000404 |
Previous | 6 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
n-.-'- -m tr' ?&4,з-Ј- " "'" '",.j =,-№!- $.- #; № politick! putojpls: Quo sto je desetljecima nakon ratnog vihora idejno ujedinilo neke otpadnike komunistickog pokreta s najkrvavijim predstav-nicim- a ekstremne emigracije na-ziv- a rektdoorlsaaeKziZakapongoarkecdabiozoaunctjakaekolnvgsiilhmuscvsauejgpuloambcsiinirvelo-in-sssjeett--agim. dra Ivana Supeka 1-- a li je moguce da izmedu jednog zlo-§- § glasnog ustaskog koljaca poznatog po - necuvenim zvjerstvima prema nevi-no- m civilnom stanovnistvu 1 jednog dugo-.godisnje- g clana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, bivseg rektora Sveuci-lista u Zagrebu poznatog fizicara i zakletog borca za mir i humanizam, postoji neka po- liticka veza ili cak suglasnost? Tesko je vqerovati da izmedu Maksa Luburica i dr Ivana Supeka, dviju osoba koje su se po svako) histonj-sko- j pameti morale naci na suprotnim politickim stra-nam- a (a u jednom razdoblju, za vrijeme drugog svjetskog rata, doista su tamo i bijil moze ikada doci do histonj-sko- g kompromisa Ono sto ce desetljecfma posh]e ratnog vihora ujedi-nit- i neke otpadnike iz komunistickog pokreta i ustaske emigrante je politika nacionalnog pomirenja 1 poku-saj- i sirokog okupljanja na nacionalistickoj osnovi koje, u krajnjoj liniji nema drugog cilja nego ukidanje druge Jugoslavije tvorevine komunistickih ekstremista 1 us-postavlja-nje nacionalne hrvatske drzave. Polazista s kojih su krenuh Supek i Luburic bitno su razlicita, ali neumoljiva politicka logika dotjerala ih je, medutim. na isti cilj. Luburiceva uv]erenost da je ipak proslo vrijeme siro-vo- g nasilja 1 terorizma (koje je dugo zastupao i promi-cao- ) nuzno je morala ublaziti njegov emigrantski pro-gram i pribliziti ga onome sto je po njegovu misljenju ipak bilo realnije i prihvatljivije: pokusati stvoriti novu hrvatsku drzavu oslanjajuci se pr'enstveno na snage unutar zemlje a ne samo na slabu i rascjepkanu emigra-cij- u A da takvih snaga ipak ima za Luburica i njegove kompanjone glavni su dokaz bila zbivanja u Hrvatskoj 1971. godine. Dakle, da bi se izvojevala bilo kakva poli- ticka promjena u Hrvatskoj nuzno se vezati uz one koji u zemlji gaje nacionalisticke osjecaje i nezadovoljstvo postojecim stanjem i komunistickom vladavinom. Bez obzira na proslost Zato general Luburic u poodmaklim emigrantskirn godinama, uoci smrti, pruza ruku hrvatskim komuni-stim- a, vjerujuci da ce je netko od njih doista i prihvatiti. Bez komunista kojih u Hrvatskoj ipak ima velik broj, nema - po ustaskoj strategiji - realnih mogucnosti za promjenu stanja, preuzimanja vlasti, odvajanja od Jugo-slavije (a posebno od Srbije) i uspostavljanje nacionalne hrvatske drzave. Emigrantska hrvatska politicka scena suvise je uska, kompromitirana i razdijeljena medusob-ni- m borbama, a da bi mogla predstavljati bilo kakvu realnu snagu i politicku alternativu sama za sebe. Da bi opstala nuzan joj je odgovor iz domovine na njene poruke. Sakupljanje istomisljenika, razumljivo je, ne moze se ocekivati na ustaskom modelu. Formulirajuci strategiju okupljanja, hrvatska neprijateljska emigra-cij- a pokusala je stvoriti takav program na kojem ce se, po njenom misljenju, naci svi nezadovoljnici poretkom u Jugoslaviji bez obzira kakva joj politicka proslost bila. Okupljanje racuna takoder i na to da cese na stra-n-i hrvatskih separatista naci i oni koji to ni na koji na-ci- n ne bi zeljeli. Ako se, naime. politicki program formu-lir- a dovoljno siroko, pod njega se mogu podvesti gotovo svi pa i komunisti, koji kriticki progovaraju o stanju u drustvu. Zato treba biti osobito oprezan pri ocjenjivanju takvh emigrantskih svojatanja pojedinih ljudi, novina ili ideja. Mehanicko izjednacavanje kritickih misli koje su kod nas u opticaju s emigrantskirn tezama, moze stvoriti krivu sliku: ili da su svi koji otvoreno i dobronamjerno govore o drustvenim problemima neprijatelji, ili pak da je neprijateljska emigracija postala izuzetno jaka dobiv-s- i brojne istomisljenike u domovini. Niti jedno, niti dru-g- o, medutim, nije tocno. Upravo slabljenje utjecaja neprijateljske emigracije u inozemstvu i Jugoslaviji, natjeralo je njihove stratege na promjenu politike i formuliranje nove demokratske al-ternative. Koliko ona ima odjeka u domovini? Dolaze li uopce ta previranja na emigrantskom frontu do usi-j- u jugoslavenske publike? Nisu li zapravo napisi poput ovih koji izlaze posljednjih nekoliko tjedana u Nedjeli-no- m Vjesniku i јефпа prilika da se o njima nesto u zemlji cuje? Indikativna poruka Ako se pazljivije analizira pisanje neprijateljske emi-grants- ke stampe u inozemstvu posljednjih godina, sa-svi- m je evidentna bitna promjena sadrzaja. Iako i danas ima prostackih i grubih psovki na racun Tita, Jugosla-vije i komunista, danas to vise nije. kao nekad, jedini sadrzaj. Vecinu prostora emigrantskih listova koji imaju ka-kav-tak- av utjecaj, ne trose vise na vlastite fantazije vec se uglavnom oslanjaju na citate objavljenih napisa u ju-goslaven-skoj stampi, sadrzaj peticija ili pak istupanje slobodomislilackih intelektualaca iz domovine. Tako se i zbio paradoks: nije vise jedino politicko pi-tan- je koliko emigracija ima utjecaja u Jugoslaviji (jer je jasno da je njen utjecaj minimalan) vec kako je moguce da glavni sadrzaj i inspiracija emigrantskih akcija u no-vi- je doba, dolazi iz domovine. Svojedobno su Vladko Markus i Bruno Busic (istak-nut- i emigrantski rukovodioci. pripadnici tzv. hrvatskih proljecara) namjeravali pokrenuti novi emigrantski list Hrvatski obzor. No, odustali su od te ideje uvjereni da ne mogu uciniti nista bolje od onog sto vec izlazi u do-movini Citajte, dakle, te novine - porucuje Markus- - a ako zajednicki ustanovimo. tijekom ove ill sljedece go-din- e, da moramo i hocemo nadopuniti ono sto nasa bra-c- a kod kuce ne mogu reci, tada cemo i opet zajednicki pokrenuti Hrvatski obzor. Postavsi tako glavnom hranom emigracije domaci sadrzaji nisu ipak iste vrijednosti. Jedan dio original-ni- h izvora cini uobicajene vijesti iz jugoslavenske stam-pe o privrednim problemima ili sitnim politickim eksce-sim- a koji se plasiraju u zlokobne komentare o skoroj propasti sistema Drugu skupinu cine peticije, izjave, dijelovi knjiga ili clanaka koji se u Jugoslaviji stampaju u malim tirazama ili su pak upuceni nekim drzavnim ili pravosudnim or-ganim- a, pa jos javnost nema uvida u njihove sadrzaje. Zanimljivo je da se dio takvih tekstova zna pojaviti u emigrantskoj stampi mnogo prije nego sto je stigao na adresu primaoca Tuzna slava jednog akademika Treci dio domovinskih spisa cine oni najmalobroj-nij- i rukopisi, pisani posebno za strane izdavace. Medu njima posebno su indikativni radovi dra Ivana Supeka, koji je u neprijateljskoj emigraciji stekao veliku slavu knjigama Krunski svjedok protiv Hebranga (o kojoj je svojevremeno Nedjeljni Vjesnik objavio duzi arialiticki napis) i Krivovjernik na ljevici. Dugogodisnji akademik ponasao se kao da postoje dva Ivana Supeka: jedan u domovini, priznati znanstve-ni- k i humanist, a drugi u emigraciji - zestok borac pro-tiv Jugoslavije, falsifikator povijesti i uvjeren hrvatski separatist. Objavljujuci nedavno razgovor s Ivanom Supekom. ljubljanski Teleks naveo je i popis Supekovih znan-stveni- h, knjizevnih i drugih djela Knjige sto su izdane u emigraciji, medutim, na torn popisu nema. Kao da ono sto radi u inozemstvu nema nikakve veze s domacim statusom. A, naravno da ima. Neki dijelovi knjige Krivovjernik na ljevici, vidjet cemo, nesumnjivo su pisani s pozicije hrvatskog separa-tizm- a i neposredno doprinose raspaljivanju nacionalne nesnosljivosti. Moze li to ostati bez posljedice po Supekov znanstve-n- i i humanisticki status u drustvu? Da li je, primje-ric- e, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ikad raspravljala o humanistickim stavovima svog clana? Nitko, dakako, od te ili neke druge ustanove ne trazi da poduzima represalije prema svom clanu, ali nije ni logicno da se preko ocite nacionalisticke i antijugo-slavensk- e djelatnosti, prelazi sutke. U torn smislu. slucaj Ivana Supeka nije osamljen. Ima i drugih koji u inozem-stvu tjeraju svoju ne bas osobito rodoljubivu politiku, pa se ipak u zemlji nade malo koji organ ili pojedinac spre-ma- n za rascrecavanje tih osjetljivih pitanja. Ne zato da bi se prema bilo kome provodile mjere, vec zato da stav ovog drustva i SK ne ostane dvojben ili maglovit. Krivovjernistvo i povijest Zato se reagiranjima obicno bave samo neki novina-r- i koji time reskiraju da ih birokrate prozovu zbog po-pularizira- nja emigrantskih stavova. Pri torn se najcesce zaboraylja da emigrantski stavovi nisu emigrantski nego domaci. nastali iz pera ljudi koji uzivaju sve pri-vilegi- je ovog drustva. Kako primjerice, vrednovati stavove koje zastupa dr Ivan Supek u Krivovjerniku na ljevici - kao emigrant-ske- , koji nemaju veze s domacom situacijom, ili pak kao rezultat djelovanja okorjelog nacionaliste u Jugoslaviji? Jer. evo sto, izmedu ostalog, tvrdi dr Ivan Supek: Dr Vladko Macek je do kraja podupirao Jugoslavi-ju- . Ili Dr Vladko Macek bio je jednako protivan komu-nizm- u kao i fasizmu. Hi: Hitler nije zahtijevao sudje-lovanj- e Jugoslavije u ratu. Supek u nedogled varira i svoje stare teze koje je vec razradio u knjizi o Hebrangu, o podjeli u komunisti V Nino Pavic ckom taboru na crvene radikale i demokrate, pa kaze: - Ustanak je u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, otpoceo pod vodstvom Komunisticke partije, ali je puno uspjeha po-stig- ao u savezu sa demokratskom vecinom HSS-a- . Arhi-te- kt te politike bio je Andrija Hebrang. O Milovanu Dilasu kao navodnom vodi crvenih ra-dika- la ispisao je bezbroj stranica, a zanimljivo je vidjeti kako karakterizira i neke druge sudionike NOB-a- . Iz to-ga se moze dokuciti i znanstvena utemeljenost Supeko-vih razmisljanja: Dusan Calic je bio mudar i iskusan, ali je Milovan Dilas u Politbirou progurao Duska Brkica koji se ista-ka- o hrabroscu, ali i vrlo lijepim basom. Brkic je uglav-nom bio obuzet misticnom ljubavi spram pravoslavne Rusije, a 'mudri' Calic )e jamacno imao dosta seljacke lukavosti, ah vise nerazmjernih ambicija. Supek na slican nacin govori o nesposobnosti Koce Popovica i Peke Dapcevica, kao i o diskretnom branje-nj- u terora u djelima dra Predraga Vranickog. Za razu-mijevan- je Supekovih stavova. simptomaticno )e i kako on vidi dogadaje u Hrvatske) 1971 godine. Posve ista formula Prema Supeku, Titovo rasciscavanje stvari u Hrvat-skoj, zapravo je posljedica sovjetske intervencije. Nakon toga, uslijedila je ponovno boljsevizacija Partije, a kako tvrdi Supek cijeli ce narod iskusiti posl]edice Place sir zamrznute a cijene vrtoglavo skacu. Posto je uklonjen glavni otpor republicka davanja federaciji naglo ce po-rast- i. Ukratko, po Supekovom misljenju, rasplet dogadaja u Hrvatskoj krajem 1971. godine iskljucivo su rezultat sovjetskog pritiska i nastojanja za placanjem Hrvat-ske. Politicka platforma, koju u cijelosti zastupa Ivan Su- - pek. moze se ukratko svesti na slijedece: sukob na knji-zevn- oj ljevici prije rata bio je sukob radikala i demo krata u kojima su pobijedili oni prvi. Ustanak je uspio, jer su se komunisti oslonili na HSS. Da nije bilo Andnje Hebranga, ne bi bilo ni uspjesnog ustanka. Hebrang je stvaran jer se zalagao za hrvatske inte-res- e. Nakon rata, sve je bilo u znaku crvenog terora osim onog kratkog razdoblja hrvatskog proljeca koje' su radikali ponovo ugusili i zaveli teror koji, eto, trajq do danas. i Kako izaci iz takve situacije? Supek, bas kao i Maks Luburic imaju istu formulu - nacionalno pomirenje L demokratski savez svih onih koji su protiv sadasnje Ju-goslavije. Pogledavsi sa suprotnih strana, ova dva Hrvata пабИ su se na istom cilju zastupajucipodjednako ekstremna stanovista koja samo na prvi pogled mogu biti demo--' kratska i humana Kao sto smo vidjeli u proslim nastavcima ovog felj- -' tona slicno je i sa srpskom neprijateljskom emigracijom.1 Od ustastva i cetnistva do nacionalnog pomirenja i nove demokratske alternative vode razliciti i ponekad suprotstavljeni putevi. Osnovni cilj ipak je isti - ukida-- . nje postojece Jugoslavije. Nakon toga bit ce dovoljno vre- - mena i za medusobno svodenje racuna. Neprijateljskoj emigraciji glavna hrana, kao sto smo pokazali. stize iz zemlje i to joj u nekoliko produzava zivot. Takvo stanje stvari vise govori o akciji koju vode socijalisticke snage u Jugoslaviji, nego o toj novoiemi grantskoj alternativi. ЧV'-tr'-tfl'-V'''-ir'i- '- уггг--. .Majoneza se prcviSc stvrduula? ()p-rcz- no joj uniijciajtc malo bijdocja. la-jjan- oga vina ili siatkog vrhnja (nea-sc('ereiio- y, dakako). Mrlju od jaja nipoglo nc puslite da se sasuSi, ad fcete je vrlo tegko odstranili. Stoga sinjesta zaprljano nijeslo isperile liladnom ili inlakoin (nipogto ne vru-com- !) vodom. Ako je mrlja na tkanini koju ne valja moCiti, islrljajte je vlaX-no- m spuXvoni. Umak jc prekiseo? Otopite u njeinu malo sccera u prahu, a s time ukuhajtc i malo skrobnog braSna otopljenog u nia-l- o vode ili mlijcka da bi se iimak zgns-nu- o. # Jajc neec prsnuti dok ga kuhate ako inn prije toga pribadacom probuSitc sas-vi- m main rupti na debljem kraju. # Cajnik Iako dobiva ncngodan miri.s ako stoji poklopljen i izvan upotrcbe. Stavite u nj nakon pranja коскн бееега. Taviea u kojoj prZile dobila je ruXan sloj koji ne moXetc oBistiti uobiCajenim postupkom? Ulijte u tavicu 2,5 1 vinskog ocla i pristavite na valru. Neka kuha 15 minuta, a zatim operile. Afrlju od ernog vina najbolje je od-m- ah prclili rakijom, pa isprati. Stolnjak, ubrus ili neki drugi prcdmet koji' ste zaprljali nanioCitc u mlaku otopinu de-lerdXe- nla б(о ga upotrcbljavalc za prel-pran- je i zatim operitc kao i nvijek. § § § § § eneza nastanka, djelo-vanja i opstanka fasisti- - cke emigracije porijeklom iz Jugoslavije neodvojiva je od globalne aktivnosti stranih obavjestajnih sluzbi. Ta kosmarna sprega, koja u osnovnim elementima datira jos iz predratnog pe-riod- a, postala je osobito mtenzivna pred kraj proslog rata . u prvim godinama po-slij- e oslobodenja, kad su i emigracija a i vlade zapadnih zemalja jos gajile krhke nade u mogucnost promjene politickih od-no-sa u Jugoslaviji Veze su ostale neprekinute do danasnjih dana- - emigrantske organ izacije, posebno njihove rukovodece strukture. nasle su u obavjestajnim sluzbama realan oslonac. snaznu moralnu i materijalnu podrsku. Zauzvrat, emigrantsko podzemlje sprem-n- o se ukljucilo u agenturnu mrezu, marlji-v- o skupljajuci obavjestajne podatke voj-no- g. politickog i ekonomskog karaktera. U sklopu doktnne specijalnog rata, koji se vec godinama u raznim oblicima vodi protiv Jugoslavije, uloga ekstremne emigracije postala je jos znacajnija: njezi-n- a obavjestajna aktivnost gotovo je potpu-n- o izgubila onaj klasicni karakter tipicno agenturnog rada i poprimila mnogo sire dimenzije - pretvorila se u analiticara drustveno-politicko- g stanja u zemlji, na-stoje- ci pritom stvoriti uvjete i pozicije za sve poznate oblike subverzivne djelatnosti protiv Jugoslavije Tajne i javne sprege Sprega izmedu antijugoslavenske fasi-stick- e emigracije i stranih obavjestajnih sluzbi danas je dokazana cinjenica. Potvr-duj- u to samo neki primjeri: svojedobno je u Washington Postu obiavljen podatak da je CIA direktno financirala jugoslaven-ske emigrante i placala njihov prijevoz od New Yorka do Washingtona kad su isli na demonstracije protiv posjeta predsjednika Tita SAD. I dalje. u nasim tentorijalnim vodama, listopada 1969. godine u spijun-sko- j misiji uhvacen je brod Kraljica m-ora, koji je plovio pod panamskom zasta-vo- m. Na brodu se, uz ostale, nalazilo i ne-koliko jugoslavenskih emigranata. Raspo-laga- li su s najmodernijim sredstvima za ispitivanje mora, te tajnim sefovima i iscr-pno- m dokumentacijom o svim znacajnim karakteristikama Jadrana. Prije nego sto je otkriven, brod je u nasim teritorijalnim vodama boravio jos 35 puta, a njegov ka-peta- n bio je u toku drugog svjetskog rata clan posade britanskog torpednog camca koji je prevozio municiju za NOVJ. I sudenja pripadnicima nekih teroristi-cki- h grupa, otkrivenih i uhvacenih poslije rata u Jugoslaviji, potvrduju koliko su po-jedi- ne obavjestajne sluzbe bile ukljucene u njihove pripreme, obuku i ilegalno ubaci-vanj- e. Klasican pnmjer te veze je i obuka grupe ustaskih terorista na vojnim poligo-nim- a u Australiji. Bilo je cak pokusaja da se prikrije ta sprega. ah kad su se tamo-snj- e novine domogle originalnih fotogra-fij- a koje su naoruzane ustaske teroriste prikazivale na oklopnim kolima austral-sk- e vojske, pukla je bruka: utvrdeno je da su se teroristi ne samo obucavali pod nad-zoro- m i sa znanjem vojnih struenjaka, vec i da je za obuku bila odabrana strogo na-mjens- ka vojna baza u Wodongi, stotinjak kilometara sjeverno od Melbourna. ' Vec tada je australska obavjestajna sluzba Australian Security Intelligence Organization (ASIO) morala dat! obja- - snjenje - kako su te vjezbe bile moguce i tko stoji iza njih? Ali, objasnjenje je izos-tal- o. Objavljeno je. doduse. nekoliko nesu-visli- h recenica iz kojih. medutim, nije bilo vidljivo ni tko je odgovoran za blamazu. ni cija je ideja bila da se vojni poligon stavi na raspolaganje teroristima. Ali. napredna australska javnost uporno je inzistirala na odgovoru, pa su neki listo-v- i - shvativsi to prije kao dobru priliku za tiraine efekte. a manje kao politicku obavezu - poceli na svoju ruku istraiivati djelatnost teroristickih grupa u Sydneyu, Melbournu i Canberri. Vrlo brzo se ispo-stavil- o da za australsku tajnu policiju nije zapravo bilo nikakvih - tajni: do u detalje je znala planove terorista. Ali, posto je jos od ranije bila stvorena pogodna klima za teroristicku antijugoslavensku djelatnost policija je sutjela. Ali i dalje sistematski prikupljala dokaze o toj djelatnosti. i kurtoazna obecanja Sada smo u prilio da najveci dio tih do-kumen-ata i javno objelodanimo. To su ori-ginal- ni izvjestaji ASIO. njezine analize i procjene o djelatnosti antijugoslavenskih teroristickih grupa u Australiji. te zapisni- - HjfKAW J. JSIvO Ж OlJillliVlljJlli egzistencijal-no- g Upozorenja ci sa saslusanja nekih ustaskih terorista koje je ASIO drzala pod nadzorom. Zatim. tu su originalna pisma, biljeske i dnevnici sto ih je ASIO pronasla u stanovima po-znat- ih terorista, planovi teroristickih ak-cij- a ekstremne antijugoslavenske emigra-cije na Petom kontinentu, kao i brojna uputstva o nacinima ilegalnog ubacivanja specijalnih gerilskih grupa u Jugoslavi-ju- . te izradu i postavljanje raznih eksplo-zivni- h naprava. Svi ti dokumenti govore o onome sto javnost vec godinama naslucuje ili cak zna - da su teroristicke grupe hrvatskih, srpskih, albanskihj drugih ekstremista, koji su poslije rata tamo nasli sigurno uto-cist- e. uzivali i blagonakloni stav nekih au-stralsk- ih krugova i da je ASIO sve te ile-gal-ne ili poluilegalne grupe i organizacije godinama drzala pod diskretnom kontro-lom- , pa cak i onda kad su iz Canberre k nama stizala i cvrsta uvjeravanja da anti-jugoslavenskih teroristickih organizacija u toj dalekoj prekomorskoj zemlji - uop-ce nema. Kome je koristio stil dvostrukog mora-la? Australskoj obavjestajnoj sluzbi. nema sumnje. Naravno, to nije daleko od pozna-ti- h politickih manira na koje s vremenom upozoravamo ne bez razloga: cesto je, nai-me, sluzbena politika neke zemlje prija-teljsk- a, a njena tajna sluzba sluzi se svim mogucim metodama da bi ipak za eventu-aln- u situaciju imala nesto spremno. Jer, u arsenalu raznih oblika i nietoda subver-zivno- g djelovanja svaka emigracija, fa§i-stick- a pogotovo. bila je i ostala nezaobilaz-n- a strateska rezerva. Dokumenti o razdoblju divljanja Mozda je i tu dio odgovora na pitanje zbog cega ie australska tajna sluzba skri-vai- a pravu istinu o antijugoslavenskoj dje-latnosti raznih teroristickih grupa, koje vec godinama uporno nastoje razbiti do-br- e odnose izmedu Australije i Jugoslavij-e. Nasa zemlja je. istina, cesto upozorava-l- a australske sluzbene krugove na tu tam-n- u mrlju u nasim odnosima, ali osim kur-toazn-ih obecanja da ce teroristicka djelat-nost emigrantskih grupa biti suzbijena malo drugog je ucinjeno. Naprotiv, u nekim tamosnjim krugovi-ma- ., osobito u dijelu stampe. ekstremna je emigracija uzivala obilatu podrsku, pa cak i onda kad je pocelagubiti karakteri-stik- e virulentne politicke emigracije i po-ce- la se pretvarati u najobicnije razbijacke i ucjenjivacke bande. A sve to na stetu do-bri- h odnosa sa zemljom koju inace au-strals- ki narod, zahvaljujuci prije svega ve-lik- oj jugoslavenskoj iseljenickoj koloni, duboko cijeni i uvazava. Dokumenti ASIO odnose se na djelat-nost ustaske emigracije i razdoblje izme-du 1960. i 1972. godine, dakle na vrijeme kad je u Australiji zacet novi vid teroristi-cke aktivnosti protiv Jugoslavije, kad je divljanje ekstremista, bilo najintenzivnije i kad je gotovo otvorena redovita teroristi-cka linija na relaciji Australija-Evrop- a. Fasisticka emigracija porijeklom iz Ju-goslavije godinama je, dakle, uzivala odre-den- u toleranciju i blagonaklonost u nekim vrlo utjecajnim australskim krugovima. Do 1973. tesko bi bilo navesti i jedan slucaj da je od potencijalnih terorista itko lzve-de- n pred sud prije nego sto je poceo pri-jeti- ti bombama i oruzjem. Preventivne mjere na kojima je uporno inzistirala au- stralska demokratska javnost u pravilu su bile samo mrtvo slovo. Sirokogrudno go-stoprimst- vo osobama koje su pod maskom politike propagirale terorizam i nasilje bi-le su zapravo kontinuitet jedne poznate hladnoratovske politike. koja je u znaku demokratskih sloboda nizom propisa poticala slobodno djelovanje fasistickih ostataka. Logori i dugorocni ciljevi Emigrantsko podzemlje prisutno je. ina-ce, u Australiji vec godinama. Ustaskih. cetnickih, bjelogardijskih i drugih bjegu-naca-zlocina- ca nakupilo se tamo u popri-licno- m broju, osobito sredinom pedesetih godina. Na golemom prostranstvu, uglav-nom nenaseljenom, okupljali su se ljudi iz svih krajeva u potrazi za dobrim poslom ili lakom zaradom. U Evropi su djelovali legalni uredi za useljenje, ali su po pravilu bili u rukama obavjestajnih sluzbi i osvje-doceni- h nacistickih i fasistickih kolabora-cionist- a iz drugoga svjetskog rata. Tako je migracijska rijeka, iako je vecina ljudi imala sasvim postene namjere i planove, bila pod kontrolom ne samo obavjestajnih sluzbi, koje su iz vec spomenutih razloga bile u sprezi s politickim izbjeglicama, vec i samih ekstremista. koji su sa starim. ali i novim emigrantima. imali svoje planove. Jedan od najznacajnijih punktova za re- - grutiranje i konstituiranje jugoslavenske fasisticke emigracije i njihovih organiza-cija u Australiji bili su, nesumnjivo. izbje-glic- ki logori. Postojale su tri vrste tih logora: karan-tensk- i, tranzitni i azilski. Veliku vecinu tih emigrantskih sabiralista opremale su i drzale pod kontrolom obavjestajne sluz-be zemalja u kojima su se nalazili. San Sa-b- o, na primjer. izbjeglicki logor kraj Trsta. bio je karantenski. Ondje su dugo ispitiva-l- i izbjeglice koje su poslije slane u tranzit-ni logor Catua ili azilski logor Latina, u neposrednoj blizini Rima. Ili Kaiserslautern, veliki vojni logor u SR Njemackoj, koji pripada snagama NA-TO-pak-ta. U njemu su se godinama pri-prem- ali komandosi za gerilsko ratovanje. Medu polaznicima takve obuke bilo je i onih koji su regrutirani iz emigrantskih redova, i to s dvojakom svrhom: ili bi ih slali u Vijetnam, nakon svrsene obuke, ili su skolovani za druge, dugorocnije cilje-v- e. U posebnim barakama u logoru emi-gran- ti su bili razmjesteni po nacionaino-stima- , a oznaka nacionalnosti bila je na vratima svake barake. Svi emigranti koji bi dospjeli u neki od tih logora po pravilu bi prosli kroz vrlo razraden sistem obavjestajne obrade. Pro-cedu- ra prihvacanja emigranata svugdje je ista. Izbjeglice koje hapse policajci ili voj-n- e patrole, ili se sami prijavljuju. dovode u zatvor ili logor gdje ih podvrgavaju muc-no- m i temeljitom ispitivanju. Tako je obnovljena sprega U vrijeme kada se zbog nereguliranih odnosa Jugoslavije s pojedinim zemljama jos nije Iako dobivao pasos ili viza za neku drugu drzavu, ili kad su postojale druge prepreke za odlazak u inozemstvo, poje-din- ci su ilegalno bjezali preko granice. Prebeg im je omogucavao da se lakse de-klarir-aju kao politicki protivnici sistema u Jugoslaviji i da neusporedivo brze dobi-j- u status izbjeglice, a usporedo s tim i po- liticki azil. Brojni su primjeri koji dokazu-j- u da se sve to ilegalnim bijegom ostvari-val- o brze i efikasnije nego pasosem u dze-p- u. Slicnu ulogu odigcale su i neke vjerske institucije u Evropi. Zavod sv. Jeronima u Rimu, na primjer. Tu visokoskolsku usta-nov- u rimokatolicke crkve iz nase zemlje. u kojoj su boravili svecenici doktorandi u toku postdiplomskog studija: uzurpirali su u vrijeme rata svecenici-ustas- e, a zatim je postala jedan od najvaznijih centara anti-jugoslavenske djelatnosti. Clanovi Bra-tovsti-ne sv. Jeronima posebno su se an-gazir- ali u spasavanju ratnih zlocinaca i njihovu prebacivanju u Juznu Ameriku. Istaknutu ulogu u vrbovanju emigrana-ta za fasisticke organizacije u Australiji, ali i u Evropi, Sjevernoj i Juznoj Americi. imali su klerofasisti u tzv. Hrvatskom po-vijesn- om institutu, koji je 1955. u Chicagu osnovao fra Dominik Mandic, profesor franjevackog sveucilista Antonianum u Rimu i komisar hercegovackih franjevaca u SAD. Nominalni zadatak te ustanove bio je humanitarni rad i kulturna djelatnost. Medutim, inspiratori terorizma stvorili su u njemu snazno fasisticko uporistexiji je zadatak bio da okupi ustaske prvake i druge fasisticke emigrante kako bi se or-ganizir- ali za borbu radi ponovne usposta-v- e NDH. Sto se sve dogadalo u Australiji Povijest je tako bila vracena petnaest godina unatrag: klerofasizam i ustastvo ponovo su bili u sprezi, a najcesce se nije znalo sto je ustasko, a sto klerikalno. Sve-cenici-emigra-nti, koji su u vrijeme rata bi-li vjeran saveznik i jedan od stupova usta-stvzaa, pNoDnHovoi isduejoedbkaocjeilinimsuanitmijea,leagnitiikraajuk-vc-ei veze s idealima evandelja. Svecenici-agitator- i, koristeci se svojom pozicijom, pa cak i naklonoscu Vatikana pod pontifikatom pape Pija XII, osobito pozicijom dusobriznistva u izbjeglickim logorima, okupljali su emigrante i slali ih na teroristicku obuku sirom zapadne Ev-rop- e, u Australiju i druge prekomorske zemlje. U Evropi sve konce u svojim rukama tih godina drze Krunoslav Draganovi5, Vilim Cecelja, dr Stjepan Kukolja, Dragutin Kamber, Rafael Medic Skoko, bivsi sara-jevs- ki nadbiskup Ivan Saric i fra Nikola Susnjara, svecenik iz Sinja i bliski surad-ni- k dra Branka Jelica. Susnjara je jedno vrijeme bio rukovodilac Hrvatske katoli-ck- e misije u Miinchenu, ali su ga nadlez-n- i crkveni organi smijenili zbog izrazitoe zloupotrebljavanja svecenickog polozaja za politicki rad s antijugoslavenskih pozi-cij- a. NTIMA One koji su dolazili u Australiju s izbje-glickim pasosima po pravilu su prihvacali svecenici-emigran- ti Josip Kasic, Josip Bu-jano-vic i Roko Romac. Svaki od njih imao je svoj centar za odabir i vrbovanje emi--grana- ta Jedan od glavnih punktova za prihvaca-nj- e dosljaka i za vezu s odgovarajucim fa-sistick-im emigrantskirn organizacijama u Melbourneu je drzao svecenik Josip KasI6, rukovodilac tzv. Hrvatskog katolickog centra u Clifton Hillu. Kasic je u ustaskim krugovima priznat kao neosporan struc-nja- k za odmetnistvo i terorizam. Prije do-las-ka u Australiju sudjelovao je u akcija-m- a krizara i jatakovao s odmetnicima u okolici Sarajeva Zbog toga je bio osuden na cetiri i po godine strogog zatvora Na-kon izdrzane kazne pobjegao je u Italiju, a zatim u Australiju. U dokumentu broj 438 od 28. 3. 1973. o njemu se, uz ostalo. na-vo- di: Star 48 godina, 11 godina u emigra-ciji, stigao iz Italije, australski drzavljanin od 1966, odgovoran za podrucje Victorije, clan HNO-- a i jedan od petorice organiza-tor- a misije u Bosni 1972. godine... Slican je curriculum vitae i svecenika Josipa Bujanovica, koji je zajedno sa fra Rokom Romcem, kontrolirao prihvacanje emigranata u Sydneyu. U vrijeme NDH, zbog svojih zasluga, vrlo je brzo postao bojnik, a nakon smrti velikog zupana Frkovica zupan Like i Gacke. Sudjelovao je u organiziranju I ustaske bojne, koja je u lici pocinila nevidena zvjerstva nad golorukim stanovnistvom. Bio je takoder voda i organizator gospickih krizara Rover je cekao saveznike Svecenik Roko Romac davno je ostavio oltar i propovijedi: njegova specijalnost je nabava eksploziva Emigrante vrbuje u sidnejskoj luci. sacekujuci brodove iz Ev-rop- e, ili putuje u izbjeglicki logor Bonegil-lu- , odakle na prijevaru dovodi izbjeglice i prisiljava ih na suradnju. Bonegilla je ina-ce najveci emigrantski logor u Australiji. Nalazi se 190 milja sjeverno od Melbour-ne- a, na jezeru Hume, deset rninuta voznje automobilom od australske vojne baze Bandiana, gdje su goleme radionice za po-prav- ak tenkova Ondje je i cesto spominja-n- i gradic Wodonga, u blizini kojeg su i ve-liki vojni poligoni. Na tim poligonima mnogi teroristi, koji su kasnije uhvaceni ili likvidirani u Jugoslaviji, zavrsili su spe-cijal- nu obuku za komandose. Djelatnost tih svecenika-emigranat- a sa-mo je jedna karika u dugom lancu fasisti-cke aktivnosti u Australiji. Ostale karike. tzv. rukovodecu jezgru tih godina cine Srecko Rover, Jure Marie, Ivo Kokic, Fa-bij- an Lovokovic, Geza Pasty i Josip Senic, svi dobn znanci ASIO. Rover je u vrijeme rata bio clan usta-skog prijekog suda u Bihacu, zatim jedan od funkcionara ustaske Redarstvene oblasti u Sarajevu i ustaski natporucnik u PTS-- u. Emigrirao je 1945. povlaceci se pred jedinicama JNA. U inozemstvu se od-m- ah povezao s americkom i engleskom obavjestajnom sluzbom i postao njihov agent Jedno vrijeme zivio je u Trstu i Au-stri- ji, a u Australiju se prebacio 1950. go-dine. Sest godina kasnije primio je au-strals- ko drzavljanstvo. U jednom od informativnih razgovora u australskoj policiji Rover je, uz ostalo, na-veo da je roden 3. veljace 1920. u Sarajevu, gdje je zavrsio srednju skolu, a zatim se upisao na sveuciliste u Zagrebu, koje jjg, napustio 1943. jer je bio pozvan u II Usta-sk- u vojnicu. . . U istom iskazu Rover je za-tim naveo da je jedno vrijeme sluzio voj-sk- u u Sarajevu (u I usUkomdrugujpri- - premajuci se, kako je rekao za docek(!J zapadnih saveznika na jadranskoj obali. Rover, koji je proglasen ratnim zlocin-ce- m, svoj je dolazak u Australiju odmah nastojao protumaciti kao bijeg pred ko-munistic-kim teroristima, Sto mu je u at-mosf-eri tadasnje opce hladnoratne histe-rij- e i antikomunizma djelomidno i uspjelo. Prve javne istupe iskoristio je da se ogradi od svoje ustaske hipoteke, tvrdeci da su fasizam i ustase samo proSlost i da su organizacije na tlu Australije obifini dru-stve- ni klubovi koji nemaju nikakav vojni karakter, vec se bave drustvenom, kultur-no- m i sportskom djelatnoscu. Kriminalni tandem Okosnicu djelatnosti u tim organizaci-jama i drustvima cinili su faiisticki emigranti: Jure Marie iz Stoca, sin usta-skog policajca, zatim Fabi)an Lovokovic, tehnicar iz okolice Nasica, takoder pozna-t- i ustaski suradnik, zbog 6ega je 1945. i emigrirao. . . Jedan od rukovodllaca Pave-licev- a HOP--a u Australiji Ivo Kokic bio je u vrijeme rata usta§ki natporucnik i in-tend-ant u 111 ustaskoj diviziji u Zagrebu. Ustasku zakletvu polozio je 6, ozujka 1942. a u toku rata sudjelovao je u brojnlm plja-- § I s ckama i zlocinima, ocemu postoje neo-spor- ni dokazi. Kokic je iz Jugoslavije po-bjegao 15. svibnja 1945. zatim krace vrije-me zivio u Austriji, Italiji i Argentini, oda-kle se prebacio u Australiju, gdje se zapo-sli- o u ministarstvu rada i postao cak visi funkcionar u odjelu za useljenicka pitanja. Najveci broj emigranata iz Jugoslavije prolazio je kroz njegov odjel; ondje su bili ,podvrgnuti specijalnoj obradi i ustaskoj indoktrinaciji, a nakon toga uclanjivani u fasisticke organizacije. Ono sto nije pola-zil- o za rukom Kasicu, Romcu, Bujanovicu, Roveru, Maricu i Lovokovlcu, ucinio bi Ivo Kokic koji je, zbog svojeg polozaja u mini-starstvu rada i sprege s policijom, imao siroke .ovlasti i mogucnosti. ' Snaznu potporu u antijugoslavenskoj djelatnosti u Australiji Rover, Kasic, Ma-rie, Lovokovic i ostali imali su i u dvojici besposlicara i avanturista, Gezi PaStyju i Josipu Senicu, koji su 1953. odnosna-1957- . godine pobjegli iz Jugoslavije jer je bilo otkriveno da su izvrsili vise krivicnih dje-la. Taj kriminalni tandem posebno je po-glav- lje u aktivnosti ustaske emigracije u Evropi i prekomorskim zemljama te iz-vanre-dna ilustracija mracne strane. tvr-doc- e i bijede emigrantskog zivota. Kad je utvrdeno da su prisvojili veliku svotu nov-c- a koji je pripadao Roveru i njegovim do-glavnicir-na, ali i da su suvisni u svim dalj-nji- m planovima. najblizi suradnici su ih li-kvid-irali bez milosti: Senic je 9. ozujka 1972. izresetan revolverskim mecima u ho-telsk- oj sobi u Heidelbergu. a za Pastyja se i ne zna kako je ubijen, jer les nikada nije pronaden. Nestao je u misterioznim okol-nosti- ma 1965. godine u Nici. Dio tog opskurnog mozaika cinio je i te-roristi-cki tandem Andric-Ambro- z i Adolf, koji su 1972. likvidirani u Jugoslaviji. 0 svima njima - od svecenika Josipa Kasi-c-a, pa do brace Andric - ASIO je imala veoma bogate dosjee. Dorde Liana s! s s&v0~OrCniv9K0v4vcr. UMRO POSLJEDNJI ROB! SAO PAULO — I da nije umro u 121 godini zivota, kao jedan od najstarijih stanovnika Brazila, smrt Waldomira Silve nedvoj-ben- o bi pobudila veliku paznju. Jer, Waldomiro je bio posljednji bivsi rob u Brazilu, koji je ukida-nj- e ropstva u toj juznoamerickoj zemlji nadzivio za punih 98 godi-na. U Brazil je stigao upotpalub-lj- u jednog broda za prijevoz robe jos 1882. godine, a sest godina ka-snije princeza Isabel koja je na prijestolju zastupala buduceg kralja Pedra II, potpisala je za-ko- n o ukidanju ropstva, koji je inicirao poslanik Joao Alfredo. No, Waldomiro je i nakon ukida-nj- a ropstva ostao zivjeti u obitelji svojih bivsih "vlasnika", a u nji-hov- oj kuci u Rio de Janeiru je umro, nekoliko mjeseci nakon sto se ozenio s jednom 58-godi-snj-om zenom koja gaje njegova-la- . ZABRANJENO ZA VOJNIKE! WASHINGTON - Americki vojnici u skladu s naredbom mi-nist- ra obrane Caspara Weinber-gera- , ubudu5e vise пебе smjeti sudjelovati u aktivnostima grupa i organizacija kakva je, na primjer, Ku Klux Klan. Bez ob-zira jesu li u uniformi ili civilu i gdje se takve manifestacije od-rzavaj- u, aktivnim pripadnicima ameri6kih oruianih snaga nije dopusteno, pi§e u Weinbergero-vo- j naredbi, da se aktivno uklju6e u rad uneonacisti6kih grupa ili onih koje zagovaraju su-permac- iju bijelaca i svih onih or-ganizacija koje se zaMu za disk-riminaci- ju na temelju rase, boje vjere ili nacionalnosti", Weinber-gerov- a naredba ipak ne sabra-njuj- e i — clanstvo u takvim ©rga nizacijama!
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 06, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-10-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000313 |
Description
Title | 000404 |
OCR text | n-.-'- -m tr' ?&4,з-Ј- " "'" '",.j =,-№!- $.- #; № politick! putojpls: Quo sto je desetljecima nakon ratnog vihora idejno ujedinilo neke otpadnike komunistickog pokreta s najkrvavijim predstav-nicim- a ekstremne emigracije na-ziv- a rektdoorlsaaeKziZakapongoarkecdabiozoaunctjakaekolnvgsiilhmuscvsauejgpuloambcsiinirvelo-in-sssjeett--agim. dra Ivana Supeka 1-- a li je moguce da izmedu jednog zlo-§- § glasnog ustaskog koljaca poznatog po - necuvenim zvjerstvima prema nevi-no- m civilnom stanovnistvu 1 jednog dugo-.godisnje- g clana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, bivseg rektora Sveuci-lista u Zagrebu poznatog fizicara i zakletog borca za mir i humanizam, postoji neka po- liticka veza ili cak suglasnost? Tesko je vqerovati da izmedu Maksa Luburica i dr Ivana Supeka, dviju osoba koje su se po svako) histonj-sko- j pameti morale naci na suprotnim politickim stra-nam- a (a u jednom razdoblju, za vrijeme drugog svjetskog rata, doista su tamo i bijil moze ikada doci do histonj-sko- g kompromisa Ono sto ce desetljecfma posh]e ratnog vihora ujedi-nit- i neke otpadnike iz komunistickog pokreta i ustaske emigrante je politika nacionalnog pomirenja 1 poku-saj- i sirokog okupljanja na nacionalistickoj osnovi koje, u krajnjoj liniji nema drugog cilja nego ukidanje druge Jugoslavije tvorevine komunistickih ekstremista 1 us-postavlja-nje nacionalne hrvatske drzave. Polazista s kojih su krenuh Supek i Luburic bitno su razlicita, ali neumoljiva politicka logika dotjerala ih je, medutim. na isti cilj. Luburiceva uv]erenost da je ipak proslo vrijeme siro-vo- g nasilja 1 terorizma (koje je dugo zastupao i promi-cao- ) nuzno je morala ublaziti njegov emigrantski pro-gram i pribliziti ga onome sto je po njegovu misljenju ipak bilo realnije i prihvatljivije: pokusati stvoriti novu hrvatsku drzavu oslanjajuci se pr'enstveno na snage unutar zemlje a ne samo na slabu i rascjepkanu emigra-cij- u A da takvih snaga ipak ima za Luburica i njegove kompanjone glavni su dokaz bila zbivanja u Hrvatskoj 1971. godine. Dakle, da bi se izvojevala bilo kakva poli- ticka promjena u Hrvatskoj nuzno se vezati uz one koji u zemlji gaje nacionalisticke osjecaje i nezadovoljstvo postojecim stanjem i komunistickom vladavinom. Bez obzira na proslost Zato general Luburic u poodmaklim emigrantskirn godinama, uoci smrti, pruza ruku hrvatskim komuni-stim- a, vjerujuci da ce je netko od njih doista i prihvatiti. Bez komunista kojih u Hrvatskoj ipak ima velik broj, nema - po ustaskoj strategiji - realnih mogucnosti za promjenu stanja, preuzimanja vlasti, odvajanja od Jugo-slavije (a posebno od Srbije) i uspostavljanje nacionalne hrvatske drzave. Emigrantska hrvatska politicka scena suvise je uska, kompromitirana i razdijeljena medusob-ni- m borbama, a da bi mogla predstavljati bilo kakvu realnu snagu i politicku alternativu sama za sebe. Da bi opstala nuzan joj je odgovor iz domovine na njene poruke. Sakupljanje istomisljenika, razumljivo je, ne moze se ocekivati na ustaskom modelu. Formulirajuci strategiju okupljanja, hrvatska neprijateljska emigra-cij- a pokusala je stvoriti takav program na kojem ce se, po njenom misljenju, naci svi nezadovoljnici poretkom u Jugoslaviji bez obzira kakva joj politicka proslost bila. Okupljanje racuna takoder i na to da cese na stra-n-i hrvatskih separatista naci i oni koji to ni na koji na-ci- n ne bi zeljeli. Ako se, naime. politicki program formu-lir- a dovoljno siroko, pod njega se mogu podvesti gotovo svi pa i komunisti, koji kriticki progovaraju o stanju u drustvu. Zato treba biti osobito oprezan pri ocjenjivanju takvh emigrantskih svojatanja pojedinih ljudi, novina ili ideja. Mehanicko izjednacavanje kritickih misli koje su kod nas u opticaju s emigrantskirn tezama, moze stvoriti krivu sliku: ili da su svi koji otvoreno i dobronamjerno govore o drustvenim problemima neprijatelji, ili pak da je neprijateljska emigracija postala izuzetno jaka dobiv-s- i brojne istomisljenike u domovini. Niti jedno, niti dru-g- o, medutim, nije tocno. Upravo slabljenje utjecaja neprijateljske emigracije u inozemstvu i Jugoslaviji, natjeralo je njihove stratege na promjenu politike i formuliranje nove demokratske al-ternative. Koliko ona ima odjeka u domovini? Dolaze li uopce ta previranja na emigrantskom frontu do usi-j- u jugoslavenske publike? Nisu li zapravo napisi poput ovih koji izlaze posljednjih nekoliko tjedana u Nedjeli-no- m Vjesniku i јефпа prilika da se o njima nesto u zemlji cuje? Indikativna poruka Ako se pazljivije analizira pisanje neprijateljske emi-grants- ke stampe u inozemstvu posljednjih godina, sa-svi- m je evidentna bitna promjena sadrzaja. Iako i danas ima prostackih i grubih psovki na racun Tita, Jugosla-vije i komunista, danas to vise nije. kao nekad, jedini sadrzaj. Vecinu prostora emigrantskih listova koji imaju ka-kav-tak- av utjecaj, ne trose vise na vlastite fantazije vec se uglavnom oslanjaju na citate objavljenih napisa u ju-goslaven-skoj stampi, sadrzaj peticija ili pak istupanje slobodomislilackih intelektualaca iz domovine. Tako se i zbio paradoks: nije vise jedino politicko pi-tan- je koliko emigracija ima utjecaja u Jugoslaviji (jer je jasno da je njen utjecaj minimalan) vec kako je moguce da glavni sadrzaj i inspiracija emigrantskih akcija u no-vi- je doba, dolazi iz domovine. Svojedobno su Vladko Markus i Bruno Busic (istak-nut- i emigrantski rukovodioci. pripadnici tzv. hrvatskih proljecara) namjeravali pokrenuti novi emigrantski list Hrvatski obzor. No, odustali su od te ideje uvjereni da ne mogu uciniti nista bolje od onog sto vec izlazi u do-movini Citajte, dakle, te novine - porucuje Markus- - a ako zajednicki ustanovimo. tijekom ove ill sljedece go-din- e, da moramo i hocemo nadopuniti ono sto nasa bra-c- a kod kuce ne mogu reci, tada cemo i opet zajednicki pokrenuti Hrvatski obzor. Postavsi tako glavnom hranom emigracije domaci sadrzaji nisu ipak iste vrijednosti. Jedan dio original-ni- h izvora cini uobicajene vijesti iz jugoslavenske stam-pe o privrednim problemima ili sitnim politickim eksce-sim- a koji se plasiraju u zlokobne komentare o skoroj propasti sistema Drugu skupinu cine peticije, izjave, dijelovi knjiga ili clanaka koji se u Jugoslaviji stampaju u malim tirazama ili su pak upuceni nekim drzavnim ili pravosudnim or-ganim- a, pa jos javnost nema uvida u njihove sadrzaje. Zanimljivo je da se dio takvih tekstova zna pojaviti u emigrantskoj stampi mnogo prije nego sto je stigao na adresu primaoca Tuzna slava jednog akademika Treci dio domovinskih spisa cine oni najmalobroj-nij- i rukopisi, pisani posebno za strane izdavace. Medu njima posebno su indikativni radovi dra Ivana Supeka, koji je u neprijateljskoj emigraciji stekao veliku slavu knjigama Krunski svjedok protiv Hebranga (o kojoj je svojevremeno Nedjeljni Vjesnik objavio duzi arialiticki napis) i Krivovjernik na ljevici. Dugogodisnji akademik ponasao se kao da postoje dva Ivana Supeka: jedan u domovini, priznati znanstve-ni- k i humanist, a drugi u emigraciji - zestok borac pro-tiv Jugoslavije, falsifikator povijesti i uvjeren hrvatski separatist. Objavljujuci nedavno razgovor s Ivanom Supekom. ljubljanski Teleks naveo je i popis Supekovih znan-stveni- h, knjizevnih i drugih djela Knjige sto su izdane u emigraciji, medutim, na torn popisu nema. Kao da ono sto radi u inozemstvu nema nikakve veze s domacim statusom. A, naravno da ima. Neki dijelovi knjige Krivovjernik na ljevici, vidjet cemo, nesumnjivo su pisani s pozicije hrvatskog separa-tizm- a i neposredno doprinose raspaljivanju nacionalne nesnosljivosti. Moze li to ostati bez posljedice po Supekov znanstve-n- i i humanisticki status u drustvu? Da li je, primje-ric- e, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ikad raspravljala o humanistickim stavovima svog clana? Nitko, dakako, od te ili neke druge ustanove ne trazi da poduzima represalije prema svom clanu, ali nije ni logicno da se preko ocite nacionalisticke i antijugo-slavensk- e djelatnosti, prelazi sutke. U torn smislu. slucaj Ivana Supeka nije osamljen. Ima i drugih koji u inozem-stvu tjeraju svoju ne bas osobito rodoljubivu politiku, pa se ipak u zemlji nade malo koji organ ili pojedinac spre-ma- n za rascrecavanje tih osjetljivih pitanja. Ne zato da bi se prema bilo kome provodile mjere, vec zato da stav ovog drustva i SK ne ostane dvojben ili maglovit. Krivovjernistvo i povijest Zato se reagiranjima obicno bave samo neki novina-r- i koji time reskiraju da ih birokrate prozovu zbog po-pularizira- nja emigrantskih stavova. Pri torn se najcesce zaboraylja da emigrantski stavovi nisu emigrantski nego domaci. nastali iz pera ljudi koji uzivaju sve pri-vilegi- je ovog drustva. Kako primjerice, vrednovati stavove koje zastupa dr Ivan Supek u Krivovjerniku na ljevici - kao emigrant-ske- , koji nemaju veze s domacom situacijom, ili pak kao rezultat djelovanja okorjelog nacionaliste u Jugoslaviji? Jer. evo sto, izmedu ostalog, tvrdi dr Ivan Supek: Dr Vladko Macek je do kraja podupirao Jugoslavi-ju- . Ili Dr Vladko Macek bio je jednako protivan komu-nizm- u kao i fasizmu. Hi: Hitler nije zahtijevao sudje-lovanj- e Jugoslavije u ratu. Supek u nedogled varira i svoje stare teze koje je vec razradio u knjizi o Hebrangu, o podjeli u komunisti V Nino Pavic ckom taboru na crvene radikale i demokrate, pa kaze: - Ustanak je u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, otpoceo pod vodstvom Komunisticke partije, ali je puno uspjeha po-stig- ao u savezu sa demokratskom vecinom HSS-a- . Arhi-te- kt te politike bio je Andrija Hebrang. O Milovanu Dilasu kao navodnom vodi crvenih ra-dika- la ispisao je bezbroj stranica, a zanimljivo je vidjeti kako karakterizira i neke druge sudionike NOB-a- . Iz to-ga se moze dokuciti i znanstvena utemeljenost Supeko-vih razmisljanja: Dusan Calic je bio mudar i iskusan, ali je Milovan Dilas u Politbirou progurao Duska Brkica koji se ista-ka- o hrabroscu, ali i vrlo lijepim basom. Brkic je uglav-nom bio obuzet misticnom ljubavi spram pravoslavne Rusije, a 'mudri' Calic )e jamacno imao dosta seljacke lukavosti, ah vise nerazmjernih ambicija. Supek na slican nacin govori o nesposobnosti Koce Popovica i Peke Dapcevica, kao i o diskretnom branje-nj- u terora u djelima dra Predraga Vranickog. Za razu-mijevan- je Supekovih stavova. simptomaticno )e i kako on vidi dogadaje u Hrvatske) 1971 godine. Posve ista formula Prema Supeku, Titovo rasciscavanje stvari u Hrvat-skoj, zapravo je posljedica sovjetske intervencije. Nakon toga, uslijedila je ponovno boljsevizacija Partije, a kako tvrdi Supek cijeli ce narod iskusiti posl]edice Place sir zamrznute a cijene vrtoglavo skacu. Posto je uklonjen glavni otpor republicka davanja federaciji naglo ce po-rast- i. Ukratko, po Supekovom misljenju, rasplet dogadaja u Hrvatskoj krajem 1971. godine iskljucivo su rezultat sovjetskog pritiska i nastojanja za placanjem Hrvat-ske. Politicka platforma, koju u cijelosti zastupa Ivan Su- - pek. moze se ukratko svesti na slijedece: sukob na knji-zevn- oj ljevici prije rata bio je sukob radikala i demo krata u kojima su pobijedili oni prvi. Ustanak je uspio, jer su se komunisti oslonili na HSS. Da nije bilo Andnje Hebranga, ne bi bilo ni uspjesnog ustanka. Hebrang je stvaran jer se zalagao za hrvatske inte-res- e. Nakon rata, sve je bilo u znaku crvenog terora osim onog kratkog razdoblja hrvatskog proljeca koje' su radikali ponovo ugusili i zaveli teror koji, eto, trajq do danas. i Kako izaci iz takve situacije? Supek, bas kao i Maks Luburic imaju istu formulu - nacionalno pomirenje L demokratski savez svih onih koji su protiv sadasnje Ju-goslavije. Pogledavsi sa suprotnih strana, ova dva Hrvata пабИ su se na istom cilju zastupajucipodjednako ekstremna stanovista koja samo na prvi pogled mogu biti demo--' kratska i humana Kao sto smo vidjeli u proslim nastavcima ovog felj- -' tona slicno je i sa srpskom neprijateljskom emigracijom.1 Od ustastva i cetnistva do nacionalnog pomirenja i nove demokratske alternative vode razliciti i ponekad suprotstavljeni putevi. Osnovni cilj ipak je isti - ukida-- . nje postojece Jugoslavije. Nakon toga bit ce dovoljno vre- - mena i za medusobno svodenje racuna. Neprijateljskoj emigraciji glavna hrana, kao sto smo pokazali. stize iz zemlje i to joj u nekoliko produzava zivot. Takvo stanje stvari vise govori o akciji koju vode socijalisticke snage u Jugoslaviji, nego o toj novoiemi grantskoj alternativi. ЧV'-tr'-tfl'-V'''-ir'i- '- уггг--. .Majoneza se prcviSc stvrduula? ()p-rcz- no joj uniijciajtc malo bijdocja. la-jjan- oga vina ili siatkog vrhnja (nea-sc('ereiio- y, dakako). Mrlju od jaja nipoglo nc puslite da se sasuSi, ad fcete je vrlo tegko odstranili. Stoga sinjesta zaprljano nijeslo isperile liladnom ili inlakoin (nipogto ne vru-com- !) vodom. Ako je mrlja na tkanini koju ne valja moCiti, islrljajte je vlaX-no- m spuXvoni. Umak jc prekiseo? Otopite u njeinu malo sccera u prahu, a s time ukuhajtc i malo skrobnog braSna otopljenog u nia-l- o vode ili mlijcka da bi se iimak zgns-nu- o. # Jajc neec prsnuti dok ga kuhate ako inn prije toga pribadacom probuSitc sas-vi- m main rupti na debljem kraju. # Cajnik Iako dobiva ncngodan miri.s ako stoji poklopljen i izvan upotrcbe. Stavite u nj nakon pranja коскн бееега. Taviea u kojoj prZile dobila je ruXan sloj koji ne moXetc oBistiti uobiCajenim postupkom? Ulijte u tavicu 2,5 1 vinskog ocla i pristavite na valru. Neka kuha 15 minuta, a zatim operile. Afrlju od ernog vina najbolje je od-m- ah prclili rakijom, pa isprati. Stolnjak, ubrus ili neki drugi prcdmet koji' ste zaprljali nanioCitc u mlaku otopinu de-lerdXe- nla б(о ga upotrcbljavalc za prel-pran- je i zatim operitc kao i nvijek. § § § § § eneza nastanka, djelo-vanja i opstanka fasisti- - cke emigracije porijeklom iz Jugoslavije neodvojiva je od globalne aktivnosti stranih obavjestajnih sluzbi. Ta kosmarna sprega, koja u osnovnim elementima datira jos iz predratnog pe-riod- a, postala je osobito mtenzivna pred kraj proslog rata . u prvim godinama po-slij- e oslobodenja, kad su i emigracija a i vlade zapadnih zemalja jos gajile krhke nade u mogucnost promjene politickih od-no-sa u Jugoslaviji Veze su ostale neprekinute do danasnjih dana- - emigrantske organ izacije, posebno njihove rukovodece strukture. nasle su u obavjestajnim sluzbama realan oslonac. snaznu moralnu i materijalnu podrsku. Zauzvrat, emigrantsko podzemlje sprem-n- o se ukljucilo u agenturnu mrezu, marlji-v- o skupljajuci obavjestajne podatke voj-no- g. politickog i ekonomskog karaktera. U sklopu doktnne specijalnog rata, koji se vec godinama u raznim oblicima vodi protiv Jugoslavije, uloga ekstremne emigracije postala je jos znacajnija: njezi-n- a obavjestajna aktivnost gotovo je potpu-n- o izgubila onaj klasicni karakter tipicno agenturnog rada i poprimila mnogo sire dimenzije - pretvorila se u analiticara drustveno-politicko- g stanja u zemlji, na-stoje- ci pritom stvoriti uvjete i pozicije za sve poznate oblike subverzivne djelatnosti protiv Jugoslavije Tajne i javne sprege Sprega izmedu antijugoslavenske fasi-stick- e emigracije i stranih obavjestajnih sluzbi danas je dokazana cinjenica. Potvr-duj- u to samo neki primjeri: svojedobno je u Washington Postu obiavljen podatak da je CIA direktno financirala jugoslaven-ske emigrante i placala njihov prijevoz od New Yorka do Washingtona kad su isli na demonstracije protiv posjeta predsjednika Tita SAD. I dalje. u nasim tentorijalnim vodama, listopada 1969. godine u spijun-sko- j misiji uhvacen je brod Kraljica m-ora, koji je plovio pod panamskom zasta-vo- m. Na brodu se, uz ostale, nalazilo i ne-koliko jugoslavenskih emigranata. Raspo-laga- li su s najmodernijim sredstvima za ispitivanje mora, te tajnim sefovima i iscr-pno- m dokumentacijom o svim znacajnim karakteristikama Jadrana. Prije nego sto je otkriven, brod je u nasim teritorijalnim vodama boravio jos 35 puta, a njegov ka-peta- n bio je u toku drugog svjetskog rata clan posade britanskog torpednog camca koji je prevozio municiju za NOVJ. I sudenja pripadnicima nekih teroristi-cki- h grupa, otkrivenih i uhvacenih poslije rata u Jugoslaviji, potvrduju koliko su po-jedi- ne obavjestajne sluzbe bile ukljucene u njihove pripreme, obuku i ilegalno ubaci-vanj- e. Klasican pnmjer te veze je i obuka grupe ustaskih terorista na vojnim poligo-nim- a u Australiji. Bilo je cak pokusaja da se prikrije ta sprega. ah kad su se tamo-snj- e novine domogle originalnih fotogra-fij- a koje su naoruzane ustaske teroriste prikazivale na oklopnim kolima austral-sk- e vojske, pukla je bruka: utvrdeno je da su se teroristi ne samo obucavali pod nad-zoro- m i sa znanjem vojnih struenjaka, vec i da je za obuku bila odabrana strogo na-mjens- ka vojna baza u Wodongi, stotinjak kilometara sjeverno od Melbourna. ' Vec tada je australska obavjestajna sluzba Australian Security Intelligence Organization (ASIO) morala dat! obja- - snjenje - kako su te vjezbe bile moguce i tko stoji iza njih? Ali, objasnjenje je izos-tal- o. Objavljeno je. doduse. nekoliko nesu-visli- h recenica iz kojih. medutim, nije bilo vidljivo ni tko je odgovoran za blamazu. ni cija je ideja bila da se vojni poligon stavi na raspolaganje teroristima. Ali. napredna australska javnost uporno je inzistirala na odgovoru, pa su neki listo-v- i - shvativsi to prije kao dobru priliku za tiraine efekte. a manje kao politicku obavezu - poceli na svoju ruku istraiivati djelatnost teroristickih grupa u Sydneyu, Melbournu i Canberri. Vrlo brzo se ispo-stavil- o da za australsku tajnu policiju nije zapravo bilo nikakvih - tajni: do u detalje je znala planove terorista. Ali, posto je jos od ranije bila stvorena pogodna klima za teroristicku antijugoslavensku djelatnost policija je sutjela. Ali i dalje sistematski prikupljala dokaze o toj djelatnosti. i kurtoazna obecanja Sada smo u prilio da najveci dio tih do-kumen-ata i javno objelodanimo. To su ori-ginal- ni izvjestaji ASIO. njezine analize i procjene o djelatnosti antijugoslavenskih teroristickih grupa u Australiji. te zapisni- - HjfKAW J. JSIvO Ж OlJillliVlljJlli egzistencijal-no- g Upozorenja ci sa saslusanja nekih ustaskih terorista koje je ASIO drzala pod nadzorom. Zatim. tu su originalna pisma, biljeske i dnevnici sto ih je ASIO pronasla u stanovima po-znat- ih terorista, planovi teroristickih ak-cij- a ekstremne antijugoslavenske emigra-cije na Petom kontinentu, kao i brojna uputstva o nacinima ilegalnog ubacivanja specijalnih gerilskih grupa u Jugoslavi-ju- . te izradu i postavljanje raznih eksplo-zivni- h naprava. Svi ti dokumenti govore o onome sto javnost vec godinama naslucuje ili cak zna - da su teroristicke grupe hrvatskih, srpskih, albanskihj drugih ekstremista, koji su poslije rata tamo nasli sigurno uto-cist- e. uzivali i blagonakloni stav nekih au-stralsk- ih krugova i da je ASIO sve te ile-gal-ne ili poluilegalne grupe i organizacije godinama drzala pod diskretnom kontro-lom- , pa cak i onda kad su iz Canberre k nama stizala i cvrsta uvjeravanja da anti-jugoslavenskih teroristickih organizacija u toj dalekoj prekomorskoj zemlji - uop-ce nema. Kome je koristio stil dvostrukog mora-la? Australskoj obavjestajnoj sluzbi. nema sumnje. Naravno, to nije daleko od pozna-ti- h politickih manira na koje s vremenom upozoravamo ne bez razloga: cesto je, nai-me, sluzbena politika neke zemlje prija-teljsk- a, a njena tajna sluzba sluzi se svim mogucim metodama da bi ipak za eventu-aln- u situaciju imala nesto spremno. Jer, u arsenalu raznih oblika i nietoda subver-zivno- g djelovanja svaka emigracija, fa§i-stick- a pogotovo. bila je i ostala nezaobilaz-n- a strateska rezerva. Dokumenti o razdoblju divljanja Mozda je i tu dio odgovora na pitanje zbog cega ie australska tajna sluzba skri-vai- a pravu istinu o antijugoslavenskoj dje-latnosti raznih teroristickih grupa, koje vec godinama uporno nastoje razbiti do-br- e odnose izmedu Australije i Jugoslavij-e. Nasa zemlja je. istina, cesto upozorava-l- a australske sluzbene krugove na tu tam-n- u mrlju u nasim odnosima, ali osim kur-toazn-ih obecanja da ce teroristicka djelat-nost emigrantskih grupa biti suzbijena malo drugog je ucinjeno. Naprotiv, u nekim tamosnjim krugovi-ma- ., osobito u dijelu stampe. ekstremna je emigracija uzivala obilatu podrsku, pa cak i onda kad je pocelagubiti karakteri-stik- e virulentne politicke emigracije i po-ce- la se pretvarati u najobicnije razbijacke i ucjenjivacke bande. A sve to na stetu do-bri- h odnosa sa zemljom koju inace au-strals- ki narod, zahvaljujuci prije svega ve-lik- oj jugoslavenskoj iseljenickoj koloni, duboko cijeni i uvazava. Dokumenti ASIO odnose se na djelat-nost ustaske emigracije i razdoblje izme-du 1960. i 1972. godine, dakle na vrijeme kad je u Australiji zacet novi vid teroristi-cke aktivnosti protiv Jugoslavije, kad je divljanje ekstremista, bilo najintenzivnije i kad je gotovo otvorena redovita teroristi-cka linija na relaciji Australija-Evrop- a. Fasisticka emigracija porijeklom iz Ju-goslavije godinama je, dakle, uzivala odre-den- u toleranciju i blagonaklonost u nekim vrlo utjecajnim australskim krugovima. Do 1973. tesko bi bilo navesti i jedan slucaj da je od potencijalnih terorista itko lzve-de- n pred sud prije nego sto je poceo pri-jeti- ti bombama i oruzjem. Preventivne mjere na kojima je uporno inzistirala au- stralska demokratska javnost u pravilu su bile samo mrtvo slovo. Sirokogrudno go-stoprimst- vo osobama koje su pod maskom politike propagirale terorizam i nasilje bi-le su zapravo kontinuitet jedne poznate hladnoratovske politike. koja je u znaku demokratskih sloboda nizom propisa poticala slobodno djelovanje fasistickih ostataka. Logori i dugorocni ciljevi Emigrantsko podzemlje prisutno je. ina-ce, u Australiji vec godinama. Ustaskih. cetnickih, bjelogardijskih i drugih bjegu-naca-zlocina- ca nakupilo se tamo u popri-licno- m broju, osobito sredinom pedesetih godina. Na golemom prostranstvu, uglav-nom nenaseljenom, okupljali su se ljudi iz svih krajeva u potrazi za dobrim poslom ili lakom zaradom. U Evropi su djelovali legalni uredi za useljenje, ali su po pravilu bili u rukama obavjestajnih sluzbi i osvje-doceni- h nacistickih i fasistickih kolabora-cionist- a iz drugoga svjetskog rata. Tako je migracijska rijeka, iako je vecina ljudi imala sasvim postene namjere i planove, bila pod kontrolom ne samo obavjestajnih sluzbi, koje su iz vec spomenutih razloga bile u sprezi s politickim izbjeglicama, vec i samih ekstremista. koji su sa starim. ali i novim emigrantima. imali svoje planove. Jedan od najznacajnijih punktova za re- - grutiranje i konstituiranje jugoslavenske fasisticke emigracije i njihovih organiza-cija u Australiji bili su, nesumnjivo. izbje-glic- ki logori. Postojale su tri vrste tih logora: karan-tensk- i, tranzitni i azilski. Veliku vecinu tih emigrantskih sabiralista opremale su i drzale pod kontrolom obavjestajne sluz-be zemalja u kojima su se nalazili. San Sa-b- o, na primjer. izbjeglicki logor kraj Trsta. bio je karantenski. Ondje su dugo ispitiva-l- i izbjeglice koje su poslije slane u tranzit-ni logor Catua ili azilski logor Latina, u neposrednoj blizini Rima. Ili Kaiserslautern, veliki vojni logor u SR Njemackoj, koji pripada snagama NA-TO-pak-ta. U njemu su se godinama pri-prem- ali komandosi za gerilsko ratovanje. Medu polaznicima takve obuke bilo je i onih koji su regrutirani iz emigrantskih redova, i to s dvojakom svrhom: ili bi ih slali u Vijetnam, nakon svrsene obuke, ili su skolovani za druge, dugorocnije cilje-v- e. U posebnim barakama u logoru emi-gran- ti su bili razmjesteni po nacionaino-stima- , a oznaka nacionalnosti bila je na vratima svake barake. Svi emigranti koji bi dospjeli u neki od tih logora po pravilu bi prosli kroz vrlo razraden sistem obavjestajne obrade. Pro-cedu- ra prihvacanja emigranata svugdje je ista. Izbjeglice koje hapse policajci ili voj-n- e patrole, ili se sami prijavljuju. dovode u zatvor ili logor gdje ih podvrgavaju muc-no- m i temeljitom ispitivanju. Tako je obnovljena sprega U vrijeme kada se zbog nereguliranih odnosa Jugoslavije s pojedinim zemljama jos nije Iako dobivao pasos ili viza za neku drugu drzavu, ili kad su postojale druge prepreke za odlazak u inozemstvo, poje-din- ci su ilegalno bjezali preko granice. Prebeg im je omogucavao da se lakse de-klarir-aju kao politicki protivnici sistema u Jugoslaviji i da neusporedivo brze dobi-j- u status izbjeglice, a usporedo s tim i po- liticki azil. Brojni su primjeri koji dokazu-j- u da se sve to ilegalnim bijegom ostvari-val- o brze i efikasnije nego pasosem u dze-p- u. Slicnu ulogu odigcale su i neke vjerske institucije u Evropi. Zavod sv. Jeronima u Rimu, na primjer. Tu visokoskolsku usta-nov- u rimokatolicke crkve iz nase zemlje. u kojoj su boravili svecenici doktorandi u toku postdiplomskog studija: uzurpirali su u vrijeme rata svecenici-ustas- e, a zatim je postala jedan od najvaznijih centara anti-jugoslavenske djelatnosti. Clanovi Bra-tovsti-ne sv. Jeronima posebno su se an-gazir- ali u spasavanju ratnih zlocinaca i njihovu prebacivanju u Juznu Ameriku. Istaknutu ulogu u vrbovanju emigrana-ta za fasisticke organizacije u Australiji, ali i u Evropi, Sjevernoj i Juznoj Americi. imali su klerofasisti u tzv. Hrvatskom po-vijesn- om institutu, koji je 1955. u Chicagu osnovao fra Dominik Mandic, profesor franjevackog sveucilista Antonianum u Rimu i komisar hercegovackih franjevaca u SAD. Nominalni zadatak te ustanove bio je humanitarni rad i kulturna djelatnost. Medutim, inspiratori terorizma stvorili su u njemu snazno fasisticko uporistexiji je zadatak bio da okupi ustaske prvake i druge fasisticke emigrante kako bi se or-ganizir- ali za borbu radi ponovne usposta-v- e NDH. Sto se sve dogadalo u Australiji Povijest je tako bila vracena petnaest godina unatrag: klerofasizam i ustastvo ponovo su bili u sprezi, a najcesce se nije znalo sto je ustasko, a sto klerikalno. Sve-cenici-emigra-nti, koji su u vrijeme rata bi-li vjeran saveznik i jedan od stupova usta-stvzaa, pNoDnHovoi isduejoedbkaocjeilinimsuanitmijea,leagnitiikraajuk-vc-ei veze s idealima evandelja. Svecenici-agitator- i, koristeci se svojom pozicijom, pa cak i naklonoscu Vatikana pod pontifikatom pape Pija XII, osobito pozicijom dusobriznistva u izbjeglickim logorima, okupljali su emigrante i slali ih na teroristicku obuku sirom zapadne Ev-rop- e, u Australiju i druge prekomorske zemlje. U Evropi sve konce u svojim rukama tih godina drze Krunoslav Draganovi5, Vilim Cecelja, dr Stjepan Kukolja, Dragutin Kamber, Rafael Medic Skoko, bivsi sara-jevs- ki nadbiskup Ivan Saric i fra Nikola Susnjara, svecenik iz Sinja i bliski surad-ni- k dra Branka Jelica. Susnjara je jedno vrijeme bio rukovodilac Hrvatske katoli-ck- e misije u Miinchenu, ali su ga nadlez-n- i crkveni organi smijenili zbog izrazitoe zloupotrebljavanja svecenickog polozaja za politicki rad s antijugoslavenskih pozi-cij- a. NTIMA One koji su dolazili u Australiju s izbje-glickim pasosima po pravilu su prihvacali svecenici-emigran- ti Josip Kasic, Josip Bu-jano-vic i Roko Romac. Svaki od njih imao je svoj centar za odabir i vrbovanje emi--grana- ta Jedan od glavnih punktova za prihvaca-nj- e dosljaka i za vezu s odgovarajucim fa-sistick-im emigrantskirn organizacijama u Melbourneu je drzao svecenik Josip KasI6, rukovodilac tzv. Hrvatskog katolickog centra u Clifton Hillu. Kasic je u ustaskim krugovima priznat kao neosporan struc-nja- k za odmetnistvo i terorizam. Prije do-las-ka u Australiju sudjelovao je u akcija-m- a krizara i jatakovao s odmetnicima u okolici Sarajeva Zbog toga je bio osuden na cetiri i po godine strogog zatvora Na-kon izdrzane kazne pobjegao je u Italiju, a zatim u Australiju. U dokumentu broj 438 od 28. 3. 1973. o njemu se, uz ostalo. na-vo- di: Star 48 godina, 11 godina u emigra-ciji, stigao iz Italije, australski drzavljanin od 1966, odgovoran za podrucje Victorije, clan HNO-- a i jedan od petorice organiza-tor- a misije u Bosni 1972. godine... Slican je curriculum vitae i svecenika Josipa Bujanovica, koji je zajedno sa fra Rokom Romcem, kontrolirao prihvacanje emigranata u Sydneyu. U vrijeme NDH, zbog svojih zasluga, vrlo je brzo postao bojnik, a nakon smrti velikog zupana Frkovica zupan Like i Gacke. Sudjelovao je u organiziranju I ustaske bojne, koja je u lici pocinila nevidena zvjerstva nad golorukim stanovnistvom. Bio je takoder voda i organizator gospickih krizara Rover je cekao saveznike Svecenik Roko Romac davno je ostavio oltar i propovijedi: njegova specijalnost je nabava eksploziva Emigrante vrbuje u sidnejskoj luci. sacekujuci brodove iz Ev-rop- e, ili putuje u izbjeglicki logor Bonegil-lu- , odakle na prijevaru dovodi izbjeglice i prisiljava ih na suradnju. Bonegilla je ina-ce najveci emigrantski logor u Australiji. Nalazi se 190 milja sjeverno od Melbour-ne- a, na jezeru Hume, deset rninuta voznje automobilom od australske vojne baze Bandiana, gdje su goleme radionice za po-prav- ak tenkova Ondje je i cesto spominja-n- i gradic Wodonga, u blizini kojeg su i ve-liki vojni poligoni. Na tim poligonima mnogi teroristi, koji su kasnije uhvaceni ili likvidirani u Jugoslaviji, zavrsili su spe-cijal- nu obuku za komandose. Djelatnost tih svecenika-emigranat- a sa-mo je jedna karika u dugom lancu fasisti-cke aktivnosti u Australiji. Ostale karike. tzv. rukovodecu jezgru tih godina cine Srecko Rover, Jure Marie, Ivo Kokic, Fa-bij- an Lovokovic, Geza Pasty i Josip Senic, svi dobn znanci ASIO. Rover je u vrijeme rata bio clan usta-skog prijekog suda u Bihacu, zatim jedan od funkcionara ustaske Redarstvene oblasti u Sarajevu i ustaski natporucnik u PTS-- u. Emigrirao je 1945. povlaceci se pred jedinicama JNA. U inozemstvu se od-m- ah povezao s americkom i engleskom obavjestajnom sluzbom i postao njihov agent Jedno vrijeme zivio je u Trstu i Au-stri- ji, a u Australiju se prebacio 1950. go-dine. Sest godina kasnije primio je au-strals- ko drzavljanstvo. U jednom od informativnih razgovora u australskoj policiji Rover je, uz ostalo, na-veo da je roden 3. veljace 1920. u Sarajevu, gdje je zavrsio srednju skolu, a zatim se upisao na sveuciliste u Zagrebu, koje jjg, napustio 1943. jer je bio pozvan u II Usta-sk- u vojnicu. . . U istom iskazu Rover je za-tim naveo da je jedno vrijeme sluzio voj-sk- u u Sarajevu (u I usUkomdrugujpri- - premajuci se, kako je rekao za docek(!J zapadnih saveznika na jadranskoj obali. Rover, koji je proglasen ratnim zlocin-ce- m, svoj je dolazak u Australiju odmah nastojao protumaciti kao bijeg pred ko-munistic-kim teroristima, Sto mu je u at-mosf-eri tadasnje opce hladnoratne histe-rij- e i antikomunizma djelomidno i uspjelo. Prve javne istupe iskoristio je da se ogradi od svoje ustaske hipoteke, tvrdeci da su fasizam i ustase samo proSlost i da su organizacije na tlu Australije obifini dru-stve- ni klubovi koji nemaju nikakav vojni karakter, vec se bave drustvenom, kultur-no- m i sportskom djelatnoscu. Kriminalni tandem Okosnicu djelatnosti u tim organizaci-jama i drustvima cinili su faiisticki emigranti: Jure Marie iz Stoca, sin usta-skog policajca, zatim Fabi)an Lovokovic, tehnicar iz okolice Nasica, takoder pozna-t- i ustaski suradnik, zbog 6ega je 1945. i emigrirao. . . Jedan od rukovodllaca Pave-licev- a HOP--a u Australiji Ivo Kokic bio je u vrijeme rata usta§ki natporucnik i in-tend-ant u 111 ustaskoj diviziji u Zagrebu. Ustasku zakletvu polozio je 6, ozujka 1942. a u toku rata sudjelovao je u brojnlm plja-- § I s ckama i zlocinima, ocemu postoje neo-spor- ni dokazi. Kokic je iz Jugoslavije po-bjegao 15. svibnja 1945. zatim krace vrije-me zivio u Austriji, Italiji i Argentini, oda-kle se prebacio u Australiju, gdje se zapo-sli- o u ministarstvu rada i postao cak visi funkcionar u odjelu za useljenicka pitanja. Najveci broj emigranata iz Jugoslavije prolazio je kroz njegov odjel; ondje su bili ,podvrgnuti specijalnoj obradi i ustaskoj indoktrinaciji, a nakon toga uclanjivani u fasisticke organizacije. Ono sto nije pola-zil- o za rukom Kasicu, Romcu, Bujanovicu, Roveru, Maricu i Lovokovlcu, ucinio bi Ivo Kokic koji je, zbog svojeg polozaja u mini-starstvu rada i sprege s policijom, imao siroke .ovlasti i mogucnosti. ' Snaznu potporu u antijugoslavenskoj djelatnosti u Australiji Rover, Kasic, Ma-rie, Lovokovic i ostali imali su i u dvojici besposlicara i avanturista, Gezi PaStyju i Josipu Senicu, koji su 1953. odnosna-1957- . godine pobjegli iz Jugoslavije jer je bilo otkriveno da su izvrsili vise krivicnih dje-la. Taj kriminalni tandem posebno je po-glav- lje u aktivnosti ustaske emigracije u Evropi i prekomorskim zemljama te iz-vanre-dna ilustracija mracne strane. tvr-doc- e i bijede emigrantskog zivota. Kad je utvrdeno da su prisvojili veliku svotu nov-c- a koji je pripadao Roveru i njegovim do-glavnicir-na, ali i da su suvisni u svim dalj-nji- m planovima. najblizi suradnici su ih li-kvid-irali bez milosti: Senic je 9. ozujka 1972. izresetan revolverskim mecima u ho-telsk- oj sobi u Heidelbergu. a za Pastyja se i ne zna kako je ubijen, jer les nikada nije pronaden. Nestao je u misterioznim okol-nosti- ma 1965. godine u Nici. Dio tog opskurnog mozaika cinio je i te-roristi-cki tandem Andric-Ambro- z i Adolf, koji su 1972. likvidirani u Jugoslaviji. 0 svima njima - od svecenika Josipa Kasi-c-a, pa do brace Andric - ASIO je imala veoma bogate dosjee. Dorde Liana s! s s&v0~OrCniv9K0v4vcr. UMRO POSLJEDNJI ROB! SAO PAULO — I da nije umro u 121 godini zivota, kao jedan od najstarijih stanovnika Brazila, smrt Waldomira Silve nedvoj-ben- o bi pobudila veliku paznju. Jer, Waldomiro je bio posljednji bivsi rob u Brazilu, koji je ukida-nj- e ropstva u toj juznoamerickoj zemlji nadzivio za punih 98 godi-na. U Brazil je stigao upotpalub-lj- u jednog broda za prijevoz robe jos 1882. godine, a sest godina ka-snije princeza Isabel koja je na prijestolju zastupala buduceg kralja Pedra II, potpisala je za-ko- n o ukidanju ropstva, koji je inicirao poslanik Joao Alfredo. No, Waldomiro je i nakon ukida-nj- a ropstva ostao zivjeti u obitelji svojih bivsih "vlasnika", a u nji-hov- oj kuci u Rio de Janeiru je umro, nekoliko mjeseci nakon sto se ozenio s jednom 58-godi-snj-om zenom koja gaje njegova-la- . ZABRANJENO ZA VOJNIKE! WASHINGTON - Americki vojnici u skladu s naredbom mi-nist- ra obrane Caspara Weinber-gera- , ubudu5e vise пебе smjeti sudjelovati u aktivnostima grupa i organizacija kakva je, na primjer, Ku Klux Klan. Bez ob-zira jesu li u uniformi ili civilu i gdje se takve manifestacije od-rzavaj- u, aktivnim pripadnicima ameri6kih oruianih snaga nije dopusteno, pi§e u Weinbergero-vo- j naredbi, da se aktivno uklju6e u rad uneonacisti6kih grupa ili onih koje zagovaraju su-permac- iju bijelaca i svih onih or-ganizacija koje se zaMu za disk-riminaci- ju na temelju rase, boje vjere ili nacionalnosti", Weinber-gerov- a naredba ipak ne sabra-njuj- e i — clanstvo u takvim ©rga nizacijama! |
Tags
Comments
Post a Comment for 000404