Jedinstvo, May 30, 1961

              STRANA 4
DVA VIJETNAMA
(Nastavak sa str. 1 )
"To je slozno", potvrdi
on. "Va§ anridki impcri-jaliza- m
trosi n.:. )go novaca
da odrzi Ngo Din Dijem-- a
na vlasti (u juznom Vijetna-mu- ).
A sadasnja Kennedvea
vlada postala je jos aktivni-ja-.
Vcc ste Dijcmu dali voj-sk- u
od 150.000 ljudi, a on
ih rabi da potladi narod. On
rabi ameridke avione da iz
njih puca na ditavc predjele
u kojima mu narod daje ot-por- a.
Kennedy hoce jos da
tu vojsku poveca. On je do-bi- o
SEATO da 'podupre
Diiema' nrotiv — kako on
kaze — male manjine pota-knut- e
izvana ... To ali nije
mala manjina. To jo narod
juznog Vijctnama koji jc
potladen. Ne trebate uzcti
moju rijed za ovo; to se go-vo- ri
svagdje na jugu.
"U historiji kad je narod
prevod pritisnut, on se buni.
NaS narod na jugu je teSko
potladen po Dijemu. Zato de
on pasti, kao sto je pao Cang
Kaj-Se- k, Syngman Ithee, Ba-tista
i Menderes u Turskoj.
"Sav ameridki novae, pot-trose- n
na Dijema, je izgub- -
Ijon. Njime se kupujc vise
nnti-amcridk- og sentimenta.
Ovo se je dogodilo ne snmo
u juznom Vijetnamu, vec i u
juinoj Koreji, u Tajvanu, u
Kubi i svagdje gdjo je amo-rid- ki
impcrijalizam prodro."
"Da li prcdvidjatc kako
dugo do to uzeti?" — upitah
ja.
On rasiri ruke. "Ja msam
vracar, ali znam to so u his-toriji
dogadja. Znam i to, da
sav ameridki narod nije do-brostoj-ec.
On se bori protiv
bosposlice, za boljo stanovo
'i oko crnackog pitanja. Ako
so vi u Americi borite, ako
se паб narod na jugu bori, a-k- o
se nnS narod na sjoverti
bori za cvrstu ekonomsku
bazu za ujedinjenje, oslobo-djenj- e
do doci".
"llodctc li ncSto reci o va-§- oj
politici prcma Laosu?"
upitah ga. "Zapad govori da
vi intervenisctc."
"Prcdmet je Skakljiv." ve-il
on, i zastade kao da trazi
preciznc rijedi: "Sta mi zc-iim- o
Laosu da susjedni na-rod
u njemu naprcduie i da
2ivi u mini, a mi s njima zi-lim- o
biti u prijatcljstvn . . ."
"Ako je zaista takova va-S- a
politika prcma Laosu, od
kudn onda dopisnik N. Y.
TImes-- a donosi da su vnsi
ljudi svagdje u Laosu l da
rukuju sa ruskim oru2jcm' .
"Poznat mi je pomenuti
covjek," odgovorio je on.
"Princ Suvana Fuma ga jo
doveo ovdje. Sta mi moze-mo- ?
On je znao kad je do-ба- о
§ta ce napiaati. On je
stvari izvrnuo da mu boljo
paso. Prida da se u Laosu tu-k- u
nasi ljudi — je izmiSljo-n- a
po Fumi Nosavanu svaki
put kad god Patct Lao pob-je- di
u borbi. Ne vjcruju mu
viae ni kapitalistidki dopis-nlc- i
u Vijentianu. Njegove
sti izmiiljotinc mnogo puta
bile opovrgnuto."
"Iina li iSta u njegovim
to bi vi mogli po-iti?- "
— upitah.
"Ako podmete pobijati,"
veli on, "moiete beskrajno
pobijati." On je epomenuo
irancusku poslovicu, koja
glasi: "Neka pasdad laju,
karavana svejedno prolazi."
Time je zavrSio.
Na rastanku. sakupio je
rukovet crvenog cvijeda sa
stola i ponudio mi da pone-se- m
u svoju sobu. Na putu
kroz paladu on rede: "Ovo
je sagradjeno za francuskog
generalnog governor u fra-ncusk- oj
Indo-Kin- i. Kasnijo
ovdje je bio gcneralni stab
Japana. a zatim Gang Kaj-§ek- a,
pa opet francuskog
puzavca Pao Dai za kratko
vrijome. Onda je pripalo na- -
ma."
"Zar uspomone zloglasnili
okupatora nisu okuiile zrak
ovdje?"
"Mi smo to sve dobro pro-zracili- ,"
veli on. "Pokrali su
svo vrijednoati koje su mogli
otkinuti."
"Ali ne ono," rekoli ja,
pokazujuci na zelcnu travu,
drvece i grad.
"Ne, on! ne mogu uzeti
zelenilo niti narod. I to su
probali, ali im nije uspjelo."
Odjednom rcce iznenada:
"Ja ne iivim ovdje. Ja iivim
u maloj kuci sa dvije sobe."
pokazujuci u pravcu kuce.
"Pa zalto je ova palada
onda?" pitam ja. On se na-smij- e:
"Mi to rabimo za
predijednikovo primanje
naroda". Mole li biti iedno-stavniie- g. bistrijeg. boljog i
pravednijeg vladara?.
(Preveo N'bus)
0 B J A V E
VANCOUVER: PIKNIK HBZ
Odsjek 787 Hrvatske Bratske Zajednice odrzati de
svoj godisnji piknik u nedjelju, 11. juna, u Central Park
— Kingsway and Boundary Road.
Imati demo dosta janjetinc, mlade prasetine, hot
dogs, sladoleda, mekog pica i kave.
Biti ce razne sportske igre za staro i mlado sa lije-pi- m
darovima za sve pobjednike u Sportskim igrama.
Odrzati ce se natjedaj za Kraljicu Popularnosti iz-me- dju
dvije nasc mlade ljepotice i to Ann Mahovlich
i Helen Milinkovich. Odmah poslije krunjenja Kraljice
izvuci ce se tikcti za dva dara.
Cijeli dan svirati dc naio hrvatske plode sa finom
muzikom.
S ovom prilikom pozivljemo sve naSe dlanove kao i
prijateljo mjesta i okolico da nas posjete i dobro razve-sel- e.
U sludaju kise, piknik de se odriati u Golden Horse-shoe
Hall, 278G East Hastings Street.
Svi nam dobro doSli.
Zabavnl odbor
Odsjek 787
POZOR : Redovite mjesecno sjednice za juni, juli,
august i septembar odrzavati ce sc svake trede srijede u
7 :.]() na ccer u Golden Horseshoe Hall
WELLAND: PIKNIK ORGANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrlava svoj prvi
ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze-mljis- tu,
Feeder Road, u Wellandu.
Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g
pica, razonode za staro i mlado.
Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas
posjete u sto Ijepsem broju.
Odbor
TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana prire-djuj- e
svoj prvi ovogodisnji piknik u nedjelju 11. juna,
na starom i svima poznatom mjestu — na Turkey Pa-lace
Farm. Na pikniku cemo imati mlade, na raznju pe-cene
jagnjetine i ostalog.
Svi koji imaju svojc automobile mogu ici putevima
kojima su isli i ranije, a za one koji nemaju automobile,
odbor ce se pobrinuti za prevoz od kraja Dundas Street-car
linije kod Runnymade do piknika. ODBOR
llllllllllllllfllllllllllllllllllllllllllllllll rj7S3][Q
So letski filmoxi
Sanio i sndniice
IKDN HJK I'ORODICA"
i
"INSPECTOR GENERAL"
Podetak u 7 sati uvede
subotom u 5 popodne
lllllllllllllliililllilllllillilllllliillilllli
BOGATSTVO VM'IKANA
Povodom nedavnog posje-- '
ta britanske kraljice Elisa-bet- e
papi Ivanu u I'imu,
"Daily Express" objavio jo
dlanak o bogatstvu Vatika-na- .
Tamo so kazo : .
Vatikanska drzava je ma-len- n
po povrsini (svega 108
akcra), ali jedna od najbo-gatiji- h
u svijetu ; njezin vla-d- ar
papa upravlja orijaSkim
biznisom . Vatikan sudjeluje na nju-jorSk- oj
berzi, ulaze kapital
u mnogim zemljama. U Ita-lij- i
posjeduje orijaSka indu-strijsk- a
poduzeda. Njegovo
bogatstvo cijeni se na preko
M milijardi dolara.
Ovu nktivnost Vatikan jo
zapodeo 1921. godine svotom
od 21 milijun dolara, koju je
dobio pogoilbom sa Mussoli-nije- m
(Lateranskim ugovo-rom- ).
kojim je zavrSen spor
izmedju talijansko vlnile u
Svcte stolice koji potjece od
1870.
Vatikan danas posjeduje:
1. Nekoliko vclikih bana-k- a,
medju kojima se nalaze
Banco di Roma (Rimska
banka. Banco-d- i Santo Spi-rit- o
(Banka svetog duha), i
Credito Centrale del Lazio.
2. Ima kontrolisuci interes
u velikim talijanskim kom-oanija- ma
plina, elektrike,
vode i telefona, javnom
anobracaju, u velikim kom-panija- ma
nekretnina, osigu-ravajuci- m
kompanijama i
hotelima.
o. Ogromnu financijeku i
hipotekamu kompaniju Ba
stogni. kroz koju vri tran-sakcij- e
o nekretninama, ie-ljeznica-ma
i cementu.
1. Ogromne investiclje u
ODCOVOR I'OSLOVICAMA
- M:i'i, био earn da ti na sva-k- u
c1n;iras poslovicom. Je li i- -
tina ?
Mali: — Teiko pametnom kad
bu ludi pita.
— Magarac jedan, evo tl na
(pu£e famar). Rti sad koju!
— Nesreda ntkad no doJaii §a-m- a.
— Oho! Ako te ja i ovaj moj
priiaU'lj uhvatimo i iimlatimo,
Cta c onda roci?
— Dmi lo.ia ubiso Miloea!
drugim zemljama, ukljudiv
Veliku Britaniju, Svicarsku
i Sjed. Drzave.
Vatikanu pripada najveca
talijanska telefonska kompa-nij- a
TETI i najveca talijan-ska
kompanija nekretnina
Generale Immobiliare.
Velika vatikanska medju-nnrodn- a
banka zovo sc In-titu- to
Opera di Religione
(Institut za vjerske poslo-ve- ).
"Ljudi koji za papu upra-vljaj- u
ovim ogromnim finan-cijski- m
caistvo u2ivafu ta-k- ve
pogodnosti da im zavide
njihovi supnynici u drugim
zemljama", ka2e britanski
list.
Oni no pladaju porez.
Nikada ne objavljuju iz-vjcSt-aja
o svom poslovanju.
Osim toga 5to ne mora vo-di- ti
brigu o porezima, "spe-cijaln- a
administracija" mo-2- c
da djeluje slobodno po ci
jelom svijetu osim socijalisti-cki- h
zcmalja. (Sad znademo
za5to Vatikan i njegovi a-ge- nti
toliko vicu protiv soci-jnlizm- a!
— napomena "Je-dinstva- ").
Oni mogu da koriste dip-lomats- ke
privilegije Vatika-na- .
Raspolnzu ogromnom ar-mijo- m
agenatn sastojedi se
od kardinala, biskupn i pou-zdan- ih
katolidkih laika. Sa
njihovom informacionom
mrezom ne moie se mjeriti
ni Rothschildova kuca u svo-ji- m
najboljim danima."
Na kraju so kaze da je
"financijski dull" uiao cak
i u crkvu Sv. Petra u Rimu;
tamo je, naime, otvoren bar.
gdjc so moze kupiti gin,
scotch, australijski rum ltd.
NOVA KINA OD CARA NAPRAVI RADMA
(Svrsetak)
Pcclak neve naobrazbo
Pu li nam je rekao, da su
uhapen: proudavah previa Je-udalisti-fko
i impenjahsticko
tla&nje, narodnu borbu za сз-lobodje- nje, te vodstvo komu-nist- a
i njihovo 2rtvovan;'e Oni
su intelektualno uvjerem, da
ie izgradnja Kine u sigurnim
rukama.
"Ali ja jo5 nisam imao ispra-va- n
pogled na fizicki red,' re-de
bivsl car.
Tada se od kainjenika tra-iil- o
tek toliko da se sami sta-raj- u
za svoje lidne potrebe.
Ali Pu fi, imajudi svoje sluge,
joi uvijek je odekivao i dobi-va- o
poslugu. Njegov necak i
drugi — krpili su mu odjedu,
pravili krevet i sluiili hranu.
"ja sam bio onaj bajoslovni
bogata§, koji je znao samo to-liko
da pruii ruke, pa da bu-d- e
obuden, otvori usta, pa da
bude nahranjen," rede Pu Ji,
demonstrirajuci nam to za za-bav- u.
Kad su kasnije rastavili Pu
Ji od njegove stare pratnje, u-prav- itelj zatvora rekao je nje-govim
novim sudrugovima da
je Pu Ji slabog zdravlja, pa ne-ka
ga licno posluie, na Sto je
on navikao.
Pu Ji bio je iznenadjen kad
je saznao da nije u dobrom
zdravlju, a dudilo ga je to da
komunisti nisu pravili pritisak
da on postane novi covjek, vec"
su strpljivo cekah, da on to
sam od sebe ucini.
Kako ?u strucno oni nasto,al
17)
1
omoguat: ta' proces, on ;e sa-znao,
kad su oni nagovarah
n egovu zenu da ne trazi ras-tav- u
braka, jer bi to moglo po-reme- titi
ргосез za novu naob-razb- u.
(Ona je tada na to pns-tal- a,
ali joj je odobrena pnja-te'jsk- a
rastava 1956.)
"Korak po korak," veli on,
"ja sam poceo uvidjati kakove
zlodine sam podinio. DoSao
sam do istine iz Studiranja, a
takodjer iz dinjenica, jer dria-v-a
je potrosila veliku sumu
novca vozcQudi nas u sve kra-jev- e
zemlje, gdje smo vidjeli
seljadke komune, projekte za
priduv vode i izloibe Susreta-l- i
smo obidni narod i vidjeli ka-ko
on im. Primjetili smo da ne-m- a
vise posebnih privilegija za
manjinu dok ve6na Sivi siro-табп- о; sada iivotni nivo ide
gore postepeno za sve jednako.
Na nas su udinile utisak mno-g- e
stvari, prije uvafane, a sada
se proizvadjaju u Kini. Mogli
smo vidjeti da de Kina putem
rada izadi iz dugogodiSnjeg si-romo- itva
u bogatu naciju."
Ujedno, kainjenici mogu se
dopisivati i posjetiti dlanove
svoje obitelji, a Pu Ji osjecno
se slobodniji nego kad je "vla-dao- "
pod japanskim ropstvom
"Postepeno згјтп 7avolio rad"
rede on, a moglo se vidjeti po-n- os
u njegovu glasu i drfanju
da ne izgovara prazne froze.
"Bili smo ganuti primjerom u-posle- nika
u Upravnoj kudi. Di-rekt-or
dak pripremi u kuhinji
hranu za nas, ratne kriminalce.
Poceh smo uvidjati da-j- e rad
pnvilegi a, da je to cast sudje- -
Gladys Francis Lewis Joshua
Dvadeset nrvo Poglavlje
Preveo K. —
JIarsirajuci kroz noc, Josh se je osjecao kako nije
vcc duze vremena. Kad bi ljudi poceli zaostajati od umora,
on bi veselo zapjevao i pjesacio zajedno s njima.
"Josh vrijcdi koliko i tucct obicnih ljudi", primjetio
jc Wilson, grijuci rukavicom svoj kljunasti nos.
Kad su dosli do Orao kreme blizu sola Delhi, nasli su
mjosto puno zivota. Pedeset patriota je bilo stiglo iz Bay-ham- a, pedeset iz St. Thomasa, a pedeset ih je dolazilo iz
Londona, kojima je bila na tragu lojalna policija, rekao je
jedan glasnik. Patrioti iz Dumficsa su bili okupljcni u
Ayiu, a dvjesta ih jc dolazilo iz Norfolka. Na putu je bio
i tovar svinja, a zalihe baruta i tanadi su pristizale od na-scljcni- ka, koji nisu bili voljni da podignu oruzje
protiv osamnacstogodihiije Viktorijc, koja jc bila dosla na
prijestolje u junu. Ali ovi su dali do znanja, da se Mack-enzijo- vi
i Duncombeovi ljudi ne trcbaju nista bojati, ako
milicijski oficiri njih rcgrutiraju, niti se trcbaju bojat do-bro- g broja ostalc milicije.
Nakon toplog objeda i kratkog spavanja, ljudi su
krenuli dalje, prcma Scotland Ravnjaku, dvadeset i dvije
milje na sjeveroistok.
"Da li su ikome poznati planovi"? upita vodja bay-hamsk- og kontigenta, kad su napuJtali Orao krdmu.
"Samo ovo", rede Josh. "Sastajemo so na Scotlandu
i idemo usiljcnim marsom petnaest milja do Brantforda,
gdje se Duncombeovc snagc trcbaju prikljuciti Mackcn-zijevi- m. No, naravno", doda on, "nikome od nas nisu po- znati najnoviji dogadja ji na istoku".
"Lose je, proklestva mu, zar no? Ovo ti je kao da
киријеб macka u vreci. Svo ce biti dobro, ako je 3Iack-enzi- c
pobjedio u Torontu. Oni koji no zele pruZiti otpor.
ucinili bi to drage volje u torn sludaju, i istok i zapad bi
bio nas bez da se opali jedan hitac".
"Tako bi bilo", rede Josh strogo. "ako je Macken-zie
pobjedio u prvom okrsaju u Yorku".
"Zaboga, Doane, ja sam poput vecino — 2elio sam
samo demonstraciju, a ne oruiani ustnnak".
"Mozda je tako, ali ne demo valjda sada iznevjeriti
Duncombca", rcce Josh nesmiljenim glasom.
Od slijedecih dvadeset i pet milja puta, jedanaest
milja je prolazilo kroz gustu sumu, gdje nije bilo simpati-dni- h
naseljonika da ih odobre i ponude im puSede kazane
jela. Dan je bio hladan a putovanje tesko. Duboke rupca-g- c
i kalje su se bile zamrzle, a svaki potok jc bio zale-dje- n.
Samo je Joshovo pouzdano pjevanje odriavalo Iju-dim- a
moral.
Kad je kolona izbila iz sume, ugledali su pod starim.
kvrgavim hrastovima Duncombeov logor. Od ljudi su se
podigli silni poklici, a Francienn bjolkasto-zut- a patriotska
zastava visoko je zavijorila. Tristo ljudi, koji su oko niza
vatri kuhali objed, odgovorilo je na poklike. Zvuk se je
podigao povrh tamnc sume, povrh golih hrastova i borova.
a onda ga je vjetar obijesno, podrugljivo odnio, igrajudi
sc s njim.
Poklici i podrugljivi vjetar ispuniSe Josha slutnjom.
Sjetio se je vjetra na dan Asinog pogreba. Cinio mu se je
poput zivog bica.
Josh je stajao sa Duncombeom i malom grupom vo-dja,
medju kojima je kapetan Yeigh bio najznadajniji.
On je bio ugledan vojnik u ratu 1812. i Duncombe se je
oslanjao na njega u pogledu vojnih direktiva. Yeigh je bio
jedini iskusni vojskovodja u grupi. "Ovo je regrutski po-pis- ",
rede Josh, izvadivsi dokumente.
"Koliko ih je. Josh?" Duncombcovo lice ie bilo nagr-djen- o.
a plave oci upale.
"Sedamdeset. Pedeset sa Yarmoutha, a dvadeset i
pet ih se je prikljudilo putem".
Na to jedan konjanik izbije iz sume i pojuri prema
njima. Dok se je konj otimao i srljao naprijed, jahad se
nagne i pruii Duncombeu omot. "U Yorku jc sve izgub-Ijeno- ",
izusti on. "Morrison, Mackenzie i Rolph su pobje-gl- i
i za njih ie raspisana nagrada, a posvuda je hajka
na ustanike. Zatvori su puni" ... Grupa je stajala zamrznuta na mjestu.
"Kada?" Duncombe je jedva izustio rijeci.
"U prosli cetvrtak. na sedmoga."
"Boze! Prije lest dana!"
"NiSta so nije moglo probiti." Iscrnljeni covjek jc te-3- ko
disao. "Mostove je odnijcla voda. Prcplivao sam dva-naest- ak
potoka . . . blato do koljena na nekim mjestima.
lovati u izgradnji socijahzma."
Pu Ji poceo )e cistiti svoju
vlastitu sobu Kasmje on je po-ceo
uzqajati povrce pod kro-vo- m.
On, koji u proslosti ni;e
imao nikakove znanstvene spo-znaj- e,
dak 1e poduzeo da nau-- di
i prakticira neke elemer.te
tradicione medicine Njegov se
apetit povedao, a zdravlje po-boljSal- o.
"Komunistidka pcrrtiia mi je
pomogla da postanem zdraviji
tjelesno i umno," on se iskreno
izrazio. "Dok sam nekad imao
zlodinadke ideje protiv mojeg
naroda i domovine, sada ih
volim Partija i predsjedntk
Mao dadoSe mi novi zivot. To
nikad necu zaboraviti."
Nedavno je proglasena opda
arrmestija, i Pu Ji postade "o-bid- ni gradjanin uz 650 milijuna
drugih Kineza." Kad je on do-ia- o
na "izvidnicu, u Zabranje-n- i
grad, (u Pekingu) sada mu-pozn- ao
je bivseg cam, i po o-z- ej, stari pazitelj istog pre-bidaj- u da mu se pokloni, pao
je na zemlju Gledaoci sa stra-n- e
su opazih, da ;o Pu Ji u no-pnli- ci,
i dizuci starn pokano
1
e da nije vise car, ved drug.
Tu se Pu Ji prijavio 2a
sluzbu uhdnom odboru. Scz
navsi da tekudu kampanju
spada i ciscenje ulica, on je d4
bio metlu i dao se na posao.
Nakon kratkog vremena naxe-di-se
mu da prestane, jer vi
drugi bacise sve da dodju gie-d-ati
kako biv£i car obavlja
skromni posao, a to je prous-rodil- o
i zastoj u prometu. Pae-tepe- no
njegovi sugradjani as
navikose imati bivseg oara
svojoj sredini. On se sada ne-smeta- no
vozi u autobusu pos-jeduju- di
svojih 6 sestara,
koje rede da sada veselo rod
u Pekingu.
U gradjanskim izborima pro-Slo- g
oktobra on je prvi put
glasovao "Ovo je najelavniji
das mojeg Sivota," rede on oz-bilj- no "Prva polovica mog fi-vo- ta je mrtva. Ja sam veoma
ponosan da sam gradjanin no-v- e
Kine."
Taj je bio nekada car, a асн
da je botanidar, korisni radnik.
On zivi tek 4 milje od Ljetnje
Pa! are qde su niegovi predji
iuk-urn- o zivjeli
10 0000000 Џ0 0Џ 000 0+tr0 0+Ж Ma prodafE
Berberska radnja sa 2 stolice. Mjesecna renta od
95 dolara ukljuduje i stan od 7 soba iarazu.
Ova jo radnja na vrlo promotnom mjestu, 2S2
Queen St. W. Svi zantcrcsovani mogu razglcdati ra-dn- ju
i stan svakog dana poslije A sata popodne.
Dodjitc ili telefonirajtc : G90-513- 1
0 . # 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 # fi 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 Do
A. T u 1 o n c a n n
je
u
u
ta
an
Mackenzie se nada da co sretno stici na Nay Island na
rijeci Niagari, i tamo okupiti snage. Vi trebate ovdje ll
2ati front i biti spremni da mu pomognete. Vodjo-bjo-gun- ci cc sretno umaci — imaju prijateljo gotovo u sva-k- oj kuci izmedju Toronta i Ningaro. Svi ka2u da jo Rolp-hov- o mjenjanje planova u posljednji das sve upropastilo."
Mucan izglcd ncizvjesnosti se pojavio na Duncom-bcovo- m blagom lieu, kad se je okrenuo k svojem vojnom
savjetniku. "Kapctane Yeigh, kakovi su izglcdi da so spa-- si
ovc ljudo?"
"Da li jc ovo sve, po demu sc moramo ravnati ? Tjcdan
dana stara vijest? KojeMa sc moglo odonda dogoditil"
bjesnio jo Yeigh.
"Doane," rcce Duncombe, "sazovi kapctane kontigo-nat- a. Nemamo ni caska za izgubiti."
Pet minuta kasnije, dok jc Duncombe objaSnjavao
svojim kapetanima situaciju, pojavio so drugi konjanik,
sa istoka, i pojurio k njima, i gotovo u isti das i konjanik
sa zapada. Duncombe i Yeigh sc povuku u stranu da ih
dodekaju. Josh je u svjetlu vatre vidio kako je Duncombo
problijedio. Poslije trenutadne stanke, vodja ponovmo oslo-- vi svoje kapctane.
"Ljudi," rede on, "primio sam kobnc vijesti. Pora-2c- ni smo u Yorku. Pukovnik Alan MacNab jc samo dovot
milja dalcko, u Brantfordu, sa naredjenjem Sir Francis
Bond Hcada da uguSi ustannk. Sa MacNabom jo cctiri sto-tin- e milicajaca sa istoka, dvjesto i pedeset ih se priklju-dilo
iz okolice Brantforda, i njegovi sc redovi stalno po-vecava- ju. Ima takodjer i stotinu Indijanaca.
"Pukovnici Askin i Bostwick idu na nas sa zapada sa dvijesta pedeset milicajaca iz Londona, Woodstocka i St.
Thomasa. Јоб vise milicije dolazi sa juga. Glasnici oIu-plja- ju dodatne snagc. Pukovnik MacNab mora da ima
devetnaest stotina ljudi. Nas ima detiri stotino.
"Indijanci su ofarbani za ratnicki pohod i upudeni da
pucaju na svakoga tko nema crvenu vrpcu na kapi. Ako
imate komadic crvenoga, stavite si to na kape. Pukovnik
MacNab je vrazji covjek, kad je pustio Indijance da idu na
svoju ruku po kraju. Sutra de izvrsiti na nas opci napad."
Patrioti su primili udarac osupnutih, ukodenih lica.
Josh je u sebi proklinjao nevaljale puteve, slabo vri-jem- e, kobno neispravno organiziranje, kobnu promjenu
planova u Yorku. Nije bilo nimalo nade za beskrvnu re-voluc- iju, a zasto? Zbog prtljanja i zle srece!
"Josh, sto bi ti savjetovao?" upita Duncombe.
"Sto i svatko drugi. Da se razidjemo. Da odemo ku
cama. Treba unistiti regrutske spiskove. Polovica nalih
simpatizera, ljudi koji jos nisu pod oruzjem, morati de iz-bris- ati tragove i prikljuditi se miliciji da spasi glave. Na
njih nemozemo radunati. Jos koji sat i nasi vlastiti ljudi 6e
mahati barjacima i loviti nas. Nemamo izbora ved da se
smjesta povudemo u Norwich, gdje je zaledjina jaka i
gdjc top ne mo2e dobaciti. Brojdano nas nema, nemamo
potrebstina, skloniSta, niti planova za produJenu zimsku
opsndu na otvorcnom polju."
"Da, da. Josh pravo kaze," progovori njih pet-ie- st a
iuboru odobravanja. Samo je nekoliko usijanih glava htje-i- o
ostati i suprostaviti se MacNabu.
"Ja se potpuno slazcm," rede kapetan Yeigh.
Bilo je pola devct sati i podizao sc je vjetar. U devat
su vatre bile pogasene i ljudi iz okolice su bili otiili kuda-m- a. Ostatak je po divljem vjetru krenuo na put od pctna-c- sf
milja, do Norwicha.
Tu su ljudi i zene stavljali 2ivote na kocku, pomaZuci
uzmicuce patriotc, iako su znali da MacNabovi ljudi brzr
nailazc, i da cc biti savrleni u premetadini i nemlosrdni u
osveti.
Josh nije nikada vise volio Duncombca nego tog ju
tra, kad je vodia stajao na sjedistu starijih u kvekerskom
sastajaliitu ti Norwichu i govorio svojim ljudima, koji sit
sc tamo bili sklonili. Duncombe je mislio samo na svo-je
ljude. Blago, aristokratsko lice je izgledalo desct godi
na starije negoli u proljcce. Uzana ramena su bila opulte-n- n.
Josh jc znao da je covjek vidio svoj vlastiti, upropaS-te- ni
Sivot, kako se raspada oko njega. Nagovarao je svo da
se razidju i otidju kucama ili u Sjedinjene Driave. Mnogl
su vec bili, ukljudivSi dra. Wilsona i Joela, krenuli u Buf-falo
i sigurnost. Nitko im nije pripisivao kukavidluk. Dun-combe
bi jedva bio primjetio da su to i udinili.
Toga jutra, nakon Sto su se raziSIi, cctrdeset ih jo nit
glavnoj cesti uhvatila milicija iz Simcoe, i otjerala u anU
vor u Simcoe. Ostnli su pobjegli u Sumu.