Jedinstvo, May 30, 1961

              1
4
И£ ° ЖЧЧ-ЧТРЧ- Р
5TRANA 2
Prctl 30 godisnjicu nasc Stampe
кошш - шшж OACiOu
Tumo Oacic so smatra utemeljiteljem raog prog-ression
pokreta — on je odigrao najazmju ulogu. On
je pokivtac i prvi urednik "Borbe", koja je izlazila od
1931. do 19JG. Cacic je odlezao dije godine u zatvoru i !
po izdrzanju kazne deportiran iz Kanade. Dobio je uto- - !
ciste u Sovjetskom Savezu. U Spaniji se borio protiv fa-- !
sizma, poslije intern iran u Francuskoj, ali je uspio pob-je- di
i dokopati se Jugoslavije, gdje se prikljudio narod-nooslobodilack- om
pokretu. Poslije rata o njemu se malo
dulo. Zna se da zive u jednom selu kod Osijeka.
U poeljednje vnjeme Cadidevo ime je dvaput spo-menu- to
u jugoslavenskom listu "Borba", oba puta u ve-- zi
sa naiim progresivnim pokretom u Kanadi. Edo Jar-da-s
u svom dlanku "Jugoslavcni u Kanadi i NOP" je na-pie- ao
da je Cacid "pokretad i prvi urednik" "Borbe".
Jardas u torn clanku uglavnom govori o svojim zaslu-gam- a,
ali nijo mogao da ne spomene Cadida.
Ovih dana "Borba" je objavila dlanak Jakova Bla-ievi- ca
pod naslovom "Utiranje puta u revoluciji", u ko-m- e
se govori o ulozi progresivnih iseljenika u razvitku
revolucionarnog pokreta u Lici (i ovo je neSto novo!),
gdje se spominje i Tomo Cadid. Prenosirao taj dio dlan-k- a:
"Poslije 1930. godine vracalo se u ta sela dosta ljudi
iz Amerike, bjeieci od gladi i besposlice, revolucionira-n- i
teSkim iivotnim uvjetima u najvedim kapitalistidkim
zemljama, ali ideoloski i politidki nedorasli da se u na-li- m
prilikama snadju, da nadju mjeru i pitanja na koji-m- a
se moze razviti rcvolucionarni rad i borba, narodito
na selu. Bilo je medju njima dvrstih, junadkih ljudi, sa
snaznom elementarnom klasnom svijeSdu, dok im je naj-omiljen- ije
sredstvo u politidkom repertoaru bio vulgari-zira- ni
Vasa Pelagic, onako kako su ga oni znali repro-ducira- ti.
Bez obzira na to Sto su ih popovi uspjesno izo-lira- li
od mase "straSnim" pridama o komunistidkoj slo-botln- oj
ljubavi, zajednidkom vlnsnisivu zona — kao i
stoke i drugih predmeta vlasniStva i Hcne upotrebc, ti
ljudi su pojcdinadno utjecali na pojcdine radnikalne se-Ija- ke
i omladince i faktidki pripravljali tercn za rcvo-lucionarni
rad i aktivnost Partijc na planu realne, smis-ljon- o
i sistematske borbe u tadaSnjim uvjetima za Siro
ki politidki utjecaj na soljacko masc. Ta so polupismena
scljadka licka sirotinja, narodito u Kanadi, formirala u
borbene i klasnosvijesne pojcdince i grupe koje su su-djolov- ale
u borbcnim akcijama kanadskog proletaria-te.
Jedan od njih, Tomo Cacic iz Buzima, razvio se tamo
u pravog revolucionara, radnidkog tribuna komunietu,
organizatora pokreta, pionira radnicko revolucionarno
itampc i svestranog aktivistu u Kanadi. On jo organizi-ra- o
dobrovoljco za Spaniju i snm se tamo borio kao par-tizane- ki
kapetan Spanjolske narodne armijc, da se, iako
bolestan, vec rano 19-1- 2 godine poslije bijega iz logora
u Francuskoj, nadje i borbi u naSem oslobodilackom
ratu".
Pozdrav od Branka i
Ovih dana primili smo pi-sm- o
od druga i drugarice
Branka i JIary Vukelic iz
Sovjetskog Saveza. Pismo je
poslano jos u aprilu i nami-jenjon- o
kao Prvomnjski por-dra- v
nasim naprednim Ijiuli-m- a
u Kanadi, ali mi smo ga
primili tadno 25. maja.
U pismu se uknzujc na ra-zv- oj
medjunarodnih doga-djaj- a,
a narodito je istaknu-t- a
vaznost Gagarinovog lota
u svemir. "Njegov podvig —
kaio so u pismu — pokazujo
kakvo prekrasne perspekti-v- o
razvitka cckaju ljutlski
rod".
Nakrajusokazo:
"U Ime mira modju ljudi-m- a
i vjeditog naprodka zc- -
Umjcsto bcsposlcni- -
ckoff osipuranja jra- -
rantirani dohodak
Javlja se iz Vancouvera
da jo konferencija Ujedinje-li- e
crkve odludila da fede-raln- oj
vladi preporudi zam-jen- u
sada§njeg sistema osl-guran- ja
nezaposlenih sa si-slom- om
garantiranog priho-d- a.
Po ovom prijedlogu ra-dnicima
koji ostanu bez po-sla
bio bi zngarantiran pri-ho- d
od 75 posto njihovc za-rad- e
dok su radili. Ovaj si-ste- m
bi se financirao uplata-m- a
radnika, poslodavacn i
diiavo.
(Vijesti iz Ottawe kaiu
da je sadalnji sitem osigu
гавја nezaposlenih ozbiljno
ugroien. Ovaj fond je spao
B 143 milijuna dolara — sa
preko 900 milijuna prije ne-koliko
godina).
~
Mary Vukelic iz SSSR
limo podijcliti ovu veliku
radost sa vania i pozdraviti
vas i divni narod, koji se va-spita- va
svojom progrosivnom
Stampom i blagodareci tomo
ide u korak sa dogadjajima i
vremenom — pozdravljaju-c- i
vas sa nadolazecim veli-ki- m
praznikom Pni Maja.
Hndujino so i ponosimo so
svojom vjernoScu stvari na-rod- a.
S prozrenjom glodaj-m- o
na malodusnikc, koji na-puSta- ju
to veliko narodno
djelo. Triumfalni uspjesi
koji stoje prod dovjecanst-vo- m
u bliskoj buducnosti јоб
ce vi5e razodarati njihovc
gazdc, a njima pokunjuti
nos do same zemlje".
Bijeg
4$mm£rw©
t-- ~л kStZ- -
AKTIVNOST KANADSKOG JUZNO-SLAVENSK- OG
UDRUZENJA
Vancouer, B. C Naa orguniauin к m u- - n.i-vrsi- la
ni godinu dana od svoga usnutka a м.с je imala
nekoliko uspjesnih priredaba, uspostavila d a tambura-sk- a
zbora i jednu plesadku grupu od 20 clanova. Tam-bura- si
i plesadi su vec nastupili na koncertu odsjeka Hr-vats-ke
Bratske Zajednice, gdje su bili dobro primljeni.
Oni ce nastupiti na ukrajinskom festivalu Taras Sevden-k- a
u Exibition Gardens 2. i 3. juna.
NaS tamburaski uditelj se
sprema da organizira jos je-dnu
tamburasku i pjevadku
grupu. To de Liti poslije lje-tnj- e
sezone, po prilici u se-ptemb- ru.
Dramatski odbor
sprema dramu za jesen.
U proslavi 75 -- godinjice
grada Vancouvera nasa or- - ooasnavecera
Sudbury. — Vise od 200 osoba prisustvovalo u
subotu 8. maja u Slovadkoj hali u Sudbury na prijatelj-sko- m
u brata i sestre i Stanke Subat.
Brat Subat je rjeSio da
podje u mirovinu kad je na-vrs- io
GO-t- u godinu. Ovu ve-de- ru
su priredili njcgovi
prijatelji, radnici, s kojima
je proveo mnogi niz godina
na radu i u druStvu. Brat
Subat je bio zaposlen kod
INCO-- a godine i radio
u Creighton Mine. Tu je
proveo najbolji dio svog ?Л-vo- tn,
svoju mladost. Bodjon
u Hreljinu, Hrvatsko Pri-mor- je
1900 godine, brat Su-bat
do§ao u ovu zemlju
1921. godine, trbuhom za
kruhom kao i svi na§i ljud'
koji dolazili prije Dmgog
svjetekog rata. I brat Subat
jo mnogo doprinio u borbi
za organizovanjo radnicko
unije kod 1NCO, Sto danas
omogucujo da i naSi ljudi i-d- u
i mirovinu.
Nas mladi advokat Mike
Jankovic pozdravio jo u i- -
mo prisutnih brata i
i zazelio im je dug i
sretan zivot. On jo govorio1
engleskom jeziku. Govo-ri- li
su takodjor i brada Jan-k- o
Jclenic i Vinko Gr£ctic i
naglasili 2elje svih prijate-lja
da nam brat i sostra Su-bat
pozive jo§ dugi niz go-dina.
Brat Dako Sombrok se za-hval- io
prijateljima iz Cro-ighton- a
Mirku Safticu i su-pru- gi,
Franji Ribicu i supru-g- i,
Mati Hrljcu i suprugi ko-ji
su priredili ovu divnu vc-der- u,
a brat Mirko Saftic za-ti- m
predao darove, u kover-tam- a.
Nas prijatelj i vlasnik
hotela Pcrkovic urucio jo
Barbeque pribor a brat 2i-v- a
Rajin je darovao halu.
Sve ovo, a najvise skup
svojih prijatelja, ganulo je
u
zivi u kao
Na u5du rijeke Une u na lijevoj obali Save,
t.j. na slavonskoj strani, lozi selo Jasenovac. Ono se ne
razlikuje od ostnlih slavonskih sela niti po svojim uJore-ni- m
rcdovima kuda, niti po bogatim oranicama i
niti svojim veselim a niti po svato-vim- a
.... a to je dogadjaj u svakom selu koje se ne zn-borav- lja,
o kome so mjesocima i mjesecima vode razgo-vo- ri
dak u devetom selu, na seoskim prelima za vrijeme
dugih zimskih vederi. kada se uz komuJnnje kukuruza
duje veseli smijeh mladih i kada "slucajni" izmjeni
i dodiri ruku, ispradaji djevojaka kuci,
opet nove svatove.
Ovo selo prije drugog svjeUkog rata ni w demu
drugom nije bilo narodito poznato, oeim Sto se tamo na-lazi- la
velika ciglana i landara, neka vrsta male
So5
fubtifthwt trty Tm1t and in Serbo-rrnatia-n
end Slovenian languages, by Jedinstvo
rub!ihin-- c Company, Queen
Toronto 2B, Ontario, Canada: telephone
EMpire Editor Stjepan Mioitf, Bvai-ne- = Manager Ivan Stimac. Sohoeription ret:
16 00 year, USA and other atri#e
♦,'ilhr.riwd a Srrond Ch Pixt Offke Dept, Ottawa.
игцш ggiasg ттшмршјшшш
. к
—
ganizacija c imati svoj
"flot" u paradi. gdje su-djelov- ati
nasi plesadi i svi-ra- cl
Na 25. juna Udruzenje
de odrzati svoj prvi piknik,
za kojega bi se moglo naz-va- ti
proslavom prve godis-njic- e.
je
zboru dast Viktora
mu
31 je
je
sestru
Subat
na
tvornice
3-Ш- 2.
Mail,
brata. i sestru Subat da su od
radosti zaplakali.
Lijepo jc ovako kad se
narod slaze i zivot je mio
kad dovjek ima prijatelja.
Prisutno su voselili dobri
muzikanti a dvorio je naS
mladic Walter Saftic i na3e
vrijedno djcvojke iz Crclg-hton- a
i Sudbury.
Brat i sostra Subat su dla-no- vi
HBZ, Viktor je tajnik
RADNIcKA SLOGA
(Nastavit cc se)
Medjutim, vodje strajka m- -
su pristali. Oni su drzali da
jo potrobno da strajk odrze
na nivou "otmenosti i respo-ktivnosti- ".
Sada su uvidili
da to "u sadasnjim prili-kama
najsigurniji nadin za
gubljenje Strajka", pa su po-do- li
mijonjati stanoviSte.
ProSlog tjodna dozvolili su
organiziranim nczaposlcnim
radnicima da se pojavo na
StrajkaSkoj strazi.
Kashtan naglaSava: "O-v- aj
i ostali fitrajkovi u zomlji
biti de dobiveni samo borbc-nim
stavovima i maksimal-ni- m
i solidarnoS-c- u
svega radnidkog pokreta.
Drugog puta noma."
Kashtan zavrsava ovim
upozorenjem: "No smije biti
iluzija o ciljevima krupnog
kapitala. Unijo no postojo
zato §to kapital to hoce, no-g- o
zato Sto dosad nijo mo-d- a
ih uniSti. Njegova sada-Snj- a
stratcgija je da trazi
slaba mjesta gdje god ih
moze naci za provodjenjo
svoje razbijadkc politiko.
Zato pokret trc-b- a
zbiti svoje redove i istu- -
iz Jasenovackog
Pise:M.V.-Sara- jlic
Prcma iskazima svjedoka na sudjenju nacistickoni
zlocincu Eichmannu, Jascnovcu jc ubijeno oko
fiOO.000 ljudi . . . Ovaj dopis napisao jc bivsi logoras,
koji danas IJudimpcsti politicki emigrant.
Savu,
pasnja-cim- a,
po pjesmama,
po-gle- da
nagovjel-tavaj- u
IIMIIIHHIIIIHIKMIUIIIIIMllllllllllllllllllllllllllllllllllllflllllllltlllllllHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItlllllllllllllllllllllllllllll
Frkby,
479 Street West,
per $7.00.
т
de
je
jedinstvom
tredunijski
i neko
Za istog se sprema boga-t- i
program. Bit ce jela, pica,
sporta itd. Naknadno demo
objaviti cijeli program pik-nik- a,
kad dobijemo podatke
od odbora.
Ovdje jo§ samo zelim na-pomen- pti
da ce se piknik o-dr- 2ati
u John Hendry Parku,
bolje poznatom pod imenom
Trout Lake, gdje je pogodno
za kupanje. U sludaju kise
program de se izvesti u na-S- oj
dvorani — Golden Hor-seshoe
Hall, Hastings East.
Za prosvjetni odbor JKU,
John Starcevic
uSydbiary
Savezu
odsjeka 793 i dlan Glavne
Porote HBZ. Pretplatnik jc
radnidkc Stampe i prijatelj
radnidkog pokreta, dlan rad-nidkc
unije i podupire sve
Sto je korisno za narod.
Brat i sestra Subat se od
svega srea zahvaljuju svima
koji su ovu zabavu priredili
kao i svim prijatelj ima koji
su doSli u tako lijepom bro-j- u
i onima iz Sudbury i cak
i iz dalekog Toronta koji su
poslali darove.
Prijatelj D. S.
I
pati slozno. To io potrobno
u sadasnjim Strajkovnim
borbamn, a jos vise ce biti
potrobno kad otpocnu pro-govo- ri
u automobliskoj i dc-lidn- oj
industriji to Sumskoj
u Britanskoj Kolumbiji".
U
Kako javlja "Sovjetski m-formac- ioni
bilten" (Soviet
News Bulletin) iz Ottawe,
u Sovjetskom Savezu jo obi-ljezena
stogodiSnjica rodje-nja
kanadskog pjesnika Wil-liam
Bliss Carman, cijo ime
mnogi Kanadjani duju po
prvi put, zahvaljiijuci vijesti
sovjetskog biltona koju jc
pronijela dnevna Stampa i
radio.
Prircdba je odrzana 11.
maja u Moskvi pod
tri organizacije :
DruStva SSSR-Kanad- a, Ku-do
modjunarodnog prijatelj-stv- a
i Svc-savcz- no driavne
biblioteko strane knjizovno-sti- .
logora
spomenuo Jasenovac, 1
lanaca. Ljudi su odlazili na posao u ciglanu i lancatu,
na oranicc i njive, a seoski svinjari i kravari, uz fijuk i
pucanj bica, uz tulenje roga upozoravali bi svako jutro
domacice da je vec vrijeme da se svinje i krave istjeruju
na palu. A tamo, na bujnim podvodnim jasenovadkim
painjacima, u hrastovim Sumama i gajevima, u sjeni
binge Sumskc hladovine razlijegala se pjeema cobana i
dobanica pored Jarolikih stada krava, volova, sa cvile-nje- m
copora svinja i praeadi, koji bezglavo jure kuci,
diiuci za sobom oblake praline.
Tako je nekada, uz svakodnevni rad i brigu, uz pje-m- u
i zimska sijela, kao i ostala slavonska sela, iivio i
Jasenovac.
Ljeti 1011. godine Jasenovac nije vise bio samo
selo. Oko dva kilometra sjeverno od sela, na jednom pro-strano- m painjaku, utaie su podigli koncenlracioni lo- -
gor, od tada, kada bi onda
vise nije mislio samo na selo, nego u prvom redu na logor
za uniitavanjc ljudi.
Bilo je to podetkom septembra 1941. godine. Jesen
je bila blaga i ponekad je podsjedala na Ijetne dane. To-pl-o
septembarsko sunce i svjeli vazduh u veliko an olak-iava-li
teiak lwloiaj zatofenika, iimttcealh fladju, te
Jos nasih u Windsoru
otisla u mirovinu
Poslije dugogodisnjeg
rada, zahvaljiijuci radni-cki- m
unijama, sve vise na-sih
ljudi odlazi u mirovi-nu.
Nije ta penzija niukom
slucaju zadovoljavajuca
da bi covjek mogao zivjeti
udobno, ali ipak bolje iita
nego nista.
NedaxTio su jos dvojica
nasih prijatelja i starlh
sukolonista penzionisani
— drugovi Jcsip Rack! i
Joca Jovanovic. Obojica
su bili zaposleni kod Ford
Motor kompanlje.
Drug Josip Rack! je do-sa- o
u Windsor 1924. a za-posl- io
se kod Forda 1926.
godine i sa malim prcki-do- m radio je za tu kom-panij- u
do 1. maja o. g. On
je iz prvih dana bio clan
unije automobilskih radni
lea a njegov doprinos za
organiziranje radnika u
Windsoru poznat je dobro
nasim ljudima.
Josip Rack! je jos u svo-j- oj
ranoj mladosti upoz-na- o
sve tegobc zivota. O-st- ao je bez roditelja u svo-j- oj
jedanaestoj godini i
kao mladic krenuo je u
svijet u potrazi za korom
kruha. Radio je u rudnici-m- a
i tvornicama u SAD i
zivot ga je rano naucio da
upozna druslvene neprav-d- c
i on vec iz mladih da-na
ulaze sve svoje snage u
borbi za bolji i pravedniji
druitveni porcdak.
Ljudima kao sto jc drug
Rack! bas treba zahvaliti
da danas mogu radnici,
poslije drugih i napornih
godina, dobiti bar jedan
mali dio onoga bogatstva
100-godis-nj- ica
rodjenja pjesnika Garmana
SOLIDARNOST
Sovjetskom
pokrovi-teljstvo- m
dvojioa
obiljezena
kanadskog
Pnredlu M' otvorio Jakov
Lomko, podpredsjednik Dru
Stva SSSR-Kanad- a, koji je
rekao da jo sovjetska jav-no- st
zainterosirana u kana-dsk- u
knjizevnost i umjetnid-k-a
djela koja daju istinsku
sliku kanadskog zivota.
O Caimanu jo govorio Ju-r- ij
Svcdov. On jo rekao da jo
Carman zivio u godinama
koje biljeze porast kanad-sk- o
nacionalne svijosti i po-kusa- ja
stvaranja nacionalne
knjizovnosti. Carmanovi ra-dov- i,
sabrani u mnogim knji-gam- a,
odrazavaju poznava-nj- o
kanadskog zivota i Iju-ba- v
prema kanadskom naro-du- ,
za ogromna prostranstva
kojeg su svojim znojem
stekli raznim kompanija-ma- .
Drug Jovanovic je bio u
stanju da ispuni rok za
penziju. Imao je godina ali
imao tu "srecu" da nije
bilo radnog slaa, jer za
njega nije bilo posla kod
Forda vec 4 godine. 12 go
dina sinjioriteta danas ni
je dovoljno da bi covjek
dobio stalno zaposlenje.
I drug Jovanovic, kao i
drug Racki, doprinio je
mnogo da danas i mnogi
nasi radnici uzivaju blago
dati njihovc borbe iako
nas Joca od toga ima sa
mo jedan ncznatan dijelic.
Ali, i Racki i Jovanovic
imaju to zadovoljstvo sto
znaju da su i oni doprini
jeli svoj dio i da ce borba
u kojoj su oni ulozili veel
dio svog zivota konacno
uroditi plodom.
Na nama ostaje da na
stavimo tu borbu a mi smo
uvjercni da ce nam dm
govi Racki i Jovanovic u
tome pomoci. Na torn po
Iju, rekli su oni, nece biti
mirovine.
Druqovima Jovanovicu i
Rackom zclim da bi u mi-ni
i dobrom zdravlju sa
sa svojim milim i dragim
uzivali mirovinu a mi ce
mo nastaviti, uz yasu po
mod, da dovedemo miro-vinu
do tog stcpena koje
ce biti dovoljno za udoban
zivot radnika poslije du
gogodisnjeg i napornog
rada.
Slijedi vas—
M. Pavclic
njegov e zemlje. "Bliss Car-man",
rekao je Svedov,
"strogo se pridrzavao pravi-l- a
koje je sam formulisao
u predgovoru jodne svojo
pjosnicko kolckcijo: litcra-tur- a
treba da pokrece i op-lemonj- uje
citaoca, ocarava
svojom ljopotom, produblju
jo u njemu osjedaj'za plo-meni- to
idcalo i da mu otkri-v- a
vrijodnost i znacenjo Z-ivota".
Prircdba je zavrScna pri
kazivanjem kanadskih do-kumonta-rnih
filmova.
(Tko so je u Kanadi sjetlo
Carmana prilikom stogodlS-njic-o
njegova rodjenja? —
Ured.)
Skim fizidkim radom i zlostavljanjem. I ako je rad na
nasipu bio naporan, ljudi su ipak radje odlazili tamo ill
na bilo kakav drugi vanjski posao nego da ostaju u Iqgo-r- u,
u barakama. Oni, koji vise nisu imali snage da so
krecu, nisu vi§e bili u stanju da idu na rad, ostajali su
u barakama. Kada zatocenici odu na posao, ustase bi,
haoruzani Stapovima, upadali ponekad u barake i pre-bija- li
sve ono koje bi tamo zatekli. Nisu Stedjeli cak ni
one, koji su uslijed iscrpljenosti gladju ili vec ranijih
zlostavljanja i batinanja bili vec na izdisnju. UstaSe su
na taj nadin ubijali zatodeniko na lieu mjesta ili ubrza-va- li
njihovu smrt.
Zato je svaki, ko se jos mogao micati, radje odlazio
na vanjski rad nego da ostaje u baraci.
Bila je redovna, svakodnevna pojava, da starijc, iz-nemo- gle zatodeniko po dvojica mladjih, jacih uimu
ispod ruke i vode na posao i sa posla, a tamo na radu,
na nasipu ispomagali su ovim ljudima na razne nadino.
gurali ih na laksi posao itd.
Ustase su proturali glasove kako je jasenovadki
logor osnovan kao radni logor samo zato da bi se ljudi
navikli na rad, i da ce svi oni, koji se nalaze u logoru
poslije par mjeseci biti pulteni svojim kudama, a zatim
de na njihovo mjesto dolaziti nove grupe, koje takodjer
treba da se naviknu na rad. Ogromna vedina zatode-nik- a,
i ]№ied ved teiko stedenog iskustva u logoru, vje-rova- la
je ovim pridama ustasa, dok je manji dio sum-nja- o
i nije vjerovao. Znali su da je to samo pokuiaj ob-ma-ne,
da bi se medju zatodenike unijela zabuna, da bi
napustili misao o bjegstvu.
Tako je mislio i Janko. bravarski radnik, koji je
ovamo doepio kao i hiljade drugih. IMo je to eovjek
omanjeg rasta. kottunjav. sa blagim izrazom Ilea koje
je odraiavalo njegov blago-rodn- u dirfw.
(Naetavit ce se)