Nase Novine, February 14, 1985

              ir i a
SVIJETOM 'INTERNATIONAL HERALD
TRIBUNE", Pariz J ЛИк._Ј JL--4 JL %r A XtAjt5l
KAKO KEAGAN
CITIKA
Americci predsjednik nedav-n- o se posluzio jednom navod-no- m Lenjinovom izjavom za
kojom su mnogi bezuspjesno
tragali. Autor clanka Carl
Meyer pronasao je u knjizi jedne ultradesnicarske ame-rick- e organizacije Reaganov
izvor, ali citat u njemu nikad
nije izisao izLenjinovih usta.
Nedavno su upitali predsjednika
Reagana vjeruje li jos da je Sovjetski
Savez carstvo zla. Odgovorio je potv-rdn- o
zbog, kako kaze slucajeva kao sto
je rusenje juznokorejskog putnickog
aviona u sovjetskom zracnom prostoru.
Osim toga, rekao je, sovjetski vode
cesto izrazavaju svoje ambicije za
osvajanjem svijeta pa zato "cesto citi-ra- m"
Lenjinovu izjavu:
"Uzet cemo Istocnu Evropu. Orga-nizir- at
cemo azijske horde. Onda cemo
krenuti na Latinsku Ameriku, a necemo
morati zauzimati Sjedinjene Drzave,
one ceipasti u nase rasirene ruke kao
prezrelo voce".
Kad je to Lenjin rekao? Citat je pao
kao prezrelo voce u raspravu na televi-zi- ji
nakon emisije u kojoj se pojavio
Reaganov Sovjetski rukovodilac Geor-g-ij
Arbatov nazvao ju je nacistickim
izumom koji je jednom raskrinkao ko-menta- tor
Alistair Cooke. Cooke, koji
je sjedio pri ruci , samo se nasmijesio . Kad su ga kasnije upitali za pojedi-nost- i,
Cooke je izjavio kako se ne sjeca
sto je, ako je uopce ista izjavio o torn
citatu. Iznio je o tome svoju teoriju.
Reagan je mozda naisao na citat u sce-nari- ju
za neki stari film.
Istrazivaci su u kongresnoj knjizici
pronasli stari fascikl iz kojega se vidi
kako je prije nekoliko godina od njih
trazeno nekoliko puta da utvrde izvor
citata. Nije pronaden, kao sto je bilo
obecano, u "Lenjinovim sabranim dje-lim- a"
(str. 172 u 10. svesku) ni u bilo
kojem ruskom ili engleskom izdanju
tih djela. U fasciklu je naden i izrezak
iz dnevnika "The Chicago Daily
News" od 8. decembra 1958. u kojem
se tvrdi da je citat lazan, ali se ne navodi
izvor.
Upravo tada se na tu ideju izravno
osvrnuo Joseph Lelyveld u svojoj novoj
knjizi o Juznoafrickoj Republici. Napi-sa- o
je kako je cuo da desnicarski gene-ra- li
u Pretoriji pripisuju Lenjinu takve
izraze. Kaze da su to oni navodno pro-nasli
u knjizi "Nitko se ne usudi na-zv- ati
zavjerom' '
, objavljenoj u Califor-nij- i
1971, koju su pozudno citali cla-no- vi
"Drustva JohnaBircha" (ultrade-snicarsk- a
americka organizacija osno-van- a
potkraj cetrdesetih godina).
Ponukan time, napokon sam, (glagol
u prvom lieu odnosi se na autora clanka
— op. prev.) cini se, pronasao sto je
bio izvor predsjednika Reagana:
"Plava knjiga Drustva Johna Bircha",
koju je 1958. sastavio Robert Welch
(osnivac drustva — op. prev.)
Na 10. stranici knjige kaze se sljedc-ce- :
"Lenjin je umro 1924. No prije
nego sto je umro, ostavio je svojim
sljedbenicima strategiju za to osvaja-nj- e.
Bila je, treba to spremno priznati,
briljantna, dalekovidna, realisticna i
velicanstveno jednostavna. Parafrazi-ran- a
i sazeta glasi ovako: "Prvo cemo
zauzati Istocnu Evropu. Zatim azijske
mase. Onda cemo opkoliti posljednju
tvrdavu kapitalizma, Sjedinjene Ame-rick- e
Drzave. Ncce trebati napadi; past
ce u na§e ruke kao prezrelo voce".
Upuceno je pismo citaocima "Slobodne Dalmacije" od Gene-ralno- g
konzula SFRJ u Vancouveru, Nikole Jelincica povodom
putovanja kroz Jugoslaviju mladog kanadskog paraplegicara Rick
Hansena.
Hansen je mladic iz Vancouvera koji vec niz godina zivi u
invalidskim kolicima. Odlucio je privuci paznju javnosti na ljud-sk- e
muke paraliziranih , ali i na njihov duh i volju za zivotom, on
ce u kolicima putovati zemljama koje ce ucestvovati na svjetskoj
izlozbi "Expo '86" u Vancouveru sljedece godine.
Z1"
CONSULATE GENERAL
OF THE SFR.OF YUGOSLAVIA
1237 DURHARD STREET.
P.O. BOX 48359
VANCOUVER, B C V7X1AI
Postovanim citaocima "Slobodne Dalmacije"
VANCOUVER.
li
Hansen
Teleohone.
585-839- 2
Put oko
Zelim vam najaviti gosta iz Vancouvera prekrasnog grada i
najvece pomorske luke na zapadnoj obali Kanafe u provinciji Britanska
0 ovom gradu svijet ce cuti puno vise slijedece godine kada
se od 2. svibnja do 13. listopada 1986. ovdje odrzava svjetska izlozba
"EXPO 86" na temu " Transport i komunikaci - covjek u pokretu". Uz
domacina Kanadu na izlozbi ce ucestvovati jos 45 zemalja medju kojima i
SFR Jugoslavija. To je i bio povod ml adorn covjeku iz Vancouvera 28-godi-sn- jem Ricku Hansenu da u kolicima prodje 40.000 km i obidje zemlje ucesnice
ove svjetske izlozbe.
Rick Hansen bio je odlican i svestran sportas u srednjoj skoli
dok u 15 godini nije dozivio saobracajnu nesrecu u kamionu kojeg je
autostopirao na povratku iz ribarenja kuci. Obe noge su mu bile paralizovane
i za njega je poceo novi zivot - zivot u kolicima. Jak sportski duh, velika
volja i upornost su pomogli Ricku Hansenu da postane jedan od najpoznatijih
sportista paraplegicara na svijetu. Diplomirao je kao profesor fizickog
odgoja, te u navrata proglasavan najboljim sportasem Kanade medju
hendikepiranima, a 1983. sportas godine medju svim kanadskim sportasima.
Brojne medal je medju kojima 19 pobjeda na medjunarodnim takmicenjima
hendikepiranih u maratonu, zlatne i srebrene medal je sa svjetskih prvenstva
okrunjene su pobjedom na 1500 m u egzibicionoj trci paraplegicara na posljednjim
Olimpijskim igrama u Angelosu 1984. godine.
Rick Hansen u 27 godini ostvaruje svoj san , a to je voznja u
kolicima oko svijeta da bi covjecanstvo upozorio na mogucnosti hendikepiranih,
da bi osobama koje dijele slicnu sudbinu podigao moral i spoznaju kako svijet
za njih nije propao, da bi sakupio sredstva za nova istrazivanja povreda
kraljeznice kako bi se jednog dana hendikepirani mozda ustali iz kolica. Cilj
treba ostvariti na putu dugackom 40.000 km preko svih kontinenata u trajanju
od 19 mjeseci.
Drago mi je je izbor organizatora za njegov kratak horavak u
Jugoslaviji prjipao Dalmaciji. Siguran sam da ce gradjani Splita grada, Makarske,
Kardeljeva i druga mjesta uz jadransku magistralu do bisera grada Dubrovnika doce-ka- ti
Ricka otvorenog srea, isfcazati mu divljenje i tradicionalno gostoprimstvo
koje zasluzujen ovako dragi qostn
Hansenu u ime
unaprijed sam
AT JE
SABAC — Sezdesetogodisnja Lju-bic- a
Mandic iz Sapca i cetiri godine
mlada Nina Josifova — Skrivanek iz
Osljanke kod Kijeva su rodene sestre
od oca Cehoslovaka i majke Ruskinje.
Rastale su se ratne 1942. godine kao
devojeice, a susrele oktobra ove godine
u Jugoslaviji.
Ljubica i Nina su bile devojeice,
kada su Nemci okupirali Ukrajinu. Te-sk- u
sudbinu dozivela je i porodica Jo-sifova.
Cetrnaestogodisnju Ljubu uba-ci- li
su u transport za logor.
Tako u Magstatu kod Stutgarta okru-zen- a
zicom srela je i jednog zaroblje-nik- a
iz Jugoslavije. Zaljubila se.
Oboje su radili kod privatnih poslo-davac- a.
Odlucili su da sklope brak. Us-ko- ro
im se rodila kcerka Slobodanka.
'Postovani cTtadci "Slobodne Dalmacije" u trenutku kada sam Ricku
nase zemlje uputio sluzbeni poziv da posjeti SFR Jugoslaviju,
s time racunao . Zahvaljujem i pozdravljam.
v:
I-k- i
fv'NNikola Jelincic
'l-- л
-- j(, ?Jl''' .enoral n i kon zu 1
lv - л Vii
'- - "vx. .
X!"v. ittf'?: .rt;--. № ." I. i _ - _ -.- "Чк . . ' _" --"4
Docekali su tako krah okupatora i vra-ti- li
se u Sabac, u rodni kraj Ljubinog
izabranika. Ubrzo su izrodili jos dve
kceri. Deca su rasla, a nije ni pri-meti- la
kad je mladost iscezla, kad je
stigla u sezdesetu. Ostala joj je i neo-stvarc- na
zelja da sakupi para da jos
jednom vidi zavicaj.
drugoj strani u Sovjetskom Save-z- u,
posle ratnih nedaca, rasla je Nina
Josifovna zaokupljena svojim brigama
za buducnost. Zavrsila je fakultet i bila
dobar pedagog. Sada je u penziji.
U potrazi za sestrom sela u voz i
uputila se u Jugoslaviju. Citavi dan i
noc oka nije sklopila. I opet jedan ne-sporaz- um
i suze.
susreta na zeleznickoj stanici
u Beogradu, kako je dogovoreno u pis- -
&£9!vHh9Ie%
Rick
kolicima
31. 10. 1985.
(604) 685-839- 1
Kolumbija.
je
tri
Los
sto
Џ
ona
Na
je
Do
ozbe na EXPII 86,
svijeta
SFRJ u Vancouveru
it4ieneraini komesar jugoslavenske
r
I
I[
!
u
i
l l o л 1 _ uu
SESTRE
mima, nije doSlo.
Najpre je plakala Ljubica, kad je voz
iz Kijeva dosao bez Nine. Sledeceg
dana Nina je stigla na zeleznicku sta-nic- u
u Beogradu, ali nije bilo Ljubice.
Plakala je na peronu i ne znajuci kuda
da krene, a onda joj je prisao covek i
pomogao da se smesti u autobus za Sa-bac.
U Sapcu, prvi taksista kojem se
obratila poznavaoa je Ljubicu Mandic.
Jovan RADOSAVLJEVIC
"Politika" Iz osvete
Nakon dugo vremena, P. Mijic iz Donje
Dubrave sretne svoga pnjalelja Stipu i
upita ga pomalo zacudeno
- Koliko znam ti si vegetanjanac, kako
to da jedes zeqe pecenje?
- Iz osvete. Uvijek mi obrste sav povrt-n)a- k.