebe! U
svakom slucaju, optuzivati neprija-telj- a,
spoljne ili unutrasnje, za ova-kv- o
stanje u Jugoslaviji je puko
trazenje alibija za vlastitu krivicu.
Odgovornost i odgovorne treba
traziti u nama i medu nama. . . Prema tome mnogima je jasno, da
u nasoj zemlji treba mnogo toga
promijeniti, i ne samo ljude, vec
i nacin cjelokupnog zbivanja, da-kle
i misljenja o svemu, jer peto-godisn- ji
pokusaji mnogobrojnih
ali sitnih promjena ni uz veliko
stezanje remena nisu nimalo po-boljs- ali ni privrednu krizu, a ni
smanjili nase ogromne dugove. Jer
po dru Dragutinu Marsenicu Ju-goslavia
nije promjenila mjesto
na rang-lis- ti evropskih zemalja u
odnosu na 1939. ili 1945. godinu.
Tamo gde smo se nalazili pre 30
ili 50 godina, nalazimo se i da-na- s.
. .
Nije li cudno no vise i zalosno,
da se nakon 40 godina izgradnje
socijalizma Jugoslavia nalazi u ta-kv- om
stanju, da n'a'fiju Aleksandar
Cotric aforizmom ovako gleda:
Revolucija se, izgleda, mora po-novi- ti.
Neki je nisu dobro shvati-l- i.
(Vjesnik iz NON-a- )
Kako nitko od visih politicara
ne dolazi medu obicni narod, ne
zna kakvo mu je raspolozenje, ka-ko
su danas ljudi nezadovoljni i
ogorceni, pa i jedni na druge, jer
ih biju nebrojene nevolje, mora se
nekako zivjeti, pa i hraniti djecu,
svakodnevno gledati nove cijene i
mrzovoljno primati nove uplatni-c- e
za vec nebrojeno povisenje ci-jena
komunalnih usluga, a novca
je jedva za najjeftiniju hranu. A ta-kvo
stanje, vjerojatno i gore, trajat
ce jos barem pet godina, a povra-ta- k
nabolje i dvadesetak, jer to nit-ko
ne uspijeva ni zaustaviti, a ka-mo- li
poboljsati. No, sigurno netko
mora znati, kako da se sve to ne-kako
skrati, te ublaze nevolje ba-rem
onih najsiromasnijih, kojih u
nasoj prelijepoj i prirodno bogatoj
zemlji ima sve vise. Visoka nam
inflacija razdire privredu, satire
ljude. Radnici su nezadovoljni, ra-s- te
broj strajkova. . . a ima i prote-st- a
na sam sistem. Ljetos u strajku
u Varazdinu trazena je smjena vla-d- e
i nekih rukovodstava. . . ali neki
su ljudi doslovcc plakali, jer da
ovako vise ne mogu izdrzati. . .
To je (kao i sve navedene citate iz
.Vjesnika) rekao drug Jure Bilic,
valjda kao prvi rukovodilac koji je
usao medu narod i upoznao pravo
raspolozenje naroda.
Ivan Regovic
Zagreb
Vijece sigurnosti
Za nove nestalne clanove Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda
izabrani su Bugarska, Kongo, Ujedinjoni Arapski Emirati i Vene-zuela.
Vijece sigurnosti jedan je od najvaznijih organa Ujedinjenih na-roda,
buduci da mu je, Poveljom UN, povjerena glavna odgovornost
za odrzavanje medunarodnog mira i sigurnosti. Clanovi Ujodinjenih
naroda suglasili su se da u obavljanju svih svojih duznosti na osnovi
to odgovornosti Vijece sigurnosti postupa u njihovo ime (cl. 24. Po-ve- lje
UN). Na tome se zasniva i pravo tog organa da, u slucajevima
pnjetnji svjetskom miru ili njegova neposrednog narusavanja, u slu-cajevima
agresije i si., donosi odluke koje su zemlje clanice obavez-n- e
izvrsavati.
Poveljom UN odredeno je da Vijece sigurnosti ima pet stalnih
clanova - u dokumentu je zabiljezeno da su to Francuska, Kina
(tek 1971. rijeseno je da Kinu u UN predstavlja NR Kina), SAD, SSSR
i Velika Bntnija, a pndruzuje im se i deset nestalnih koje Generalna
skupstina bira na dvije godine. Za izbor nestalnih clanova Poveljom
su postavljena dva kriterija: doprinos odrzavanju svjetskog mira i
sigurnosti (u praksi zanemaren) i pravicna geografska raspodjela.
Istekom dvogodisnjeg mandata nestalni se clanovi ne mogu odmah
ponovno birati.
U radu Vijeca sigurnosti mogu sudjelovati, ali bez prava glasa,
i ostaie clanice Ujedinjenih naroda - kada Vijece sigurnosti ocijeni
da se bavi pitanjima koja zadiru u njihove drzavne interese. Razmatra
li neki medudrzavni spor, Vijece sigurnosti duzno je da sve clanice
UN koje su stranke u torn sporu pozove da sudjeluju u raspravi (bez
prava glasa)
Kao sredisnji organ UN za odrzavanje mira i sigurnosti u svijetu,
Vijece sigurnosti moze istrazivati svaki spor ili poremeceho stanje
i davati preporuke za njihovo mirno rjesavanje. Odlucuje o tome koje
ce se mjere upotrijebiti radi izvrsenja njegovih odluka (potpun ili
djelomican prekid privrednih odnosa, diplomatskih i dr.) Takoder,
odlucuje, kacia ocijeni da je ugrozen mir - agresijom ili kojim drugim
oblikom njegova opasiiog narusavanja, o primjeni prinudnih mjera,
ukljucujuci oruzane. Zbog izrazenih suprotnosti izmedu velikih sila
Vijece sigurnosti nije uspjelo izgraditi Poveljom predvideni mehani-za- m
za vodenje prinudne akcije.
Vijece sigurnosti organizirano je tako da moze zasiedati nepre-stan- o.
Odluke o pitanjima postupka donosi potvrdnim glasovima naj-man- je
devet clanova, a kada odlucuje o sustinskim pitanjima, u tih
devet glasovj moraju biti potvrdni glasovi svih stalnih clanova. Tako
se negativnim glasorn stalnog clana, nazvanim vetom, moze sprijeciti
donosenje bilo koje sustinske odluke. Medutim, vetom se ne sma-tr- a
uzdrzanje stalnog clana od glasanja.
Predsjedavajuci Vijeca sigurnosti mijenja se svakog mjeseca —
prema abecednom redu clanova.
ЕЕИгИЗЕ2Е2323ШШ321ШКШЗга2ШЕЕ шашвзггав
i i
su za
i za
i
na
se
sa
U svakoj opcini se
i daju se
njihove
imovine.
Sluzbe su otvorene za u
tako da mogu
s i
sistem i nacin
osoba ce Vam rado
sve i greske ili
ukazati na u To ce
sve prije nego se Vasa
u
Ukoliko su Vam
a ne mozete licno, javite
se ili na
o
Vlasnici i ce primiti
o samo doslo do
tokom prosle godine,
akoje upucena zalba na ili akoje
doslo do u prema clanu
63 o
Ukoliko o ona
ce u
ili —
odnosno u
55 Doncaster
Thornhill, L3T1L7
(416) 889-950- 3
of
Revenue
Eglmton
Ontario ol
NE POSUSTAJE
Geneva — opcoj panici SIDE
koju mnogi nazivaju "kugom
ljudi gotovo zaboravili pravu
kugu, bolest koja i trepet u
vjeku, a koja i danas odnosi ljud-ks- e
zivote. Svjetske zdrav-stven- e
(SZO)
prosle godine u svijetu slu-caje- va
kuge — kojih zavrsilo
godine otkriveno sluca-jev- a
bolesti kojih smrtono-sno- .
Statistika polovina
otkrivena u Americi i
u zemalja: u Peruu (413), (31),
Brazilu (37), Boliviji i Ekvadoru
Peruu kuga vlada u oblastima
i Piurra, gdje bolest zarazeni glodari.
slucajevi kuge otkriveni u No-vo- m
Meksiku, Arizoni, Colo-rad- u,
Teksasu, Utahu i Washingtonu.
Drugo veliko zariste kuge
Azija, gdje prosle godine
bolesti. trecem mjestu
nalazi Afrika kuge.
i Libija.
kuga danas bolest
koja lijeci,
dena, prvog
bolesti. nastupa
poslije nekoliko dana. streptomi-cino- m
daje dobre rezultate i bolesnik
poslije nekoliko dana.
JENA
MOVINE
МЛНИШИИАЦЈЖНИИЈјИМиМ
Vas opcinski porez porez za skolstvo za 1986.
Regionalna predstavnistva sirom Ontario-- a zaduzena procjenu
nina koja podlezu opcinskom oporezivanju kojih odvaja porez
Dokumenti procjena dostavljaju koje pojedinacno odredjuju
visinu poreza dostavljaju uplatnice poreznicima.
Iznos koji kao porez nekretninu, kucu poslovni ovisi
stopi koju odredjuje Vasa Procjenjena vrijednost, kad pomnozi
stopom koju naplacuje iznos poreza 1986.
Slobodan uvidaj
odrzavaju
povremena predavanja uputstva
gradanimao nacinu procjenjivanja
gradane
pristupacnim terminima
razgovarati nadleznim osobljem bolje
upoznati oporezivanja.
Nadlezna objasniti
pojedinosti ispraviti
nedostatke podatcima.
ucinjeno
procjena uputi nadleznu opcinu.
potrebne informacije
prisustvovati
pismeno telefonom dolje
navedena predstavnistva.
Obavijest procjeni
nekretnina stanari
obavijest procjeni akoje
promjene podataka
procjenu
promjene procjeni
Zakona procjeni.
primite obavijest procjeni
pokazati podrsci skolskim
odborima (drzavnim odvojenim
vjerskim odborima) promjenu
© Ministry
KVGA
dvadesetog
stoljeca",
srednjem
izvjestaju
organizacije
registrirano
registrira-ni- h
slucajeva
Cajamarca
Kaliforniji,
epidemije
registrirano
slucajeva
slucajeva
pogodeni Tanzanija, Madagaskar
Strucnjaci
antibioticima pra-vodob- no
drugog
izbijanja suprotnom
Lijecenje
oporavlja
"Vjesnik"
nekretni-- ,
skol-stvo.
opcine
placate prostor
opcina.
opcina, Vaseg
promjenu
vrijednosti nekretnina druge promjene
podataka od proslogodisnje procjene.
Zalbeni postupak
Ukoliko prisustvovali razgovoru u
u regionalnom predstavnistvu i uvijek
nezadovoljni Vasom procjenom, imate
pravo zaliti Assessment Review
Board. Ovaj odbor odrzava neformalna
saslusanja i odgovoran je odlucivanje
da je procjena na koju postoji zalba
pravedna nije, odnosno da odgovara
procjenama slicnih nekretnina Vasem
podrucju, odnosno susjedstvu. Odbor
promijeniti odluke procjene
pokaze potreba.
Eok zalbi
Posljednji urucivanje zalbi
januar 1986. god.
Vasa zalba dostavljena
zvanicnom Formularu zalbe licnim
pismom u Regional Registar
Assessment Review Board do sedmog
januara i navoditi adresu nekretnine,
broj procjene i razlog zalbu.
pomognemo u tome, obrasci
zalbu i adrese regionalnih Odbora
procjenu mozete dobiti prilikom
prisustvovanja informativnim satovima
u Vasoj opcini.
ODRZAVAJU 5. i 6. decembra i 9. do 13. decembra do 20,00h.
FOR: CITY OF FOR: CITY SCARBOROUGH FOR: СП"У ETOBICOKE
Regional Assessment BOROUGH СГГУ OF
7 Boulevard 4 Eva Road
Etobicoke,
(416)423-124- 0 (416)621-940- 0
FOR. CITY TORONTO
AT Regional Assessment
90 East
Suite 300
Toronto, 3A5
(416) 486-630- 0
TranSatl0n By Ttlls publication Irom Text by the Ontario
U od
su
je bila strah
U
kaze se da je
od se 66
smrcu. je 120
te od je 10 bilo
da je
to samo
pet SAD
(12)
U
sire
U SAD su
je
je
229 Na se
sa 179 Tu su
kazu da je
se ako je
utvr ili dana
U smrt
se
od se
se u
ili
o
je za
biti
Avenue
Ontario
ili
ste
jos
ste
se na
za
li
ili li
na
moze se
dan za je
7.
mora na
za ili
of
mora
za
Da vam za
za
SE: od od 8,30
NORTH YORK OF and OF
AT. Office OF EAST YORK and YORK
Overlea
Toronto, M4H 1A8 Ontario M9C 2A8
OF
Office
Avenue
Ontario M4P
Provided Ministry Revenue
908
Ove
kaze
(7).
lako
ako
biti
the
Ontario