Nase Novine, May 27, 1981

              . . л, ..
NaSdinoylrie, February 18,4981? ;.v ;. l'.f№
(,,,.,..1Ј,,1,,;1,и.,иГЧ-.-ВЧД1ШД1Ш.,1ЈШиЦЈ14.дЈд1јШЈЖ-
ДД
BOZO PRPIC:
(Nastavak broja) Sva--
ke godine izdavali almanah
neSto manje primjeraka nego Sto
smo Stampali novinu. Godine'
1937. izdaliu smo Livadicevu (Cvi-jecev- u)
knjigu "Radnidka klasa
hrvatski narodni pokret", 1938.
godine "Spanjolski susreti" Au-gusta
Cesarca. Te godine dobili
smo Pariza knjigu Spaniji
koju je pisalo viSe autora. Sve te
knjige morao pakovati ot-prem- ati
poStom. One koje smo
primali inozemstva morali smo
podizati na carini, dok koje
smo mi slali druge zemlje
osim SAD Australije moralo se
dobiti odobrenje dotifine drzave.
Jednom sam (radilo se Cesar-6ev- oj
knjizi) kod francuskog kon-zu- la
Torontu dolazio Sest puta,
dok mi je izdao suglasnost dase
knjiga moze poslati Francusku.
Konzul je traiio sitnice podatke
knjizi. NaSe smo edicije slali
Australiju, Belgiju, Francusku,
Urugvaj, Cile (u Cile jako malo),
Novu Zelandiju, najve6u kolifiinu
Sjedinjene AmeriCke Drzave.
Krajem 1937. godine "Slobodna
misao" imala je 1600 pretplatnika
(novina smo slali samo pretplat-nicima- ).
Tokom 1938. organizirali
smo dvije kampanje, kojima smo
dobili 1500 novih fiitalaca, pa smo
novine koncem godine izdavali
neSto viSe od 4500 primjeraka, od
беда 400 SAD, te oko stotinjak
primjeraka zemlje JuZne Ame-rik-e,
dok je sve ostalo otpadalo na
Kanadu.
Kampanje za nove pretplate,
obnove fond novine pripremali
smo dobro. Svako je mjesto (u
kojima su postojale naSe organi-zacij- e)
dobilo kvotu. toku kam-panje
izlazila bi jednom tjedno
tablica podacima koliko je tko
zaduzen koliko je postigao.
Objavljivali smo procenat ukup-no- g
uspjeha. Uz svaku tablicu
valjalo je pisati komentar radu
opcenito, pohvaljivalo koji su
dobro radili nukalo koji su
zaostajali. Komentari su Cesto
poticali ne samo aktiviste ve6
obi6ne ljude kolonijama, Sto je
otvaralo mogu6nosti za bolji us-pj- eh
kampanje. Cesto se deSavalo
da su obi&ni 6lanovi neilanovi
napadali aktiviste zaSto se ne
stide da njihovo mjesto stoji na
za6elju ili medu slabima. Ovakve
smo kampanje zvali takmiCenjima.
TakmiCenjasu bila medu pojedin-cim- a.
Za koji bi se javili kao
pojedinci za natjecanje iznaSali
smo posebne tablice takoder tjed-no.
Bilo je drugova drugarica kao
Sima Dul6, Katlca Jakomini5, Pe-t-ar
Vukeli6 drugi koji su sami
znali dobiti 50 pa vise pretplata
(jednom je Katica Jakomini6 dobila
105 pretplata).
V
ЈЖцум;имц.м'.'~Ј-ЈДц;.'.'Џ'-.даш'ВДЛ'ц.!и1и4'1к№ци11ЈЕ.ц- в
(Ulomak iz memoara)
Novine izlazile tri puta. tjedno
velikog formata na fietiri stranice.
Na uredivanju su radila svega
trojica: Miosi6, Kruzic Stari. Ni to
nije lak posao. Sav materijal
kojeg smo primali naSih kolonija
trebalo je prepisivati preradivati.
Samo je nekoliko suradnika slalo
dosta pismene dopise, koji su se
mogli obi6no korektirati. 1пабе sve
smo uzimali engleske Stam-p- e
moralo se prevoditi. Pa cak
one vijesti Sto smo ih uzimali
jugoslavenskih novina morali smo
preradivati, skra6ivati ili sa6initi
kratku vijest Citavog 6lanka.
Dolaskom Staroga novine su
znatno uznapredovala sadrzaju.
smo mi slabo poznavali ne
samo svoj jezik ve6 povijest rfaSih
naroda, njegovu kulturu eko-noms- ko
stanje staroj domovini.
Stoga nismo mogli dovoljnoj
mjeri obavjeStavati onome Sto je
naSe 6itatelje zanimalo. nije bilo
dovoljno samo zauzimati politi6ke
stavove. Trebalo je Sto-St- a do-kumenti- rati,
dokazati, obraditi da
bude uvjerljivo. NaSe smo slabosti
zapazali, bolje su nas stalno
bole ofii. DoduSe imali smo joS
od ranijeg stalnog dopisnika
Parizu, nekoliko ih se javljalo
to vrlo Cesto Moskve, Juzne
Amerike, ali sve to nije bilo
dovoljno.
Najzad smo dobili stalnog
dopisnika Zagreba. Bio je to
slu6ajni Covjek. Na zalosti, zabora-vi- o
sam mu prezime. Znam da je
po struci profesor stenograf ije,
porijeklom Ceh. Na naS oglas
"Hrvatskom dnevniku" poslao nam
Op6inska administracija Port
Arthuru datira joS 1873. godine,"
zajednici op6inom Shumiah,
koja je formirana kao prva op6ina
sjevero-zapadno- m Ontariu.
TadaSnja op6ina obuhva6ala je
podru6je od Qumet na istoku do
Pigeon River na zapadu. TadaSnji
teritorij nazivao se je Prince Arthur
Landing; imenovan je na preporuku
Sir Garnet Wolseley 6ast princa
Arthura, sina kraljice Viktorije, koji
je kasnije bio generalni guvemer
Kanade. Wolseley je doSao na
obalu Thunder Bay maju 1870. na
putu za Fort Garry (danas
Winnipeg).
Shumiah je indijansko ime za
srebro; to vrijeme okolici
Arthura pronadeno je srebro, po-stoja- lo
je nekoliko srebrnih rudnika
po tome se okolica Arthura
naziva op6ina Shumiah.
РИЈи.чкнидиијиЈшидмишЈдта
je napis povijesti hrvatskog
naroda na osam stranica. Taj
napis objavili zatrazili od njega
daljnju suradnju, koju je on pri-vati- o.
Slao nam je svakakvog
materijala. svega toga sami smo
birali materijal davali komentare.
je rijetko sam Sto pisao, ali
je veoma vrijedan sabiranju
materijala. Kako se dolazio do
njega, teSko je znati. Vjerovatno je
bio spretan marJjiv pronalazafc.
Te naSe, kao svoje slabosti,
uoCio je drug Nikola Kovacevi6,
pa je predlozio da uzmemo
dopisnika nekog najblizeg sura-dnika
Stjepana Radica njegove
Hrvatske republikanske selja6ke
stranke, dra Luja Kezmana, koji
tada nalazio New Yorku. Izgle-dal- o
je da su on Stari odranije
poziiati, ali nam Stari to nije
priCao. Mogli smo samo zakljuCiti,
da je Stari dosta znao Covjeku
koji je 1934. godine napisao би-ve- nu
broSuru "Put oslobodenja
hrvatskog naroda", koju smo mi
Kanadi kupovali smatrali je veoma
naprednom.
Kezmana smo pozvali Toronto
na dogovor suradnji. je naS
prijedlog prihvatio koncem sije6-nj- a
1938. godine stigao nama
New Yorka. Bio je to onizak 6ovjek,
fizi6ki dosta slab, gotovo 6osat,
zivahnih pogleda pokreta, bez
ikakvih pretjeranosti оШабепји
hrani. uredu su poslovni
razgovori brzo gotovi. Slozili
smo se da mu pla6amo 60 dolara
mjese6no honorara, bez odredene
коПбЈпе, pa izvjesnom smislu
SB
Port
Port
naSi
Rudnik srebra Thunder Bay po-бе- о
je raditi 1865. godine
topionica se nalazila na obali
Curent Rivera. Rudnik Shumiah se
nalazio na podru6ju sadaSnjeg
grada. Najbogatiji srebrni rudnik
otkriven je 1868. godine na Silver
Islet, 22 milje jugoisto6no od Port
Arthura.
Godine 1884. Prince Arthur Lan-ding
je promjenio ime Port
Arthur, na6elnik mjesta bio je
Thomas Mark. Port Arthur je dobio
status grada 1906. godine.
CPR pruga koja se робе1а gradit
kroz Kanadu 1875. godine, doSIa je
do Winnipega 1882. godine, prvi
CPR vlak za obale Pacifika proSao
je kroz Port Arthur 1886. godine.
Otvaranjem zeljezni6ke pruge
1883. po6inje prevoz zita iz za-pad-ne
Kanade preko velikih jezera
na istok.
)HI.lMLJBI.'-IB'i.Wgg.WW'tfU;.i!.'lt'J'IUW- iWli
vrsti materijala. Kupili smo mu
novi pisaci stroj koji je ponio
sobom. Od Kezmana smo samo
trazll da materijal bude zemlje
vezan naSu kulturu, politiku,
povijest po mogudnosti za eko-noms- ke
probleme. On se obavezao
da sve najzna6ajnije dogodaje
zemlji prokomentirati. Znali smo
da ce njegovi 6lanci dosta
koristiti upoznavanje prilika
Jugoslaviji. Nismo od njega trazili
da6lanci moraju marksistifiki,
ali je sam znao Sto bi naSoj novini
6itala6koj publici smetalo ako se
"jako zastrani".
Kezmanovi 6lanci, koje je on
potpisivao imenom Delak, su
za naSe бКаосе izuzetno ргМабт.
Onjenajedan lako shvatljiv пабт,
dobro argumentirano, ponekad za-jedlji- vo
ali uvijek uvjerljivo umio
objasniti prilike Jugoslaviji. Po-vijes- ne
dogodaje pisao je znala6ki.
Novina je njegovom suradnjom
stekla znatno ve6i ugled jer su
njoj izlazlli tako роибпј 6lanci
kakve naSi 6itaoci ranije nisu
poznavali.
Objavljivanjem Kezmanovih do-pi- sa
New Yorka, te 6lanak od
naSeg dopisnika Pariza jedne
profesorice Belgijanke francuskog
prijekla zbivanjima Evropi;
zatim Slanak Moskve, novina
bijaSe poprimila sasma drugi iz-gl- ed.
Prestanak suradnje sa Kezma-no- m
6ini mi se da je uslijedio
njegovom smr6u New Yorku
1939. ili po6etkom 1940. godine.
Time su naSe novine izgubila
vrijednog suradnika.
Prvi silos zito sagraden je iste
godine. Prvi telefon upotrebljen je
1877. godine. Elektri6no svijetlo
uvedeno je sa generatora pilane
koju je posjedovao James Conme,
1892. робео je raditi prvi elek-tri6- ni
tramvaj dok su Torontu
tramvaje vukli konji. Brodogradili-St- e
je po6elo raditi 1910. godine,
1916. izgradjena je prva tvornica
papira danas poznata pod imenom
Provincial Paper Mill.
Prva Skola na ovom podru6ju
datira od 1874. godine nalazila se
kod sadaSnje Centralne Skole.
Razvitak Port Arthura proSle 94
godine zaostajao je za drugim
gradovima, пагобИо isto6nom
dijelu Kanade, poSto ovo podru- -
бје nrje dolazila nova industrija,
osim drvne, silosa brodogradje.
N. Uremovid
(1968.)
.4W.feV,'
' sWl&l
A-- ; : ' '.; -- .1
. '" ..:. r- - '. .
"- -
+
' - . ... } ;
iz
smo u
i
i iz o
sam i
iz
one
u —
i —
o
u
u
u o
u
u
a
u
u
u
u
u
i
U
s
i
i
i o
a one
i one
i
u
i
—
i
one
i
i
i
— - _
i
i
bio
iz
i
Sto iz
i
iz
iz
u
Svi
i
i
u
i u
o
A
i
i one
' u
u
— i
— iz iz
i
iz —
bio
u
u
iz
u s
u
u
u
u u
i
', t ,
' т
o
smo
i
Iz
i
On nam
bio u
i
i
i
nam za
iz
se
u
i bili
o
u
i
u
o On
i
k iz
i
u ili
U
bili
i u i
m m
a
u
a
a
i iz
— za
i
ce u
nam
za u
biti
i
i
bili
u
u
iz
iz —
— o u
iz
u
za
a
,u
a
i
u
u
u
i
" ,
; -- r