Jedinstvo, September 12, 1961

              I&4f'
"New York
Moskva. — Amerifki "New York Гјп" poMao je svog specijalnog
dopisnika, C L. Sulzbergera, da sa
premijerom IlruVovim odrii inter-vj- u
u vezi sa naporima sovjetske
vlade za pot pis mirovnog ugovora
ка pohljeratnom Njemackom.
II poduljent razgovoru, koji je
trajao oko cetiri i pol sata, Sulz
berger je pitao premijera HruScora
bili fe on ponovno sastao sa
Kenned) em u vrhu ras
prate i sporazuma o budulnoUi
Njemaj ke. Premijcr HruWov je od-govor- io,
da je uvijek spreman na
Hastanak, gdje bilo i kada bilo. ЛП,
naglasio je IlruScov, ovakav 8as- -
tanak treba donijeti koristi.
Sulzberger je zatim pitao prcmi
J era llrustova, je li sovjetska vlad
кргетпа za pregoore o ponomom
odlaganju nukleamih proba i pod
kakvim uslovima? Sto misli o pri
jedlozima Kenned) a i Macmillana
o zabrani nuk'earnih proba u atmo-sferl- T
I'remijer Hrusfov je odgovorio
da je on titao prijedloge Kennedya
i Macmillana i u poglcdu toga po-sl-at
ce im se odgovor. Mcdjutim,
iznottec'i svoje misljenje o tim
IlruScov je rekao:
Trijo svega, pada u ofi dj м
prijedlog o (odlaga
nju) ili drugim rijelima, o supen-darij- i
proba odnosi na tri driavei
SovjetsM Savez, Sjcdinjene Dria
ve i Ilritaniju. All se nita ne kaie
o Francuhkoj. 1'ran.
cuska provodi atomske probe, a ona
je eaveznica Sjedinjonih Driava i
Hritanije i flanica NATO kao or
ganizacij'e, koja je stvorena za pri
premu agrcsije proliv Sovjetsk3
Savcza i drugih socialist i£kih ze-tialj- a".
Mi smo Tec" izjuvill, nasiavio jc
Ilruscov, kad Francuska proodi
atomske pro-be- , onda cemo bit! pri
siljeni i mi da ih provodimo. Sad,
kad smo olpoTeli probama, Todje
Sjodinjenih Driava i Itritanijc
traie da ih obuMavimo, dok je
Ггапсичкој ostavljcna pot puna
sloboda o probama. Ali, zar nije ja
sno, da (e Francu-чк-а nastavitl pro.
hama ne samo zbog sebe, nego i za
kori-- t zemalja ХЛТО?
PomUlite, veil Hrusfov, kad bi
smo mi izjaili: Dobro, obecajemo
do ne cYmo provoditi atomske pro
be, nego £emo, recimo, sa Cehoslo
vafkom stvonti sporazum pokojem 1
(e ta zcmlja provoditi nuklearne
рокиче u korlst socijalUtifkih ze
malja, a mi da pomaiemo tu zem-lj- u
isto onako, kao sto Sjedinjenc
Driave i Itritanija otfito pomalu
Franruku, koja rl probe u nji-hov- u
korUt. Sto bi у rekli na to?
Kakav smisao bi imao takav mora-torium?
Drugo, obustavom trrmonuklear
nih proba bez rjiSenja problema
razoruianja, nebi se poMigao cilj.
Sto koristi obustaa nukleamih
proba ako e dozoli natjrcanje a
i ako sve ratne ttor
nice nastae punom parom proiz
todnju atomkog oruija u ne re-fer- n
broju?
Clarna opasnot OTJeanstvi
prijeti od rata i
ta opasnoxt м nefe uklonuti ru
pendiranjem proba. Sto !м, rekao
bi, da bi to moglo uspatati јатпз
ntnijenje i umanjiti budno&t fovje
fanstra. Xarod bi mogao misliti da
je neSto uinjeno za рНјеатапје
rata, dok u Hvari nebi bilo uinje
no nista, xet na proliv, militarna
na malina radila bi punom parom.
Pored toga, u prijedlogu Kenne-dya
i Macmillana se ne ka£e nita
o obuMati pndzemnih rkplozija i o
takozranim eksplozijama za miro-Ijubiv- e
rrhe, dok zapraTo oe "mi.
roljupive втгће" ne zna?e nKta
drugo, nego legaliziranje proba no
ih imma atomskih i hidrogentskih
bombi.
Konano. ako bi prebrojili ee
one рокачпе ekuplozije u Sjedinje-ni- m
Driarama, Hritaniji i Francu-ko- j
i uporedili sa brojem rkuplo-zij- a
u Sorjetskom Satezu, idili bi
kako je Sovjtteki Sarez daleko
otraga iza otih zemalja. Mi rtoga
Imamo moralno prato da izjedna-cim- o
uMote оЛпо-е- Л na mjere
naCe (tignrriosti.
V ftrakom lufaju mi ve moramo
oigurati niita manje, negn Sjedi-njen- e
Пг£ате, Itritanija i Franru
Tridescta godina izlalinja
r
hlazi svaUg utorka i petka JedmsTvo Godisnja pretplata:
:a Kanadu 6 dolara,
Adresa:
ostah zemlje 7 dolara
479 Queen Street West
Toronto 2-I- i, Ontario
Telefon EM 3-16- 12
VOL. XIII No. Go (1159) TORONTO, SEPTEMBER 12, 1961 PRICE 8c PER COPY
Clanice NATO provele mnogo vise
atomskih proba nego SSSR
Izjava prcmijera dopisniku Timesa"
pred-sjedniko- m
pri-jedlozim- a,
moratorijumu
Mcdjuvremeno
паогиатапји
termonuklearnog
TUESDAY,
HruScova
8ka. Zato prijedlog Kennedya
Macmillana nema za cilj slgurnost
naroda, nego je namijenjen u svr-h- u
propagande sa narajerom da ве
prrbaci odgovornast na drugog, dok
oni Kami nastavljaju sojom starom
politikom gomilanja termonuklear
nog oruija. Mi se time ne elaiemo.
Sulzberger je zatim pitao Hru§-?o- a
bi li sovjetska vlada izjavila
da nece nikad prva upotrijebiti
atomskog oruija i da li bi takva
izjata djelovala na druge zemlje
da se ovako izjasne?
Ilru&ov je odgoorio da Sovjet-ek- i
Savez nece nikada prvi otpoce-t- i
rata protiv niti jedne zemlje. U
Sovjetskom Savezu ima sega Ho
je potrebno za razvitak ekonomije,
kulture i nauke. Ono malo £to
manjka zbog klimatskih prilika,
Sovjetski Savez kupuje od drugih
zemalja. Mi ielimo trgovinsku iz
mjenu sa evim zemljama eijeta.
Mi nUmo ni kolonijalisti — rekao
je HruScov. Mi osudjujemo impc
rijalistike ciljete i imperijalisti
ike ratove. Mi etojimo za mir po
cijelome svijetu.
Sto ке pak tice pitanja bili Re
druga strana odrekla od upotreba
atomskog oruija, HmVov je odgo
orio primjerom Sto bi ne dogodilo
kad bi imperijalisti otpoccli medju.
fiobni rat? Kad bi u oakvom ratu
jedna Rtrana osjeala da gubi, bili
se ona odrekla atomskog oruija za
Rprijecatanje atog poraza?
Sulzberger je pitao Hrucova bili
se nedatno objavljeni partijski pro-gram
o bokoj izgradnji ekonom
skog, kulturnog i naucnog iivola
so jetfikih naroda nasao u opasnoMi
zbog situacije na Zapadu radi Iler.
lina i obnoe nukleamih pokusa?
Hrusifov je odgoorio da ne ma
tra da (e se zbog toga narusiti !-pu-njenje
partijskag programa. Ja
vjerujem u razum zapadnih driav
nika, nadodao je Hrusov. Ja vje-rujem
da ce oni poui potreban
zakljuak da se sa NjemaJkom mo
ra potpisati niironi ugoor, t.j.
potpisati miroMii ugovor sa d.ije
poetojee njemafke driav t i da se
Antoine Gizenga pristupio
centralnoj vladi Kcngu
Leopoldville. — Antoine
Gizenga, zamjenik umore-no- g
premijera Konga, Pat-rice
Lumumbe, pristupio je
centralnoj vladi prcmijera
Adoula. Gizenka je do sada
bio vodja vlade u provinciji
Onentale sa sjedi§tcm u
Stanleyville. U centralnoj
vladi Gizenga jc zauzeo po-loz- aj
podpredsjednika.
Pristupu Gizengc u cent-raln- u
vladu prcdhodio je ra-ni- ji
sporazum koji je postig-nu- t
pregovorima izmedju
njega i premijera Adoula u
Stanleyville. Doznaje se da
je medju toJkama po koji-m- a
je postignut sporazum u
kljufen Gizengin zahtjev da
se generala Lundula (ko-manda- nta
armije provincije
Orientale) imenuje za ko-manda-nta
zajedniike armi-je
Konga; da se na polozaj
ministra obrane i predstav-nik-a
u Ujedinjenim Nacija--
ma u New Yorku imenuje
slijedbenike Gizenge i da se
Zavrscna ie beoerad
ska konferencija
Beogradska konferencija
61anica 25 takozvanih neut-ralni- h
zemalja je zavrsena
Sestog septembra.
Na konferenciji je usvoje-n- o
niz dekiaracija odnosedi
se na medjunarodne proble
me i apela velikim silama
za miroljubivo rje§avanje
svih spornih pitanja u svije
tu. Deklaraciju cemo obja-it- i
u slijedecem izdanju.
i za Zapadni Berlin sttori status elo.
bodnog grada. Iiilo bi пеитјемш,
bilo bi iik I glupo otpoceti rat zato
Ho mi hocemo potpisati mironi
ugovor. Na Zapadu znaju sto bi
znaftlo zbog toga napasti na nas.
To bi znafilo uniStenje.
Sulzberger se interesirao sto je
razlika izmedju riji "fair" I "mi-roljubi- ve
koegzistencije" o emu e
toliko govori u Sovjetskom Saezu,
dok on smatra da obadvoje znafi
jedno teisto.
Da, rekao je Hruscov, izgleda
kao jedno teisto, no ipak postoji
razlika. Rije5 "mir" znali to da
nema rata. AH pojam "miroljubiva
koflgzbtencija" ima siri smisao.
Ovim pojmom razumijea se pos
tojanje driav a sa razliitim drul
tvenim sistemom, fija je i narav
suprotna. Tu potitoji kapitalistiki
eistem i socijalistiki sUtem. Da bi
ova da sistema opstojala u miru
jedan uz drugog, nuino je da kapi
talLsticki sistem, iz kojeg je proiza
Sao socijalistijki sistem prima po
stojanje novog svijeta i da ne po-duzi- ma
nikakvih mjera za likvida
ciju istog. Socijalistiki sistem pak
sa svoje strane nesmTJe poduzimati
nikakvih vojnih mjera protiv sta
rog kapitalLstickog gUjeta. Odrica
nje ojnog mijesanja u ponlove jed
nog ili drugog, znaci postojanje dr
2aa sa razlitftim ekonomskim i
drustvenim sistemotn.
U isto vrijemc pod miroljubivu
koegzistenciju se rarumijevaju nor-mal- ni
trgovacki odnosi, razvijanjc
kulturnih veza, naucnih iskustva,
razvijanje turizma i drugih veza
koje potoje izmi-dj-u naroda bez
razlike na socijalne i politifke sis
tcme njihovih driava,
ritanje socijalnog i politickog
sistema svake driav e je stvar nje
zinog narola. To гплИ pobijanjc
ekporta revolucije i kontrarevolu
cije. I kona?no, ne litanje u po
slove jedni drugih, priznanje su
vcreniteta, pobijanje rata i podr
iavanje mira — to je ono sto zna{i
miroljubiva koegzitencija driava
sa razlifitim druStvenim sistemom.
poduzmu kaznene mjere
protiv generala Mobuta, ko-ji
je kao komandant kongo-ansk- e
armije odgovoran za
predaju Lumumbe u zatvor
u provinciji Katangi, gdje
je brutalno umorcn. Tako-djc- r
se imaju otpustiti iz
vojske svi oni oficiri, koji se
protivc jedinstvu i nezavis-nos- ti
Konga.
u
Moskva, (TASS) — Ne
postoje nikakve odluke 6e-tiri- jii
okupacionih sila o ne-kontroliran- om
komcrcijal-no- m
ггабпот saobracaju
prema Berlinu ili transportu
Nijemaca koji nisu u sluzbi
okupacionih vlasti triju za-padnih
driava — kaze se u
i.ovjetskoj noti koja je pre-dan- a
ambasadama SAD, Bri
tanije i Francuske u Moskvi.
To je odgovor sovjetske
vlade na note zapadnih sila
od 26. augusta u koj ima je
naglaseno da ce svako one-mogucava- nje
Zapada da o
drzava zracni saobracaj s
Berlinom biti smatrano kao
akt agrcsije.
U sovjetskoj noti podsje-c- a
se da jc zapadni Berlin
pretvoren u bazu za diver-zantsk- u,
spijunsku, speku-lantsk- u
i druge podrivafckc
djelatnosti uperene protiv
Amerikanci i dalje
osvajaju kanadsku
ekonomiju
New York — Prema iz-vjcsta- ju
McGraw-Hi-ll Publi
shing kompanije, ovogodiS-nj- i
ulosci amerikih kompa
nija u Kanadi iznose svotu
od 618 milijuna dolara. Svo-t- a
je ne§to manja od one u
prosloj godini, no ipak dos-t- a
velika za novo i daljnje
porobljavanje kanadske e-kono- mije
i izrabljivanje ka
nadskih radnika po ameri-Jki- m
kompanijama.
Cinjenica iUo su ovogodi§-nj-i
ameri6ki ulosci u Kanadi
ne§to manji, prpipisuje se
sve vecem otporu kanadskog
naroda protiv ekonomskog i
politi6kog podбinjavanja
Kanade ameri6kom imperi
jalizmu. Pa ni sami ulo§ci a-meri- 6kih
kompanij'a nisu za-pra- vo ameriki uloki, nego
dio profita kojeg ameriSke
kompanije izia2e iz svojih
poduzeca u Kanadi.
Fond besposlenickog
osiguranja se naglo
iscrpljuje
Ottawa. — Vladina komi
sija svraca pozornost na sve
brze iscrpljenje fonda za
besposleni6ko osiguranje.
Prema izvje§taju komisije,
fond bi se rano u slijedecoj
godini mogao sniziti na pos-Ijedn- ju
centu. Ako se bespo- -
slica slijedede zime poveca,
a svi zaci govore da hoce i
ako vlada ne doprinese veci
dio u fond, moglo bi jos pri
je nego je predvidjeno dodi
do krize u fondu, sto bi te§-k- o
pogodilo besposlene rad-nik- c
i njihovc obitelji.
Besposlcniiki fond jc na
31. decembra 195G. godinc
iznosio svotu od 92G.726.930
dolara. Kako je zatim bes-posli- ca
sve vise rasla, tako
je i fond padao i prema po-daci- ma
od proslog jula sni
ziose na 120,771.909 dolara.
Komisija predlaze vladi
da odredi jedan dio svote u
fond besposlenickog osigu-ranja
dok komisija podnese
parlamentu izmjenu zakona
o besposleniSkom osigura
nju. Kakve ce biti izmjene u
zakonu, jo§ nije poznato.
Njema6ke Demokratske Rc- -
publike, SSSR-- a i ostalih so-cijalisti6- kih
zemalja.
Zapadne drzave su u vile
navrata priznale da zapadni
Berlin nije sastavni dio Za-padne
Njema6ke — ka2e se
u sovjetskoj noti i postavlja
se pitanje kako se s tim sta-vo-m
moze uskladiti dozvo-Ijavan-je
da se u torn gradu
odrlavaju zasjedanja zapa-dnonjemak- og
parlamenta
i da se na zapadni Berlin
prosiri nadleznost bonskih
zakona.
Poslije potpisivanja ugo-vor- a
o miru — isti6e sovjet-ska
vlada — zapadni Berlin
kao Slobodan grad imat c"e
pravo na diplomatske, priv-redn- e
i kulturne veze s bilo
kojom zemljom To pravo,
ka2e so u sovjetskoj noti, za-sniv- at
ce se na sporazumu s
vladama zemalja preko 6i--
SSSR: Zapadni Berlin je baza
uperena protiv NDR
Tl
Vlada u Ottawi najavljuje
novu regrutaciju
Ottawa. — Vlada premi-jera
Diefenbakera najavila
je prolog tjedna, da ce ka-nadsku
vojsku, mornaricu i
avijaciju pojacati regrutaci-jo- m
15.000 novih vojnika za
prekomprsku sluzbu. Ujed-n- o
je izjavljeno da ce se
preci na regrutaciju 100.000
vojnika od 18 do 50 godina
Nove provokacije
u Sudbury
U proslu nedelju (10. se-ptembra)
izbio je nercd na
masovnoj skupStini Locala
598 Mine-Mi- ll unije kad je
predsednik CLC Claude Jo-do- in
pokusao da odrzi govor
urgirajuci 61anstvo Locala
da napusti svoju uniju i da
se prikljuSi Steel Workers
uniji.
Lider najvece radniCke u
stanove u Kanadi Jodoin,
zajedno sa liderima Steel-worker- s,
a uspomoc izdajni
6kog rukovodstva Locala
vec duze vremena priprcma
predaju sudburske unije u
ruke Seftona i drugih reak-cionarni- h
vodja Steelwork-cr- s
unije.
Mine-Mi- ll unija je trn u
oku poslodavcima jer ona
sluzi kao primer organizo-vano-m
radniStvu u Kanadi
u borbi za dostojnu platu i
uslove rada. Njenom zaslu-gom- ,
Sudbury je pretvoren
iz kompanijskog grada u
U Francuskoj otkri- -
yena ultraska orga- -
fiizacija
Pariz. — Francusko mini-starst- vo
unutra§njih poslova
saopcilo je da je posljednjih
dana uhapseno oko 20 des
niarskih ekstrcmista, ugla-vno- m
u jugozapadnoj Fran-cuskoj.
Medju uhapsenim
desni6arima, koji su optuie-n- i
za diverzije pomocu plas-ti(!ni- h
bombi, nalaze se dva
padobranska oficira, kao i
nekoliko industrijalaca i tr-gova- ca.
Prema informacijama
francuskih vlasti, uhapSenl
pripadaju tajnoj organizaci-j-i
na 6ijem se 6elu nalazi
Joseph Ortise, odbjegli i na
smrt osudjeni vodja pobuno
ultrasa u A12iru u januaru
1960. godine.
Zapadna Njcmacka
prcti prckidom dip- -
lomatskih odnosa sva- -
kome ko prizna NDR
Bonn. — ZapadnonjemaS-k- i
ministar vanjskih poslova
fon Brentano izjavio je na
predizbornom zboru u Lud-vigshafe- nu
da ce Zapadna
NjemaCka prekinut odnose
sa svakom zemljom koja bi
priznala Njemac'ku Demok-ratsk- u
Bepubliku.
Izjava je pn'enstveno na-mijenj- ena neutralnim zem-ljama
koje su sudjclovale
na Beogradskoj konferenci-Ji- .
jih ce teritorija prolaziti ko-munika-cije
sa zapadnim
Berlinom, a nece biti pove-zan- o
s okupacijom
za domacu vojnu poslugu
U novim mjerama regru-tacij- e
i naoruzanja ukljucen
je i plan za snabdjevanje i
opremu novih vojnih sila,
§to ce znatno povecati ka-nadske
vojne troskove. Pre-ma
izvjeStaju ministra obra-n- e,
Douglas Harknessa, no-v- i
vladin plan naoruzanja
lpotpuno unijski grad a sud- -
bursky rudari vaze kao naj-bol- je
placcni u celoj rudar--
skoj industriji u Kanadi.
Pokusaj poslodavaca da
unisti Mine-Mi- ll uniju ostao
je bezuspesan. Oni su sada
u tu svrhu iskoristili liderc
Kanadskog radniSkog kong"
resa, koji u savezu sa trgo-vafcko- m
komorom i celom
reakcijom, sa blagoslovom
vlasti, 2ine sve moguce da
postignu ono sto nije bila u
stanju da postigne INCO.
Nedavno je Vrhovni sud
Ontario doneo resenje u
korist razbija5a, a u proSlu
nedelju je policija opet istu-pil- a
protiv Slanstva unije.
Ali, uprkos svih ovih na-stojan- ja,
radnici su, bar mo-mentaln- o,
uspeli da spreSc
predaju svoje unije u ruke
radni6kih izdajnika.
ODJEC! BORBE ZA MIR
Prosle nedjelje u Englcs-ko- j
odrzani su mnogobrojni
sastanci i usvojene rezolu-cij- e
protiv pripremanja nu-klearnog
rata i za miroljubi-vo
rjcsenjc pitanja Njema5-k- c
i zapadnog Berlina. Hi-Ija- de
naroda marSiralo je i-sp- red
amcriJke ambasade u
Londonu protestirajuci pro-t'- v
ratne politike na Zapadu
i odbijanja sovjetskih prije-dlog- a.
Govornici su isticali, da mi-roljubivo
snage nesmiju ni-ka- ko
dozvoliti da zbog zapa-dnog
Berlina i NjcmaSke ra-t- ni huSkai otpo2nu nukle-am- i
rat. Ovo bi nam mogla
biti posljednja prilika da
sprije£imo ludjake u uniste- -
nju 6ovjec"anstva — isticali
su govornici. U Berlinu ne-
Montgomery
Kini
Peking. — Britanski mar-sa- l
Viscount Montgomery u-di- nio
je ovih dana prijatelj-sk- i
posjet Repub-lic- i
Kini.
Poslije zavrsene turneje
odrian je banket, kojeg je
u njegovu pocast priredio
ministar vanjskih poslova,
Chen Yi. Banketu je prisus-tvoval- o
blizu 200 kineskog i
britanskog osoblja.
Zahvalivsi se kineskoj na-rodnoj
vladi na gostoprimst-v- u
i prijateljskom doeku
svuda kuda je prolazio, mar.
§al Montgomery je rekao,
da se vise ne moze tako jc-dnostav- no
prelaziti preko
stojati ce kanadski narod
daljnjih 35 milijuna dolara.
Vladin plan o novom po-jaca- nju kanadskih oruianih
sila popracen je mnogobro-jni- m
izjavama o napetosti
medjunarodne situacije i
daljnjim napadima na Sov-jetski
Savez. Ministar vanj-skih
poslova, Howard Green
je izjavio, da se svijet nala-zi
na rubu nuklearnog rata
i pozvao kanadski narod da
podnese nove zrtve u intere-s- u
"obrane".
Medjutim, vladin plan o
daljnjem naoruzavanju i si-renju
ratne histerije naisao
je na duboko ogorcenje me-dju
kanadskom
vom javnoscu. Novo naoru-zanj- e
nece i ne moze niSta
doprinijeti popu§tanju na-petosti
u medjunarodnoj si-tua-ciji
i rjesenju pi.tanja
zap. Berlina i potpisivanja
mirovnog ugovora sa Isto5
nom i Zapadnom Njemac-kom.
Nove vladine mjero
samo jos vi§e pojaSavaju
hladni rat i ratnu histeriju.
Kanadska miroljubiva jav-no- st
ne gleda izlaz iz dana-snj- e
opasne medjunarodno
situacije unovom naoruia-nj- u
i pripremama za rat, ne-go
medjunarodnim sporazu-mo- m
i miroljubivim rjesava-nje- m
problema, бети i ka-nadska
vlada treba doprini-jeti
svoj dio.
ma nista takvog §to se nebi
moglo rjesiti miroljubivim
putem.
♦ ♦
Papa John poslao je iz
Vatikana apel na sve velikc
sile, da se sustegnu od upo-tre- be
oruzja, pogotovo nuk-learnog
oruija, koje bi uni-iti- lo
6ovje6anstvo. Pozivamo
vladare svijeta, kaze se u a-pe- lu,
da pogledaju ravno u
lice velikih odgovomosti,
koje snose pred historijom.
Trazimo od njih, da nenas-jedaj- u
provokacijama, zbog
kojih bi svijet postao zrt-vo- m.
U sporu nesmije prev-ladav- ati
sila, nego pregovort
i sporazum. Samo ovako na
svijetu ce prevladavati slo-bod- a,
istina i sve sto je dra--
go ljudskom rodu.
zna(!aja Kine u medjunaro-dnim
odnosima. "Kad kaiem
Kine" — naglasio je Mont-gomery,
— "onda mislim na
Narodnu Republiku Kinu sa
vladom u Pekingu, a ne na
onaj sastav u Tajvanu (For-mozi- ),
koji opec u nikakvom
pogledu nije kompctentan
da predstavlja Kinu.
Govoreci o opcoj medju-narodnoj
situaciji, marSal
Montgomerj' je istakao, da
jc za ublaienje medjunaro-dne
napetosti najvainiji ko-r- ak
priznanje dviju пјетаб-ki- h
driava i povlacenje svih
oruzanih sila, gdje god se o--ne
nalaze na tudjem terito-rij- u.
u
N. R.
Narodnoj
miroljubi--
i
¥