000084 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-- vV v, - 'V t ii W i,4'" NaJe novlrie, February 18, 1081 —7 pi ! ~ USTAV (Nastavak sa st. 1) radnidkih Strajkova u zapadno--evropski- m zemljama, Kirkland i njegova reakcionarna klika sada usmjeravaju svoje operacije u isto-dno-evropsk- im socijalistidkim zemljama za poticanje strajkova. Po izjavama najviSih predstav-nik- a Bijele Kuce i State Depart-ment- a postaje sve oditije da je CIA postavljen zadatak za ројабапо rovarenje u socijalistidkim zem-ljama. Poljska je odito odabrana kao slaba karika u socijalistidkom sistemu, poradi teskog privrednog stanja i zanemarivanja radnidkih problema po drzavnim i sindi-kalni- m dasnicima. ZASTO "RADNlCKA MASKA" Nije to iz neke ljubavi Hi za-zabrinut- osti za dobrobit radnistva vec iz praktidne nuzde, da vlada Sjedinjenih Drzava i njezina prevrab nidka agencija CIA izvode svoju antisocijalistidku politiku pod ra-dnidk- om maskom. Za provodenje te politike oslanjaju se na Odjelje-nj- e vanjskih poslova AFL-CI- O, koje je sve od vremena Drugog svjet-sko- g rata praktidki poslovalo kao odjel CIA. Naziv toga odjeljenja mijenjan je od vremena do vremena, pa taj lain! radnidki front sada posluje pod nazivom "Free Trade Union Institute." Baza mu je bila u Spanjolskoj i Portugalu nakon Sto su u tim zemljama sruieni fa§istid-k- i rezimi. George Meany je ranije bio predsjednik te ustanove, a sada je njegov nasljednik na 6elu AFL--CI- O, Lane Kirkland. Irving Brown ostao je i dalje kao direktor subverzivnih operacija. Slidna ustanova, "American In-stitute for Free Labor Develo-pemen- t" posluje u Latinskoj Ame-ric- i. Podruznice postoje i u Aziji i Africi, a sve troskove financira "Agency for International Develo-pemen- t" (AID). FTUI je spomenut u izvjeStaju Izvrsnog vijeca AFL-CI- O konvenciji 1979. Tu je o thrive no da je spo-menu- ta ustanova financirana po . "Agency for International Deve-lopemen- t" putem sluzbenog ugo-vor- a, kao sto su financirane i tri druge ustanove. Kako je speci-ficiran- o u kontraktu, svrha svega toga je promicanje navodnog "slo-bodn- og "sindikalnog pokreta (free trade union system). Drugim ri-jedi- ma, radi se na suzbijanju istinskih borbenih sindikata (unija) koji smetaju pljadkaSkim ciljevima imperijalista u svima zemljama gdje postoje. Zanimljivo je da je Meany-Kirk-lando- va klika u 1969. godini po-vuk- la AFL-CI- O iz Medunarodne Konfederacije takozvanih slo-bodn- ih zanatskih sindikata (Inter-national Confederation of Free Trade Unions), jer po Meanyevom miSljenju njezino socijaldemo-kratsk- o vodstvo nije vodilo do-volj- no oStru borbu protiv komu-nizm- a. Prije tri godine Meany je povukao AFL-CI- O i Iz Medu-narodne Radnl6ke Organizacije (In-ternational Labor Organization) ko-j- a posluje pod okriljem Ujedinjenih Nacija, jer nije bila voljna da u cijelosti prihvati politidku Hniju dirigiranu iz Washingtona. Nedavno se je saznalo da Kir-kland vodi pregovore za povratak AFL-CI- O u Medunarodnu Konfede-racij- u "slobodnih" zanatskih sindi-kata. Imajuci u vidu sluzinsku ulogu vodstva Federacije u pro-slos- ti i Kirklandovu poznatu pri-vrzen- ost vladajucim krugovima, kao i dinjenicu da Irving Brown, koji je kao predstavnik ove usta-nove u poslijeratnoj Evropi radio ruku pod ruku sa CIA u razbijanju radnidkih strajkova i naprednih radnidkih sindikata, tuje o6ito neki razlog za povratak Federacije u ILO i ICFTU. Gromovnici u Washingtonu zele pndobiti evrop-sk- e socijaldemokrate u vodstvu Medunarodne sindikalne konfede-racije za svoju navalu na socijali-stidk- e zemlje, pa stoga drze da se to moze izvesti prisustvom AFL--CI- O u toj medunarodnoj radnidkoj ustanovi. Victor Reuther, brat pokojnog Waltera Reuthera, visegodiSnjeg predsjednika United Auto Workers unije, u nedavno izdatoj knjizi svojih uspomena i dozivljaja kao predstojnik Odjeljenja vanjskih po-slova te unije, opisao je tu sura-dnj- u korumpirane sindikalne biro-kraci- je sa CIA u njezinlm prevrat-nicki- m podvizima u Evropi i drugim zemljama. KAKOSLOBODAI NEZAVISNOST? s . Licemjerstvu ameridkih imper-ijalista. i njihovih pforudnika u sindikalnom pokretu nema prem-c- a. Razumljivo je zasto imperijali-st- i i njihovi propagandistidki apa-ra- ti isti6u parole o navodnoj slo-bo- di i nezavisnosti radnidkih sindi-kata. Oni s takvim krilaticama nastoje zavesti radniStvo kod kuce i gdje dospiju u svijetu, ali kad im u torn obmanjivanju pomazu vode radni6kih sindikata (unija), to je izdajstvo radnidkih interesa. Cinjenica je da ameridki radnidki sindikati nemaju stvarne slobode niti nezavisnosti. Prije svega, tu je cinjenica' da americki radnik nema zajamdenog prava na posao. Da bi mogao zivjeti on je prisiljen pro-dava- ti svoju radnu snagu, bilo fizi6ku III umnu, vlasnicima tvor-nic- a, rudnika i drugih privatnih poduzeca. Buduci na trzffiu radne snage uvijek ima vise prodavada nego kupaca, poslodavac ima od-luduju- cu rijei o visini nadnice I Pri6e iz muzejskih riznica U proSlu subotu dobili smo iz Kitaja pismo, koje potpisuje B. Кгибка, a pisano je na Petrovdan ove godine. U pismu se uglavnom govori ovo: Jo§ profile godine prijeglo je 26 Crnogoraca iz Sirije u Kitaj radi zarade. Na Petrovdan okupili su se svi kod jednog od njih, g. Mila Ourasevi6a, u njegovom stanu, da se malo po starom obifiaju provedu I provesele. Ovaj in je bratski dofiekao i obilato ugostio. KiSa je padala naizvan kao iz kabla. Kad su bill u najvecem veselju, vrata se otvorifie i ude unutra nekakav Covjek sav mokar sa bijelim radnih uvjeta. Tek nedavno, nakon vi§egodi§nje borbe, izvojstena je? zakonom propisana minimalna na-dnic- a. Medutim, ni taj minimum ne obuhvaca sve radnike, i 6ovjek s takvom zaradom nije u stanju uzdrzavati obitel]. On zivi ispod razine siromastva. I sve od kada je taj zakon izvojSten, poslodavci preko potkupljivim politidara na-stoje potkopati i taj minimum usvojenjem nize kategorije mini-maln- e nadnice za amlade radnike. Americki radnik jo§ ni dan danas nema zajamdenog uposlenja. Po-slodavci imaju mod da preko nodi zatvore svoja poduzeca i tisuce radnika bace na ulicu. Otpusteni radnik nema ni garancije da ce dobiti besposlenidku kompen-zacij- u dok nade drugi posao, ako na poslu s kojeg je izbaden nije bio dosta dugo da udovolji zakonskim propisima. I u najvise sludajeva, prema propisima savezne drzave u kojoj obitava, kompenzacija traje tek kojih sest mjeseci. Ako kroz to vrijeme do iscrpljenja svojeg prava na besposlenidku kompenzaciju, radnik nije pozvan natrag na posao s kojeg je izbaden i ne uspije naci uposlenje kod nekog drugog po-stodavca, i nema nikakve uStednje od koje bi mogao zivjeti, on nema drugog izlaza vec traziti drzavnu potporu Hi "welfare", da kako tako prozivi. I kad je tako pao na dno zivota, on je stalno izvrgnut poni-zavan- ju i vrijedanju. Takva je njegova sloboda i nezavisnost u ovoj zemlji. Svi znaci pokazuju da je izbijanje strajkova i nereda u Poljskoj in-spirir- ano i dirigirano iz inozemstva. Vode ameridkog sindikalnog po-kreta AFL-CI- O igraju ulogu imperi-jalistidk- ih vodonosa. Glavni §tab koji dirigira s podrivadkim akci-jam-a u Poljskoj i ostalim socijali-stidki- m zemljama nalazi se u Washingtonu, s podruznicama u Londonu i drugim zapadno-evrop-ski- m centrima. U Londonu jo§ djeluje skupina predratnih poljskih burzoaskih politidara koji potidu strajkove i nerede. Cilj svega toga je rusenje socijalitidkog poretka i restauracija kapitalizma u Poljskoj. Sada je na redu Poljska. Ako bi se ostvarili ciljevi imperijalista u toj zemlji, na red bi dosle i druge socijalistidke zemlje. To je smisao citave imperijalistidke protusovjet-sk- e histerije. Imperijalizam je u krizi pa aktuje kao ranjena zvijer. Promatrad WilLJftWI CRMOGORC! У KITAJU SeSirom kakav obiCno nose putnici kroz zarki pojas i u kitajskim bijelim panta-lonama-haljina- ma. Nepoznati pogleda po sobi i ugleda gusle, koje su na zidu visile, pa робе da izdaje nekakve isprelamane nerazumljive zvukove i da pokazuje na gusle. Svi prisutnl zaCudili su se to] pojavi i pltali ga raznim jezicima Sto zeli, all sve uzaludno. Bas u torn ude iz potonje sobe gospoda Mllica, zena G. Dura5evl5a, koja se za'taj dan bila obukla u cmogorsko odijelo. Nepoznati kad je ugleda baci Se5ir i poleti k njoj, a Izdzepa izvadi neku hartiju i pruzi joj: To je bio crnogorski pasos, iz (Nastavak sa st. 1) Treba znati da su i mnoge "povike na vuka" i sve ove ро1Шбке debate kroz parlamenat i Stampu, sva visoko izgovorena pollti6ka obeianja, pretnje i ucene ugla-vno- m sraCunate na to da se odvrati paznja od stvarnih problema i u Kanadi i u Americi i u Engleskoj. Lakse je za Margaret Tatcher biti u fokusu reporterskih kamera i svetla po pitanju neke, tamo-dalek- e, Kanade, nego sto su odgovori za inflaciju u ekonomske probleme u Engleskoj. Kanadski ustav nije tako pri-vlafi- an zaameri6ke politi6are, ali za njih je vazno da njihove korporacije uti6u na kanadske politifiare da ovi ne bi postali "plavooki Arapi". Multinacionalne ameri6ke korpora-cije prete da ce se Zapadna Kanada odvojiti i pripojiti SAD. Provincijska vlada Britanske Columbije umesto da reSava pro-bleme zaposlenja pridruzuje se vladi u Alberti sa zahtevima ne-zavis- ne politike prema ostalim delovima Kanade. Sve snage koje su se udruzile protiv kanadskog ustava nisu tako тобпе i velike, ali one imaju za sobom mocne saveznike u multi-nacionalni- m kompanijama i u poli-ticki- m krugovima zvani6nih vlada "prijateljskih" zemaija. Monopoli koji stoje iza prisvajanja nekih delova Kanade i anektiranja Kana-de Americi пебе tako lako pristati na bilo koji nezavisan korak kanad-ske vlade. Najsigurniji oslonacza Kanadu u njenoj danasnoj krizi nalazi se u radni6koj klasi i njenim savezni-cim- a, kojima je u interesu da kanadska ekonomija postane ne-zavis- na i otvori put za nesmetani razvitak Kanade. Radni6koj klasi i kanadskom narodu potrebni su Ustav stvoren i izglasan u Kanadi i od strane kanadskoj naroda, zatim kanadska ekonomska politika bazirana na interesima kanadskog naroda i za razvoj Kanade i nezavisna spoljna politika koja bi, polazedi od vi-tal- nih interesa kanadskog naroda, bila usmerena za nezavisni razvoj prijateljskih odnosa sa svim zem-ljama koje zele mir i razoruzanje u svetu. Za starije i novije doseljenike u Kanadi vazno je saznanje da su i oni punopravni gradani ove zemlje i da oni imaju sva prava u odlu-divan- ju kanadske sudbine. Ustvari Englezi iz Engleske, Amerikanci iz Amerike, Francuzi iz Francuske itd., najmanje imaju prava da odlu6uju o Kanadi i njenoj politici. koga se vide, da je taj nepoznati gost Jovo Baki iz Berislavaca, iz Zete, koji je gluvonijem od rodenja. Cudnovato! On je sam samcit putovao preko svljeh mora, i okeana dotakao japansku obalu, odatle je doputovao u Tonkin, a odatle Je 900 kilometara prevalio pjeSice dok je doSao do Junon-sein- a, I sretnim'slucajem svoje zemljake naSao. Oni su ga primili k sebi, naSli mu rada, i on je bio s retan. Pravo je refieno: TeSko svuda svome bez svojega! (GLAS CRNOGORACA", 15. oktobar1905)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 27, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-02-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000102 |
Description
Title | 000084 |
OCR text | -- vV v, - 'V t ii W i,4'" NaJe novlrie, February 18, 1081 —7 pi ! ~ USTAV (Nastavak sa st. 1) radnidkih Strajkova u zapadno--evropski- m zemljama, Kirkland i njegova reakcionarna klika sada usmjeravaju svoje operacije u isto-dno-evropsk- im socijalistidkim zemljama za poticanje strajkova. Po izjavama najviSih predstav-nik- a Bijele Kuce i State Depart-ment- a postaje sve oditije da je CIA postavljen zadatak za ројабапо rovarenje u socijalistidkim zem-ljama. Poljska je odito odabrana kao slaba karika u socijalistidkom sistemu, poradi teskog privrednog stanja i zanemarivanja radnidkih problema po drzavnim i sindi-kalni- m dasnicima. ZASTO "RADNlCKA MASKA" Nije to iz neke ljubavi Hi za-zabrinut- osti za dobrobit radnistva vec iz praktidne nuzde, da vlada Sjedinjenih Drzava i njezina prevrab nidka agencija CIA izvode svoju antisocijalistidku politiku pod ra-dnidk- om maskom. Za provodenje te politike oslanjaju se na Odjelje-nj- e vanjskih poslova AFL-CI- O, koje je sve od vremena Drugog svjet-sko- g rata praktidki poslovalo kao odjel CIA. Naziv toga odjeljenja mijenjan je od vremena do vremena, pa taj lain! radnidki front sada posluje pod nazivom "Free Trade Union Institute." Baza mu je bila u Spanjolskoj i Portugalu nakon Sto su u tim zemljama sruieni fa§istid-k- i rezimi. George Meany je ranije bio predsjednik te ustanove, a sada je njegov nasljednik na 6elu AFL--CI- O, Lane Kirkland. Irving Brown ostao je i dalje kao direktor subverzivnih operacija. Slidna ustanova, "American In-stitute for Free Labor Develo-pemen- t" posluje u Latinskoj Ame-ric- i. Podruznice postoje i u Aziji i Africi, a sve troskove financira "Agency for International Develo-pemen- t" (AID). FTUI je spomenut u izvjeStaju Izvrsnog vijeca AFL-CI- O konvenciji 1979. Tu je o thrive no da je spo-menu- ta ustanova financirana po . "Agency for International Deve-lopemen- t" putem sluzbenog ugo-vor- a, kao sto su financirane i tri druge ustanove. Kako je speci-ficiran- o u kontraktu, svrha svega toga je promicanje navodnog "slo-bodn- og "sindikalnog pokreta (free trade union system). Drugim ri-jedi- ma, radi se na suzbijanju istinskih borbenih sindikata (unija) koji smetaju pljadkaSkim ciljevima imperijalista u svima zemljama gdje postoje. Zanimljivo je da je Meany-Kirk-lando- va klika u 1969. godini po-vuk- la AFL-CI- O iz Medunarodne Konfederacije takozvanih slo-bodn- ih zanatskih sindikata (Inter-national Confederation of Free Trade Unions), jer po Meanyevom miSljenju njezino socijaldemo-kratsk- o vodstvo nije vodilo do-volj- no oStru borbu protiv komu-nizm- a. Prije tri godine Meany je povukao AFL-CI- O i Iz Medu-narodne Radnl6ke Organizacije (In-ternational Labor Organization) ko-j- a posluje pod okriljem Ujedinjenih Nacija, jer nije bila voljna da u cijelosti prihvati politidku Hniju dirigiranu iz Washingtona. Nedavno se je saznalo da Kir-kland vodi pregovore za povratak AFL-CI- O u Medunarodnu Konfede-racij- u "slobodnih" zanatskih sindi-kata. Imajuci u vidu sluzinsku ulogu vodstva Federacije u pro-slos- ti i Kirklandovu poznatu pri-vrzen- ost vladajucim krugovima, kao i dinjenicu da Irving Brown, koji je kao predstavnik ove usta-nove u poslijeratnoj Evropi radio ruku pod ruku sa CIA u razbijanju radnidkih strajkova i naprednih radnidkih sindikata, tuje o6ito neki razlog za povratak Federacije u ILO i ICFTU. Gromovnici u Washingtonu zele pndobiti evrop-sk- e socijaldemokrate u vodstvu Medunarodne sindikalne konfede-racije za svoju navalu na socijali-stidk- e zemlje, pa stoga drze da se to moze izvesti prisustvom AFL--CI- O u toj medunarodnoj radnidkoj ustanovi. Victor Reuther, brat pokojnog Waltera Reuthera, visegodiSnjeg predsjednika United Auto Workers unije, u nedavno izdatoj knjizi svojih uspomena i dozivljaja kao predstojnik Odjeljenja vanjskih po-slova te unije, opisao je tu sura-dnj- u korumpirane sindikalne biro-kraci- je sa CIA u njezinlm prevrat-nicki- m podvizima u Evropi i drugim zemljama. KAKOSLOBODAI NEZAVISNOST? s . Licemjerstvu ameridkih imper-ijalista. i njihovih pforudnika u sindikalnom pokretu nema prem-c- a. Razumljivo je zasto imperijali-st- i i njihovi propagandistidki apa-ra- ti isti6u parole o navodnoj slo-bo- di i nezavisnosti radnidkih sindi-kata. Oni s takvim krilaticama nastoje zavesti radniStvo kod kuce i gdje dospiju u svijetu, ali kad im u torn obmanjivanju pomazu vode radni6kih sindikata (unija), to je izdajstvo radnidkih interesa. Cinjenica je da ameridki radnidki sindikati nemaju stvarne slobode niti nezavisnosti. Prije svega, tu je cinjenica' da americki radnik nema zajamdenog prava na posao. Da bi mogao zivjeti on je prisiljen pro-dava- ti svoju radnu snagu, bilo fizi6ku III umnu, vlasnicima tvor-nic- a, rudnika i drugih privatnih poduzeca. Buduci na trzffiu radne snage uvijek ima vise prodavada nego kupaca, poslodavac ima od-luduju- cu rijei o visini nadnice I Pri6e iz muzejskih riznica U proSlu subotu dobili smo iz Kitaja pismo, koje potpisuje B. Кгибка, a pisano je na Petrovdan ove godine. U pismu se uglavnom govori ovo: Jo§ profile godine prijeglo je 26 Crnogoraca iz Sirije u Kitaj radi zarade. Na Petrovdan okupili su se svi kod jednog od njih, g. Mila Ourasevi6a, u njegovom stanu, da se malo po starom obifiaju provedu I provesele. Ovaj in je bratski dofiekao i obilato ugostio. KiSa je padala naizvan kao iz kabla. Kad su bill u najvecem veselju, vrata se otvorifie i ude unutra nekakav Covjek sav mokar sa bijelim radnih uvjeta. Tek nedavno, nakon vi§egodi§nje borbe, izvojstena je? zakonom propisana minimalna na-dnic- a. Medutim, ni taj minimum ne obuhvaca sve radnike, i 6ovjek s takvom zaradom nije u stanju uzdrzavati obitel]. On zivi ispod razine siromastva. I sve od kada je taj zakon izvojSten, poslodavci preko potkupljivim politidara na-stoje potkopati i taj minimum usvojenjem nize kategorije mini-maln- e nadnice za amlade radnike. Americki radnik jo§ ni dan danas nema zajamdenog uposlenja. Po-slodavci imaju mod da preko nodi zatvore svoja poduzeca i tisuce radnika bace na ulicu. Otpusteni radnik nema ni garancije da ce dobiti besposlenidku kompen-zacij- u dok nade drugi posao, ako na poslu s kojeg je izbaden nije bio dosta dugo da udovolji zakonskim propisima. I u najvise sludajeva, prema propisima savezne drzave u kojoj obitava, kompenzacija traje tek kojih sest mjeseci. Ako kroz to vrijeme do iscrpljenja svojeg prava na besposlenidku kompenzaciju, radnik nije pozvan natrag na posao s kojeg je izbaden i ne uspije naci uposlenje kod nekog drugog po-stodavca, i nema nikakve uStednje od koje bi mogao zivjeti, on nema drugog izlaza vec traziti drzavnu potporu Hi "welfare", da kako tako prozivi. I kad je tako pao na dno zivota, on je stalno izvrgnut poni-zavan- ju i vrijedanju. Takva je njegova sloboda i nezavisnost u ovoj zemlji. Svi znaci pokazuju da je izbijanje strajkova i nereda u Poljskoj in-spirir- ano i dirigirano iz inozemstva. Vode ameridkog sindikalnog po-kreta AFL-CI- O igraju ulogu imperi-jalistidk- ih vodonosa. Glavni §tab koji dirigira s podrivadkim akci-jam-a u Poljskoj i ostalim socijali-stidki- m zemljama nalazi se u Washingtonu, s podruznicama u Londonu i drugim zapadno-evrop-ski- m centrima. U Londonu jo§ djeluje skupina predratnih poljskih burzoaskih politidara koji potidu strajkove i nerede. Cilj svega toga je rusenje socijalitidkog poretka i restauracija kapitalizma u Poljskoj. Sada je na redu Poljska. Ako bi se ostvarili ciljevi imperijalista u toj zemlji, na red bi dosle i druge socijalistidke zemlje. To je smisao citave imperijalistidke protusovjet-sk- e histerije. Imperijalizam je u krizi pa aktuje kao ranjena zvijer. Promatrad WilLJftWI CRMOGORC! У KITAJU SeSirom kakav obiCno nose putnici kroz zarki pojas i u kitajskim bijelim panta-lonama-haljina- ma. Nepoznati pogleda po sobi i ugleda gusle, koje su na zidu visile, pa робе da izdaje nekakve isprelamane nerazumljive zvukove i da pokazuje na gusle. Svi prisutnl zaCudili su se to] pojavi i pltali ga raznim jezicima Sto zeli, all sve uzaludno. Bas u torn ude iz potonje sobe gospoda Mllica, zena G. Dura5evl5a, koja se za'taj dan bila obukla u cmogorsko odijelo. Nepoznati kad je ugleda baci Se5ir i poleti k njoj, a Izdzepa izvadi neku hartiju i pruzi joj: To je bio crnogorski pasos, iz (Nastavak sa st. 1) Treba znati da su i mnoge "povike na vuka" i sve ove ро1Шбке debate kroz parlamenat i Stampu, sva visoko izgovorena pollti6ka obeianja, pretnje i ucene ugla-vno- m sraCunate na to da se odvrati paznja od stvarnih problema i u Kanadi i u Americi i u Engleskoj. Lakse je za Margaret Tatcher biti u fokusu reporterskih kamera i svetla po pitanju neke, tamo-dalek- e, Kanade, nego sto su odgovori za inflaciju u ekonomske probleme u Engleskoj. Kanadski ustav nije tako pri-vlafi- an zaameri6ke politi6are, ali za njih je vazno da njihove korporacije uti6u na kanadske politifiare da ovi ne bi postali "plavooki Arapi". Multinacionalne ameri6ke korpora-cije prete da ce se Zapadna Kanada odvojiti i pripojiti SAD. Provincijska vlada Britanske Columbije umesto da reSava pro-bleme zaposlenja pridruzuje se vladi u Alberti sa zahtevima ne-zavis- ne politike prema ostalim delovima Kanade. Sve snage koje su se udruzile protiv kanadskog ustava nisu tako тобпе i velike, ali one imaju za sobom mocne saveznike u multi-nacionalni- m kompanijama i u poli-ticki- m krugovima zvani6nih vlada "prijateljskih" zemaija. Monopoli koji stoje iza prisvajanja nekih delova Kanade i anektiranja Kana-de Americi пебе tako lako pristati na bilo koji nezavisan korak kanad-ske vlade. Najsigurniji oslonacza Kanadu u njenoj danasnoj krizi nalazi se u radni6koj klasi i njenim savezni-cim- a, kojima je u interesu da kanadska ekonomija postane ne-zavis- na i otvori put za nesmetani razvitak Kanade. Radni6koj klasi i kanadskom narodu potrebni su Ustav stvoren i izglasan u Kanadi i od strane kanadskoj naroda, zatim kanadska ekonomska politika bazirana na interesima kanadskog naroda i za razvoj Kanade i nezavisna spoljna politika koja bi, polazedi od vi-tal- nih interesa kanadskog naroda, bila usmerena za nezavisni razvoj prijateljskih odnosa sa svim zem-ljama koje zele mir i razoruzanje u svetu. Za starije i novije doseljenike u Kanadi vazno je saznanje da su i oni punopravni gradani ove zemlje i da oni imaju sva prava u odlu-divan- ju kanadske sudbine. Ustvari Englezi iz Engleske, Amerikanci iz Amerike, Francuzi iz Francuske itd., najmanje imaju prava da odlu6uju o Kanadi i njenoj politici. koga se vide, da je taj nepoznati gost Jovo Baki iz Berislavaca, iz Zete, koji je gluvonijem od rodenja. Cudnovato! On je sam samcit putovao preko svljeh mora, i okeana dotakao japansku obalu, odatle je doputovao u Tonkin, a odatle Je 900 kilometara prevalio pjeSice dok je doSao do Junon-sein- a, I sretnim'slucajem svoje zemljake naSao. Oni su ga primili k sebi, naSli mu rada, i on je bio s retan. Pravo je refieno: TeSko svuda svome bez svojega! (GLAS CRNOGORACA", 15. oktobar1905) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000084