Nase Novine, June 17, 1981

              NaSe.novine, March 18; 1981
Zaraze bolesti donijete u
Kanadu na biljkama sfo6ni
proizvodima prouzrokuju
na milione dolara
§tete na§im farmama
§umama.
AKO NAMJERAVATE
SOBOM DONIJETI
MESO, 2IV0TINJE, VOCE,
POVRCE, BILJKE, ZEMLJE -P-ROVJERITE
PRIJE NAS
(Nastavak st. 7)
sve ignorisali. Pri6ali su nam
da su posrjedovali nase
oslobodenje da
Beogradu culi, da su stigle
brojne protestne rezolucije
protiv postupka sa Medu-narodno- m istraznom
komisijom.
Poslije nekoliko. dana,
Horzic ja vratili smo se
Ameriku. New Yorku smo
zajedno odrzali prvu
masovnu skupStinu dali
zajedni6ki izvjeStaj naSem
putu. Par dana kasnije drug
HorziO je krenuo Chicago
jaza Toronto. Podolasku
Toronto, zaduzen sam bio,
da kao sekretar patronatskog
pokreta, obidjem sve
kolonije po Kanadi, da
odrzavam masovne
skupStine, kako Jos' viSe
proSirili Patronatski pokret
borbu za oslobodenje
politi6kih zatvorenika
Jugoslaviji. SkupStine su
odrzane osamnaest raznih
gradova mjesta Kanade.
Uspostavljene bile
nekoje nove organizacije,
preko kojih se nastavilo
borbom protiv terora
Jugoslaviji oslobo-denje
svih, bez razlike
politi6kih zatvorenika koji
6amili po raznim zatvorima
Jugoslavije.
Patronatski pokret bio je
vrlo vazan faktor naSem
iseljenidkom zivotu ono
vrijeme. Preko Patronatskog
pokreta lista '-'Bor-be"
naSi
iseljenici bili pravilno
obavjeStavani dogadajima
staroj Jugoslaviji teroru
nad pol iti6kim zatvore-nicim- a.
lako daleko, zajedno
narodom Jugoslavije,
posebno sa radnidkom
klasom Jugoslavije, vodili
borbu bili dio velike borbe
koja je realizovana
narodnom revolucijom
oslobodenjem deset godina
poslije.
Marijan Kruzic
1969.
Agriculture
Canada
New York sadaSnjim
ekonomskim druStvenim prili-kam- a
koje vladaju svijetu nagli
porast broja stanovnika mnogim
zemljama jedan najtezih
problema koji one nisu stanju
same rijeSiti. Rijec пајсебсе
onim krajevima kojima vecina
stanovniStva zivi rubu gladi
najgorim higijesnkim prilikama.
Zato tamo smrtnost velika.
Mnoge mjere koje
stranama organizirano poduzimaju
radi ogranifienja prirasta stanov-nika
odnosno "planiranja obitelji"
vecini siromaSnih nerazvijenih
zemalja nisu davale efikasnije
rezultate.
Cini kao posljednjem
jedinom efikasnom sredstvu onda
pribjegava steri izaciji zena.
Casopis "Population Reports"
objavio 1980. podatak koliko
zena pribjeglo sterilizaciji radi
ogranifienja radanja. Africi taj
broj iznosi 250.000, Aziji
najviSe cak milijuna, Evropi
pet milijuna, Latinskoj Americi
milijuna, istocnoevropskim
zemljama 150.000, Sjevernoj
Americi §est milijuna, Oceaniji
250.000, §to ukupno cini milijun
650
Povratak Arhea
Вгекет
.Francuzi su osjetljivi pa ih je povrijedila
izlozbica njemackog kipara je svojedobno
odusevljavao Hitlera nacisticke mase
Kraj zimske izlozbene sezone
Par izu, kao obicno, vrlo dina-mica- n
bogat. Raznolikoscu in-form-ira
gotovo svim kretanji-m- a
suvremenom likovnom zi-votu,
pojedinim manifestacija-m-a
uzbuduje najprodornije po-znavao- ce.
toj masi izlozbi prvenstvo,
svakako, pripada velikoj izlozbi
Beaubourgu pod naslovom Rea-liz- mi
izmedu revolucije reakci-je- ,
1919-19- 39, koja izuzetno
poucan primjer dobro slikar-stv- o, unatoc pomodarskom nasi-Iju- ,
moze izdrzati preziv-jet- i.
No, izlozbi namjera-vam- o
pisati, jer takve izlozbe
medasi izlozbenog vremena,
njima posvuda opsirno pise
govori, njihovi katalozi ostaju
upotrebi poput leksikona naj-vredriij- ih
rjecnika.
malo] galeriji ulici
Varenne, palacu Matig-no- n.
kojo) sjediste predsjed-nik- a francuske vlade, vidjesmo
izlozbu koja podijelila likovni
politicki Pariz. Stampa njoj
uglavnom suti, poznavaoci li-kov-nih
kretanja svakoga savjetu-j- u
razgovoru neka svakako
posjeti. Rijec izlozbi Arnea
Brekera, skulptora koji svoje-dobno
odusevio
zatim postao njegov sluzbeni
Dakako, maloj pariskoj
galeriji lijevoj obali Seine nisu
izlozeni oni divovski kipovi koji-ma
Breker svojedobno,
uspona nacizma, ukrasavao
berlinske Olimpijski sta-dio- n
Berlinu prostorije Hitle-rov- e
kancelarije. Breker Pa-riz- u
1981. izlozio desetak crteza
litografija, izlosci podsje-caj- u
njegove divovske kipove
koji dovodili egzaltacije H-itlera
nacisticke mase. Svi ki-pars- ki
giganti bili Hitleru
njegovim sljedbenicima prototi-pov- i
natcovjeka, vjerna slika
arijevske velicine.
nije nepoznat likovnom
Parizu. 2ivio 1927.
druzio Picassom, Dalijem
Brancusijem, 1933. vraca
Njemacku gdje odusevljava
Dakako, dosao opet Pariz
1940, zajedno Hitlerom Spee-ro- m, kao poznavalac poka-za- o
umjetnicke atrakcije svorrle
Vodi. Tada priredena ve-lika
izlozba Orangerie, naci-stick- a
stampa usporedivala
Michelangelom. Danas Breker
dubokoj starosti zivi negdje
Njemackoj. Mnogi smatraju
~--Е55-=ЗВ
GLOBE
Ave.
Winnipeg Man.
Phone 586-188- 6
iNTER-NATI- ON TRAVEL
1605 Centre St. North,
Alta.
Phone 277-262- 6
nije sam zacetku ideje ovoj
pariskoj izlozbi, ona djelo
onih kQji zele podsjetiti njego-v- a
zastitnika vremena naciz-ma.
Francuzi osjetljivi,
shvatljivo izlozbica ulici
Varenne povrijedila
Music Ljuba
Dvije ugledne galerije pruzile
gostoprimstvo nasim umjetni-cim- a
koji godinama zive
stvaraju Parizu. Galerie
France izlaie Zoran
Galery Isy Brachot Luba Popo-vi- c.
Obje izlozbe pobrale niz la-skav- ih kntika najuglednijim
pariskim dnevnicima tjednici-m- a
najistaknutijih likovnih
kriticara (Warnod, Cabanne, Le-veq-ue
itd.)
Ljuba Popovic majstorskim cr-tezo- m otvara prostore snova
kojima vezedramaticnustvarnost
covjekove sudbine. Nije
izlozio Galery' Isy Brachot sa-m-o
fantazmagoricno stanje,
svaki ekspozit duboko prodira-nj- e bit likovnog dozivljaja cov-jek- a
svijeta
Galerie France MuSice-vo- j
izlozbi dala naslov Venecije
Musica. No, cini nam taj
naslov nije adekvatan. Istina, Mu-sic
slika motive Venecije.
njima nam vise govori svom po-rijek- lu
nego Veneciji duzdeva.
Smedi tonovi toliko prisustvo
kraskih oblika kazuju Music,
zapravo, razmislja svemu ono-m- e
stvaralo nekadasnji sjaj
danasnju atraktivnost Venecije,
razmislja svojoj osobnoj pro-slost- i.
Janine Warnod dobro
primijetila kritici objavljenoj
Figarou, pod naslovom
Cudna Venecija, taj grad
Musicevim slikama proteze
brda preuzima aspekt kra-sko- g
pejzaza. Dobra izlozba,
razmisljajuci njoj namece
nam mnoga pitanja sudbini
umjetnika. Kamo bjezi umjet-ni- k
stvaralac nezaboravnih Kp-n- ja
koji prolaze (1948), sjajnog
Trajekta Nismo posljednji?
Kako mogao dozvoliti Maz-zario- lu
prvim redenicama
luksuzne vrlo dobre monografi-.je- ,
posveccne njegovu slikarstvu,
napise Babic nije imao
ucenika povijest osim Mu-sica.
Music toliko dobar slikar
tako povr§ne recenice zai-st- a
nisu potrebne.
DAVOR SOSIC
putovanje Jugoslaviju bilo koju
drugu zemlju, obratite
..l.'lijL"'.1 VMt!-- ;
2679 East Hastings Street, Vancouver, B.C.
Phone 253-122-1
TOURS,
Calgary,
GLOBE TOURS.
l066BloorS.W.
Toronto, Ont.
Phone 531 -- 3593
EAST-WE- ST TRAVEL
10553-- A
Edmonton, Alta.
Phone 424-990- 7
NOTARIZED TRANSLATIONS
AND INTERPRETING IN OVER 70 LANGUAGES
361-030- 3
SUITE 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E J8
,.iW'i, WJ
ч "
Г- -. И ,f 'I.
i. '! v. ' ч .- - '' '
—11
i
i
i
KOD
sa
za
i su u
i u
U
i
o
za
a u
naSe
bi
i
u
u
i.
su i
u
a za
— —
su
u
u
i
su
o
u i o
sa
su
i
i
— U
i
u
u
je od
u
je o
u
na i u
je i
se na raznim
u i
se da se i
I
je je
U
u ih je
— 46 u
u
c tiri u
u
u
61
i tisuca.
Ф
koji
i
u
i je
i
o
u
a
i
U
u
i
je
da
uvijek i
o toj ne
su
o
se i
a u
ili
U jednoj u
De tik uz
u je
je i
o
a
u je
je o
je
Adolfa Hitlera da
bi
kipar. u
na
je u vrije-me
trgove,
u i
je u
i
no svi ti
na
su do
i ti
su i
Breker
je u njemu od
i se s i
no se u
Hitle-Y- a
je u
s i
da bi
mu je i
u a
ga je
s uu
da
::J i.
61 5 Selkirk
4,
on u o
da je
na
iz
A su pa je
da ih je u
De
i
su
vec i
u U de
Music, a u
su
u
i
od
u
to sto je
u
vec
je
u
l
de je
se da
no u
o
o
i
da
o
sto je
l
da o
u u
Le
da se
u do
i da
je to
no q
o
to
je G.
da u
i
da dru-gi- h
za
je
da mu
Za u ili
se na
B
je
—
ir in 11 U—
— 97 St.
1 1
'
i . '
' ' ,