000204 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL. 51, NO 16(500)
Kanada је i zvani6ko dobila svoj
sopstvem ustav17. aprila 1982. kada
ga je kraljica Engleske svojerufino
donela i predala kanadskim politic-ki- m
predstavnicima.
Medutim svi kanadski politi6ari
nisu docekali kraljicu Elizabeth II
rasirenih ruku jer taj novi kanadski
ustav uskracuje i negira prava
Kanadanima francuskog porekla i
kanadskim domorodcima Eskimima
i Indijancima. Novi kanadski ustav
uskracuje nekim narodima ista ona
prava koja imaju Kanadani engles-ko- g
porekla.
Mnogi Kanadani pomirili su se sa
ovakvim stanjem jer su smatrali da
je bolje imati i los kanadski ustav
nego dobar ustav koji se kroji u
Engleskoj.
Na drugoj strani, Kanada nikada ne
moze biti de facto samostalna i
nezavisna zemlja ako za svoju
najvisu vlast ima predstavnika neke
druge zemlje pa makar to bila i
najobicnija formalnost.
Od danas Kanadani se mogu
osecati takvim u pravom smislu re6i
jer znaju da donosenje nekih zakon-ski- h
propisa ili izmene u ustavu ne
treba slati u Englesku na potpis
njenih kraljeva.
lako je veliki deo Kanadana do6e-a-o
kraljicu ovog puta sa dobrodosli-co- m
i zbog formal ne predaje prava
na sopstveni ustav, bilo je nekih
Kanadana koji su se vec pozalili na
veliki "kraljevski" troSak oko cere-monijal- a.
Kanadani francuskog porekla jav-n- o
su demonstrirali protiv ustava.
Kolona demonstranata protezala se
centrom Montreala skoro dva kilo-metr- a.
I dok je engleska kraljica
drzala proklamaciju ustava u isto
vreme na stotine, ako ne i hiljade,
Francuza-Kanadan- a pritiskali su si-re- ne
na svojim automobilima.
Posledice novog ustava koji je
zapostavio interese francusko govo-reci- h
Kanadana su te Sto raspiruju
separatizam i odvajanje Quebeca od
MILIJUNI600HILJA-D- A
NEZAPOSLENIH
Koliko je u Kanadi nezaposlenih?
Drzavni ured za statistiku (Statis-tics
Canada) je izjavio da je u martu
bilo 1,228.000 nezaposlenih ili 9
posto ukupnog broja.
Medutim, kritidari stalno naglaSa-vaj- u
da sluzbena statistika ne uklju-биј- е
ukupan broj nezaposlenih.
To sada (po prvi put) priznaje i
drzavna statistika, koja navodi da u
1,228.000 nezaposlenih nije uklju-den- o
njih 407.000 koji su ispali iz
statist ike — to su "skriveni neza-poslen- i"
(hidden unemployed).
Kada se to zbroji, dobija se da
nezaposlenih ima 1,635.000.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, APRIL 21, 1982.
Kanade te se stvara sada provincija-liza- m
umesto nacionalne zajednice
pa se cuju povici: "Bolje je biti
Kvebesanin nego Kanadanin".
Kanadanima je ostao sada okr-nje- n
ustav koji oni moraju dopuniti i
izmeniti kako bi najbolje odgovarao
interesima Kanade sto ukljucuje i
one narode koji su stavljeni sa ovim
sadasnjim ustavom u neravnopravan
polozaj.
Najvazniji koraci u buducnosti
Kanade bice oni sa kojima ce ona
reci i cvrsto stajati na tome, da
politicko oslobodenje od Engleske
ne znaci ekonomsku zavisnost od
Amerike. Kanada ne zeli sudbinu
nekih zemalja u Africi i na Srednjem
Istoku.
ARGENTINA I BRITANIJA
RTVOJ TACKI
Podbaciia su sva nastojanja ame-ricko- g
drzavnog sekretara Haiga da
izmiri i postigne sporazum izmedu
Britanije i Argentine.
Britanska "gvozdena dama" Mar-garet
Thatcher ne moze nazad, ona
mora da 6uva ne samo svoj licni
renome, nego i polozaj i u vladi i u
svojoj politifikoj partiji i da ne
povlaci brodove koji jo§ uvek plove
prema Falklandskim ostrvima da
naprave opsadu i eventualno "oslo-bode- "
1800 sunarodnika.
Na drugoj strani vojna hunta u
Argentini sa generalom predsedni-ko- m
Leopoldo Galtierijem mora
ostati na svojim pozicijama jer bi
izgubili svaki prestiz kod argentin-sko- g
naroda koji je bio doveden do
same granice socijalne revolucije
zbog nesnosnog ekonomskog sta-nj- a
u zemlji.
lako je Britanija takode u te§kom
ekonomskom stanju ipak je kod nje
povreden ponos kolonijalne i po-mors- ke
sile dok su u slucaju
Argentine radi o nacionalnom pono-s- u
i borbi naroda protiv osvaja6a sa
daleke udaljenosti.
Washington je bez i6ijeg poziva
postavio drzavnog sekretara Ale-xander
Haiga za posrednika. Njemu
ne polazi za rukom da izmiri dve
zavadene strane jer mora da brani
kolonijalne i imperijalistidke namere
svoje prijateljice Margaret Thatcher
dok u isto vreme mora da podrzava
vojnu huntu u Argentini koja spre6a-v- a
socijalne reforme i politifike
promene u Latinskoj Americi.
Budu6not moze vrlo lako doneti
drastidne promene i u Britaniji i u
Argentini a to je ono беда se Haig i
najviSe plaSi te ne sme da izdaje
diktate Washingtona i бека da se
situacija sama od sebe nekako
razreSi.
3.-Ј,1у.-.г.ш,-.-.-Ја-Јјуг.,Јг.,-
.-д,.1111. U....U ..i.iuiu;.'un-4'i,'ill;l'ilvi,':i.4;.Aj.y„j;jt)J-ii--'.i:L.L- -J„J
JUGOSLAVIJA — SSSR
COPY
Josip Vrhovec pozdravlja Andreja Gromika na aerodromu Beograd
Minister spoljnih poslova i 6lan
Politbiroa CK Sovjetskog Saveza
Andrej Gromiko bio je u sluzbenoj i
prijateljskoj poseti Jugoslaviji.
Uglednog gosta dodekali su na
aerodromu njegov domacin za vreme
dvodnevne posete, savezni sekretar
za spoljne poslove Josip Vrhovec,
pomocnik saveznog sekretara Sava
Obradovi6, ambasador SFRJ u Mos-k- vi
Marko Orlandid i drugi predstav-nic- i
Saveznog sekretarijata za spolj-ne
poslove.
U Beogradu je predsednik Pred-sedniStva
SFRJ Sergej Kraigher
primio u Palati federacije ministra
spoljnih poslova SSSR Andreja
Gromika i sa njim proveo u duzem
prijateljskom razgovoru za vreme
kojeg je izrazeno zadovoljstvo zbog
uspeSnog razvoja jugoslovensko-sovjetski- h
odnosa i svestrane sarad-nj- e,
zasnovanih na poznatim zajed-ni6- ki
utvrdenim principima.
U ovim razgovorima ukazano je 'a
potrebu i korisnost fieScih dijaloga i
razmene miSljenja na najvi'Sim po-litifik- im nivoima.
Velika paznja je posvedena zabri-njavajuce- m
zaoStravanju u meduna- -
STRAH OD
NEZAPOSLENJA
Gallupova anketa (zove se Gallup
Poll) pokazuje da skoro trecina
Kanadana strahuje da 6e ostati bez
posla. Naime, 64 posto upitanih je
kazalo da se osjecaju "sigurni" na
poslu, dok je 32 posto izrazilo
nesigurnost, a 5 posto je odbilo da
kale.
Od nezaposlenosti najviSe strahu-je
omladina — oni ispod 30 godina,
zatim oni sa slabom Skolskom
spremom, s niskom pladom i Fran-cus- ki
Kanadani.
Mxpslav Л&ек1у
A Commi н nty
Established 1931 1
WLMJlieilwmil JIUHIU4f("44"4l'-iMUe-lp- W
50 CENTS PER
rodnim odnosima i potrebi prevlada-vanj- a
postojecih kriza i problema
mirnim putem, u skladu s principi-ma
mirne koegzistencije.
Bilo je viSe refii o obnovi detanta
kao univerzalnog procesa, o prili-kam- a
u Evropi i daljnim aktivnosti-m- a
KESS-a- , o problemu razoruza--
nja, o medunarodnom ekonomskim
odnosima, o znafiaju izgradnje no-vog
medunarodnog ekonomskog
poretka i drugim aktuelnim pita-njim- a.
Sovjetski minister spoljnih poslo-va
preneo je prijateljske pozdrave i
dobre zelje predsednika Prezidijuma
Vrhovnog sovjetaSSSR, generalnog
sekretara CK KP SS Leonida Brez-njev- a
koji je Sergej Kraigher — u
ime PredsedniStva SFRJ — srda6no
uzvratio.
Andrej Gromiko bio je primljen i
kod predsednika PredsedniStva CK
SKJ dra DuSana Dragosavca i u
razgovoru su sudelovali б1ап Pred-sedniStva
CK SKJ MiloS Mini6 I
izvrSni sekretar predsedniStva CK
SKJ Vlado Janzi6.
U prijateljskom razgovoru sa za-dovoljstv- om
je konstatovano da se
saradnja Saveza komunista Jugosla-vij- e
i Komunisti6ke partije Sovjet-skog
Saveza i obeju zemalja uspeS-n- o
razvijaju na poznatim пабеИта
koja su utvrdena u zajedni6kim
jugoslovensko-sovjetski- m doku-mentim- a.
Dr. DuSan Dragosavac je upoznao
Andreja Gromika sa pripremama za
XII Kongres Saveza komunista Ju-goslav- ije.
U razgovoru je izrazena zabrinu-tos- t
zbog ozbiljnog zaoStravanja
medunarodne situacije a bilo je re6i
i o nekim aktuelnim kretanjima u
komunisti6kom, radni6kom i drugim
prog res ivnim pokretima u svetu.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 09, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-04-21 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000150 |
Description
| Title | 000204 |
| OCR text | VOL. 51, NO 16(500) Kanada је i zvani6ko dobila svoj sopstvem ustav17. aprila 1982. kada ga je kraljica Engleske svojerufino donela i predala kanadskim politic-ki- m predstavnicima. Medutim svi kanadski politi6ari nisu docekali kraljicu Elizabeth II rasirenih ruku jer taj novi kanadski ustav uskracuje i negira prava Kanadanima francuskog porekla i kanadskim domorodcima Eskimima i Indijancima. Novi kanadski ustav uskracuje nekim narodima ista ona prava koja imaju Kanadani engles-ko- g porekla. Mnogi Kanadani pomirili su se sa ovakvim stanjem jer su smatrali da je bolje imati i los kanadski ustav nego dobar ustav koji se kroji u Engleskoj. Na drugoj strani, Kanada nikada ne moze biti de facto samostalna i nezavisna zemlja ako za svoju najvisu vlast ima predstavnika neke druge zemlje pa makar to bila i najobicnija formalnost. Od danas Kanadani se mogu osecati takvim u pravom smislu re6i jer znaju da donosenje nekih zakon-ski- h propisa ili izmene u ustavu ne treba slati u Englesku na potpis njenih kraljeva. lako je veliki deo Kanadana do6e-a-o kraljicu ovog puta sa dobrodosli-co- m i zbog formal ne predaje prava na sopstveni ustav, bilo je nekih Kanadana koji su se vec pozalili na veliki "kraljevski" troSak oko cere-monijal- a. Kanadani francuskog porekla jav-n- o su demonstrirali protiv ustava. Kolona demonstranata protezala se centrom Montreala skoro dva kilo-metr- a. I dok je engleska kraljica drzala proklamaciju ustava u isto vreme na stotine, ako ne i hiljade, Francuza-Kanadan- a pritiskali su si-re- ne na svojim automobilima. Posledice novog ustava koji je zapostavio interese francusko govo-reci- h Kanadana su te Sto raspiruju separatizam i odvajanje Quebeca od MILIJUNI600HILJA-D- A NEZAPOSLENIH Koliko je u Kanadi nezaposlenih? Drzavni ured za statistiku (Statis-tics Canada) je izjavio da je u martu bilo 1,228.000 nezaposlenih ili 9 posto ukupnog broja. Medutim, kritidari stalno naglaSa-vaj- u da sluzbena statistika ne uklju-биј- е ukupan broj nezaposlenih. To sada (po prvi put) priznaje i drzavna statistika, koja navodi da u 1,228.000 nezaposlenih nije uklju-den- o njih 407.000 koji su ispali iz statist ike — to su "skriveni neza-poslen- i" (hidden unemployed). Kada se to zbroji, dobija se da nezaposlenih ima 1,635.000. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, APRIL 21, 1982. Kanade te se stvara sada provincija-liza- m umesto nacionalne zajednice pa se cuju povici: "Bolje je biti Kvebesanin nego Kanadanin". Kanadanima je ostao sada okr-nje- n ustav koji oni moraju dopuniti i izmeniti kako bi najbolje odgovarao interesima Kanade sto ukljucuje i one narode koji su stavljeni sa ovim sadasnjim ustavom u neravnopravan polozaj. Najvazniji koraci u buducnosti Kanade bice oni sa kojima ce ona reci i cvrsto stajati na tome, da politicko oslobodenje od Engleske ne znaci ekonomsku zavisnost od Amerike. Kanada ne zeli sudbinu nekih zemalja u Africi i na Srednjem Istoku. ARGENTINA I BRITANIJA RTVOJ TACKI Podbaciia su sva nastojanja ame-ricko- g drzavnog sekretara Haiga da izmiri i postigne sporazum izmedu Britanije i Argentine. Britanska "gvozdena dama" Mar-garet Thatcher ne moze nazad, ona mora da 6uva ne samo svoj licni renome, nego i polozaj i u vladi i u svojoj politifikoj partiji i da ne povlaci brodove koji jo§ uvek plove prema Falklandskim ostrvima da naprave opsadu i eventualno "oslo-bode- " 1800 sunarodnika. Na drugoj strani vojna hunta u Argentini sa generalom predsedni-ko- m Leopoldo Galtierijem mora ostati na svojim pozicijama jer bi izgubili svaki prestiz kod argentin-sko- g naroda koji je bio doveden do same granice socijalne revolucije zbog nesnosnog ekonomskog sta-nj- a u zemlji. lako je Britanija takode u te§kom ekonomskom stanju ipak je kod nje povreden ponos kolonijalne i po-mors- ke sile dok su u slucaju Argentine radi o nacionalnom pono-s- u i borbi naroda protiv osvaja6a sa daleke udaljenosti. Washington je bez i6ijeg poziva postavio drzavnog sekretara Ale-xander Haiga za posrednika. Njemu ne polazi za rukom da izmiri dve zavadene strane jer mora da brani kolonijalne i imperijalistidke namere svoje prijateljice Margaret Thatcher dok u isto vreme mora da podrzava vojnu huntu u Argentini koja spre6a-v- a socijalne reforme i politifike promene u Latinskoj Americi. Budu6not moze vrlo lako doneti drastidne promene i u Britaniji i u Argentini a to je ono беда se Haig i najviSe plaSi te ne sme da izdaje diktate Washingtona i бека da se situacija sama od sebe nekako razreSi. 3.-Ј,1у.-.г.ш,-.-.-Ја-Јјуг.,Јг.,- .-д,.1111. U....U ..i.iuiu;.'un-4'i,'ill;l'ilvi,':i.4;.Aj.y„j;jt)J-ii--'.i:L.L- -J„J JUGOSLAVIJA — SSSR COPY Josip Vrhovec pozdravlja Andreja Gromika na aerodromu Beograd Minister spoljnih poslova i 6lan Politbiroa CK Sovjetskog Saveza Andrej Gromiko bio je u sluzbenoj i prijateljskoj poseti Jugoslaviji. Uglednog gosta dodekali su na aerodromu njegov domacin za vreme dvodnevne posete, savezni sekretar za spoljne poslove Josip Vrhovec, pomocnik saveznog sekretara Sava Obradovi6, ambasador SFRJ u Mos-k- vi Marko Orlandid i drugi predstav-nic- i Saveznog sekretarijata za spolj-ne poslove. U Beogradu je predsednik Pred-sedniStva SFRJ Sergej Kraigher primio u Palati federacije ministra spoljnih poslova SSSR Andreja Gromika i sa njim proveo u duzem prijateljskom razgovoru za vreme kojeg je izrazeno zadovoljstvo zbog uspeSnog razvoja jugoslovensko-sovjetski- h odnosa i svestrane sarad-nj- e, zasnovanih na poznatim zajed-ni6- ki utvrdenim principima. U ovim razgovorima ukazano je 'a potrebu i korisnost fieScih dijaloga i razmene miSljenja na najvi'Sim po-litifik- im nivoima. Velika paznja je posvedena zabri-njavajuce- m zaoStravanju u meduna- - STRAH OD NEZAPOSLENJA Gallupova anketa (zove se Gallup Poll) pokazuje da skoro trecina Kanadana strahuje da 6e ostati bez posla. Naime, 64 posto upitanih je kazalo da se osjecaju "sigurni" na poslu, dok je 32 posto izrazilo nesigurnost, a 5 posto je odbilo da kale. Od nezaposlenosti najviSe strahu-je omladina — oni ispod 30 godina, zatim oni sa slabom Skolskom spremom, s niskom pladom i Fran-cus- ki Kanadani. Mxpslav Л&ек1у A Commi н nty Established 1931 1 WLMJlieilwmil JIUHIU4f("44"4l'-iMUe-lp- W 50 CENTS PER rodnim odnosima i potrebi prevlada-vanj- a postojecih kriza i problema mirnim putem, u skladu s principi-ma mirne koegzistencije. Bilo je viSe refii o obnovi detanta kao univerzalnog procesa, o prili-kam- a u Evropi i daljnim aktivnosti-m- a KESS-a- , o problemu razoruza-- nja, o medunarodnom ekonomskim odnosima, o znafiaju izgradnje no-vog medunarodnog ekonomskog poretka i drugim aktuelnim pita-njim- a. Sovjetski minister spoljnih poslo-va preneo je prijateljske pozdrave i dobre zelje predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjetaSSSR, generalnog sekretara CK KP SS Leonida Brez-njev- a koji je Sergej Kraigher — u ime PredsedniStva SFRJ — srda6no uzvratio. Andrej Gromiko bio je primljen i kod predsednika PredsedniStva CK SKJ dra DuSana Dragosavca i u razgovoru su sudelovali б1ап Pred-sedniStva CK SKJ MiloS Mini6 I izvrSni sekretar predsedniStva CK SKJ Vlado Janzi6. U prijateljskom razgovoru sa za-dovoljstv- om je konstatovano da se saradnja Saveza komunista Jugosla-vij- e i Komunisti6ke partije Sovjet-skog Saveza i obeju zemalja uspeS-n- o razvijaju na poznatim пабеИта koja su utvrdena u zajedni6kim jugoslovensko-sovjetski- m doku-mentim- a. Dr. DuSan Dragosavac je upoznao Andreja Gromika sa pripremama za XII Kongres Saveza komunista Ju-goslav- ije. U razgovoru je izrazena zabrinu-tos- t zbog ozbiljnog zaoStravanja medunarodne situacije a bilo je re6i i o nekim aktuelnim kretanjima u komunisti6kom, radni6kom i drugim prog res ivnim pokretima u svetu. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000204
