Novosti, May 15, 1948

              1 -- "''
ADRESA NOVOSTI: POMOGNDIO NAŠEM 479 Queen Street West
B lnsnsnsnns[ IsnssnssnssnsMr1 ssnsnsnsnsnsnuT mS A sussussUV 9usnsnsnsnsnsnsv usansansanH H NARODU U JUGOSLA-VIJI
Toronto 2-- B Ortario Canada
CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRADNJI
Za Kanadu S500 godišnj'o
Za sve drugo zemlje S600 ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God VTJL Broj 1219 TORONTO ONTARIO SATURDAY MAY 15TH 1948 VoL Vm No 1219
svjetski Savez je spreman m canadian seamen's union u borbi za poštivanje
pregovore §a ijedinjeniBii Diimma zakonskih prava svih organiziranih radnika
IZJAVA SOVJETSKOG MINISTRA VANJSKIH POSLOVA
MOLOTOVA
Ovog tjedna američka vlada Je
preko svog ambasadora generala
V'aU-e-r Bedell Smitha u Mookvi
podigla pitanje da bi sa Sovjet-skim
Saveiom željela izmijeniti
mkdi o razlozima nepovoljnih od-nosa
izmedju ovih dviju zemalja i
po mogućnosti naći načina da se
odnosi poboljšaju Odmah po pri-mitku
američke note sovjetski m-inistar
vanjskih poslova V M Mo-lot- ov
odgovorio je da je sovjetska
vlada spremna za ovakav sastanak
i a svoje strane učiniti sve da se
rasllke umanje ukoliko postoje i
ukoliko nisu umjetno postavljene
Ovaj ra govor ismedju jedne i
druge vlade bio bi zauvijek ostao
u tajnosti da sovjetska vlada
nije kroz javnost istakla svoju go-tovost
za sastanak Medjutim iz-gleda
da američkoj vladi nije bio
po volji brzi i spremni odgovor
hovjetske vlade pa je pokušala
preko Čitavog pitanja preći iutke
Izgleda dalje da je američka vlada
ne amo izmijenila mišljenje ne-go
je ovu objavu sovjetske vlade
počela iskorištavati protiv intere-sa
mira i sigurnosti u svijetu Sov-jetski
ministar vanjskih poslova
Molotov Je u svom odgovoru ame-ričkoj
vladi medju ostalim rekao:
"Sovjetska vlada ec upoznala sa
izjavom koju je dostavio američki
ambasador 4 maja odnoseći se na
tadanje sovjetsko-amerićk- e odno-se
"Sovjetska vlada zauzima pozi-tivno
stanovište prema izraienim
leljuma vlade Sjedinjenih Driava
ta poboljšanje tih odnosa i slaže
se sa predlogom da se u vezi toga
otpoeno raspravom i zredi razlike
koje izmedju nas postoje
"U isto vrijeme sovjetska vlada
smatra potrebnim izjaviti da se ne
late sa vladom Sjedinjenih Dria-va
da Je sadanje nepovoljno sta-nje
u sovjetsko-amorički- m odno-sima
i napetost u medjunarud-no- j
situaciji uzrok politike Sovjet
skog Savesa u istočnoj Europi i
sve veći upliv Sovjetskog Saveza
"Sto se tiče odnosa Sovjetskog
Savesa sa susjednim i drugim zem-ljama
u Europi sovjetska vlada
mete sa zadovoljstvom istaći da
su se ti odnosi od svršetka rata u
stvari znatno popravili
"Kao što je poznato U odnosi su
nalli svoj izraz u zaključivanju
ugovora prijateljstva i uzajamne
pomoći ismedju Sovjetskog Save-sa
i tih zemalja koji ugovori su
isključivo upereni protiv ponovne
agresije sa strane Njemačke i nje-zinih
mogućih saveznika i koji
protivne izjavi američkog ambasa-dora
gon Bedell Smitha u Moskvi
ne sadržavaju tajnih protokola U
zaključivanje tih ugovora zainte-resirane
su one zemlje kros koje
je proila njemačka agresija
"Takodjer je poznato da i Sje-dinjene
Driave Amerike provode
politiku pojačanja svojih odnosa
sa susjednim zemljama na prim-jer
sa Kanadom Meksikom i dru-gim
zemljama Amerike Mo je
potpuno razumljivo Isto tako je
razumljivo da i Sovjetski Savez
prevodi politiku pojačanja svojih
odnosa sa susjednim i drugim
zemljama Europe Sovjetski Savez
će i u buduće provoditi politiku
pojačanja prijateljskih odnosa sa
tim zemljama Europe"
Molotov zatim kase da je nepra-vilno
demokratske promjene u tim
zemljama pripisivati tobožnjem
miješanju Sovjetskog Saveza To
bi značilo ignorirati činjenicu da
TREĆA PARTIJA U GEORGIJI
KANDIDIRA CRNCA ZA
SENATORA
Macin Georgia 9 Majo — Tre-ća
partija koja će podupirati Hen-r- y
'tVaMaee za predsjednika je na
svojoj ustavnoj konvenciji na iz-bornu
listu stavila Larkin Mar-enal- lo
crnačkog novinara kao
svog kandidata za amerićki senat
Ovo je po prvi pat u historiji dr-žave
Georgije koja ima većinu cr-načkog
stanovništva da će se cr-nac
takmičiti u izborima za senat
Delegati crnci i bijelci ustaaov-n- e
konvencije nove partije jedno- -
su promjene prirodni rezultat po-bjede
demokratskih snaga nad
nacizmom i fašizmom i njih naro-di
istočne Europe smatraju kao
garanciju protiv opasnosti novng
rata
"U vezi toga — nastavlja M
lotov — dolazak komunista na vo-deće
položaje sasvim Je razunij '-- jer narodi tih zemalja smatraju
komuniste za najdosljednije bere 2
protiv novog rata
"Nitko nema pravo prigovarati
demokratskim promjenama u unu
trainjim poslovima pojedine drla'
ve Vlada Sjedinjenih Ihiava irra
o tome sasvim drugo gledište i ta
svoje strane dozvoljava miješanja
u unutrašnje poslove drugih drla'
va čemu se sovjetska vlada ne ma
ze drukčije nego ozbiljno protiviti
Dogadjaji u Grčkoj nisu JedrI
primjer ovakvog miješanja u unu-tarnje
poslove drugih država
"Sasvim Je jasno kad pitanje
ekonomske obnove europskih ec
malja nebi bilo stavljeno onako ka-k- o
je u programu nego na osnovi
medjunarodne ekonomske surad-nje
u okviru Organizacije Ujedi-njenih
Nacija na osnovi postova
nja nacionalnih prava i suvereno-sti
pojedinih driava nebi bilo raz-(Pren- os
na strani 4) '
i
je sve ne
London 3 maja — Dopisnik
Tanjuga javlja:
Sef Jugoslavenske delegacije na
londonskom zasjedanju zamjenika
ministara četiri sile za austrijeki
ugovor dr Alei llebler u svom go-voru
na sjednici od 29 aprila od-govorio
je na izjavu austrijskog
delegata dr Karla Grubera U ve-zi
s jugoslavenskim tvrdjenjem da
je pretsjednik pokrajinske vlade
Komike 1945 godine primio vlast
iz ruku hitlerovskog gaulajtera
dr Gruber Je u svojoj izjavi re-kao
da gaulajter nije predao vlast
dobrovoljno Aego je na to bio pri-siljen
da je privremena koruška
lada bila primorana da primi
vlast "u cilju osiguranja reda u
zemlji" i da je ta pokrajinska vla-da
bila formirana uz saradnju evih
demokratskih stranaka uključuju-ći
tu i slovenski dio stanovništva
Prema izjavi dr Bebiera Grobe-ro- v
navod da je gaulajter bio pri-siljen
da preda vlast bio bi točan
ukoliko bi se odnosio na činjenica
da su ga na to prisilile savezničke
trupe jer je predaja vlasti izvrše-na
7 maja 1946 godinne to Jest is-tog
dana kada je kapitulirala nje-mačka
vlada Medjutim Grubero-v- o
tvrdjenje ni ukoliko nije točno
ako misli da su gaulajtera na taj
čitavog
gaulajtera Kajnera na suajeara
Ljubljani koji da je po-krajinska
komika vlada formira
na na inicijativu samog gaulajte-ra
Rajnera i njegovog pomoćnika
Natnteeniga a dogovoru s
maršalom koji je
čak lično odobrio listu članova
vlade sve uglavnom u cilju da ee
onemogući ostvarenje
u pogledu pok-rajine
Predaja
vladi izvršena je u prisustvu za-mjenika
gaulajtera Natmesaiga u
svečanosti na je na-cista
Natmesnig ismedju ostalog
izrazio zahvalnost prisutnima na
njihovoj želji koju sa izražavali
pred njim I "da ai je-dan
jedini nai zemljak aeee biti
kažnjen zato Mo pripadao naci
stičkoj partiji" Poslije svečanosti
gaulajter se sim preko radia ob-ratio
stanovništvu govorom u ko-me
ismedju ostalog rekao da
podnosi ostavku na položaj rajh- -
MatshaHera kako bi omogućio
onim snagama koje edgova- -
--iustss- -s-s-BfcW
i__ I V jB5L 81 ssuusP1yb£ -- f HL JKLsbbmT a JTsBBsr ut "
llfM li - cšMmU
sMVIil £ ysAJMkssssssalizzssssssWsPgfl
I 1 ! ImBsFim-ŠM- r vfttaSBSKSM'I wtltV8wWil
IV II akSuĐnHrunsnT IW i alMOsBgBzsmzsWiMf- c- mZ 9t A-truTL- i- Tf HJ m Bs
r li sssssHR lBftwwPMr5 f i ii &w%1$r
UP 1 sPsBBBBBBBsKUf BBsfl 'tsSsLsU &UBSUBU %l Bii 9 Jplr"l I i
SBHS TiBiZZSBBBBBB'1Zz1it?TC'vSBWll itfiSlS St' V 1 'f S'fl
Članoti Canadian Seamen's unije povezani jedan za drugog odlaze na sud u Thoroldu Policija ih je
zatvorila kada su na brodu branili svoj poao od itrajkolomačke grupe Tat Sullivana Mnoge unije
traže vladu da poduzme mjere protiv vlasnika brodova koji kr?e rakon
koju je g Gruber da nam
prikaie to jeat da je gaulajter
pritiskom mjesnih
faktora pristupio nove
vlade Postoje i druge okolnosti
koje to dokazuju Tako je činjeni
ca da su se sve oruiane snage —
ksko policija tako i
i hitlerovske trupe koje su se na-lazile
na teritoriju Ko
mike — stavilo odmah u slulbu
nove vlade trupe ko-je
u se tog časa nalazile u Ko-ruškoj
to Jest 10 dana poslije po-ziva
vlade da peiose oružje pro-dužile
su da se bore protiv savez-nika
naročito protiv
trupa"
da Je manevar a
vlasti bio usmjeren protiv
dr Bebler je iz-javu
naučnika naciste
Vutaa koji u pismu gaulaj
tera prije
vlade navodi da je ponovo saznao
o "opasnosti po jedinstvo 1 slobo
du Koruške od slavenskog Jugo
istoka" i mu na "vido-vitosti
i aktivnosti" koja se oči
gledno u vojničkim
protiv
korak prisilil grupe pokrajinskih j vUc
koruških S tim u vesi { dfe _ je dr
Keselringom
jugoslaven-skih
pokrajinskoj
g&ulajterom
ALESA SJEDNICI ZAMJENIKA
MINISTARA VANJSKIH POSLOVA
austrijskih
formiranju
žandarmerija
pokrajine
llitlehovske
jugoslaven-skih
Ukazujući
Jugoslavije
takozvanog
formiranja pokrajinske
zahvaljuje
ope-racijama
narodno-oslobod- i-
Juuoslaviie
političara
Eto
Bebler
dr BeNer je naveo iskaz samog _ ja je bto manevra
u
je rekao
po
ove
vlasti
okviru kojoj
je
je
bolje
DR NA
slici htio
pod
naveo
svom
cilj
CUj je bio prije svega anti-jug- o-slavenski
i on nama nikakve veze
s ljabavlja za "redom"
Mo se tiče Graberovog navoda
NA
rata sa svih strana vraćaju nam
se braća iseljena u prošlosti u tu- -
djinu povratak svome na-rodu
nije amo nosUleićna želja
pojedinaca Medju našom braćom
iseljenicima pojavio se masovan
pokret za povratak u domovinu
obuhvativši naše iseljenike i a
i u prekoocean-skim
zemljama !
™rVi„ iseljenika
-- „— r~--1 zemlja najue je
nackmal-sodjaUs- te "zoija (U00) (3-sv- oje redove borbi sa slobodnu Belgije (500)
nedjeljivu Korušku" „
IZJAVA BEBLERA
pre-dajom
sastojala
podvukao
zahtjeva
da je pokrajinska vlada formirana
uz učešće svih stranaka dr Beb-ler
je podvukao da lista članova
ove vlade objavljena sutradan po
njenom formiranju očigledno po-kazuje
da u njoj nije bio zastupan
ni jedan pripadnik slovenske ma-njine
Prelazeći dalje na ekonomska
pitanja prije svega na pitanje re-paracija
dr Bebler je izjavio:
"Gospodin Gruber tvrdi da je ju
goslavenski delegat rekao da
Austrija obogatila za vrijeme ra-ta
Ja sam tvrdio se Austrija
obogatila na račun Jugoslavije
sto ne znači da se apsolutno obo-gatila
posto je Austrija pridonije-la
velike žrtve pomažući njemačku
ratnu malinu i u konačnom raču-nu
isiila je osiromašena iz rata
što se tiče t sirane pitanja znam
na primjer da su u red jaji SU ju-goslavenska
poduzeća preneseni u
Austriju i da nam je do danas
Jugoslaviji
lik-vidacije
koaffodraaBi
Jugoslaviji fi-nancijskim
poslovanjem
predridjeni
transport
transportima
transport
Mh um
Sjedinjenim Drianuaa
osavesnim kupovanjem godišnje
Jugoslaviji
osiguravajućih
Jugoslaviji preuzele
okupacije osigura-vajuća
Znatna
Jugoslavije
Austriju
Austrija Jugo-slavija
da
bogatstva predmeti
nadoknaditi reparacija-ma
Završavajući pitanjem
paracija ponavljam da sve
očigledno
direktnog
da
zahtjeva
materijal-na
historijske
vrijednosti Austrija
samo dio podvukao da ja apsolutno potrebno
stvar je obogaćenja velikih ugovor Austrije
austrijskih banaka Jugoslaviji koja
za okupacije tiče jugoslavenskih pokrajina koje
goslavije "Vinar baakieraja" su dio Anotro ugarske monar- -
odmah okupaciju Jugoalavi-- da ili nadoknadi
centralna bankarska na-- druge predmete od kulturne
tanova sa sve vlasti u
U tu su se bauku
koje su preesisle is
dobara u
Ta banka bavila
u vezi
U
2060 iz dragih zemalja Ali taj Mo
duo
so broj jer
je još naknadno prijavljen
liTJesnog broja iseljenika iz
zemalja 1919 red
već se ostvaruje Nedavno je iz
Australije i nove Zeland je stigao
iseljenika Na
putu je tranport sa bKiu 600
ljudi iz Latinske Amerike koji
ovih u splitsku laku iz
vračaju u Argentine i Medjutim
Prvi transporti po-- ' već spremljen čeka na i
jčeli stizati jo3 1916 godine drugi iz Santo (Bri- -
da se vratilo 2000 i do 1917 zilija)
tirU--o lUfJl A eodine doon„tovalo ie Dreko 7000 i' v_i-- i w :_i - ri--m — ' ywo i su došli raznih Holwn uviUtn
~ v™w — a u iz
zvao Ksnade
u jo)
i i
se
se
z
se
„„ iz
su po
Najviše ih je a
Američkim
oko jedan milijun — a
nam joi nitko ne moie da dodje
Wall Streeteka reakcija digla je
letve u
Veliki dio poslo-va
u eu za
vrijeme bečka
sirovina je izvezena iz
u Sve to pokazuje da se
obogatila na račun
se u Austriji nalaze
i koje treba
vratiti ili ako se radi o sirovi-nama
—
s re
se Mo
sam naveo tiče samo pi
tanja bogaćenja Austri
ja Moram da kasom su osnov-na
gubici u ljud
skim životima i znatna
Mota nanesena ratom"
Osvrćući se na pitanje arhiva i
predmeta kulturne ili
koje joi
vratila dr BoUer je
vraćan neznatan Druga
podu-- da u udje obaveza
zeca naročito 'da vrati arhivu se
vrijeme na Mota Ju- -
ja ' bile
poslije sije i vrati arhi-j- e
postala vu i
ali-va- le
svote
povra-tak
drugih Plan za
i
1000
prvi
dana stile
grupno
dolazak
su
kraja
razasuti
— odatle
i
društva količina
—
basa —
nije
vrijisupsti koje je odnijela za vri-jes- ne
ovog rata
Dr Bishr je takodjer podvukao
#MsYVuMu VFubvszmJuu JuuMmI VsWuMs€
arhive u vozi s i raz-ni- m
pitanjima koja se odnose na
OSVRT "POLITIKE" POVRATAK ISELJENIKA IZ RAZNIH
ZEMALJA
Poslije ko veta sve ono o
Njihov
kontinentalnim
Urugvaja
ka- -
da Francuske
da
okuaadaa
povećao
od
Iseljenici
UksuHim
pišu i go--
vore američki MakcJoatri Danas
u SAD iako pri useljavanju nije
upisivaaa točna nacionalna pripad-nost
ima oko U mOtJuna Slave-na
U teškoj iaomstriji 10 po sto
su Slaveni Nekada su SAD da bi
dobile jeftinu rada snagu otva-rale
granicu i uvozile ljude da-nas
su Je zatvorile i ne dozvolja-vaju
nikom izlaz
Iseljavanje iz sin krajeva po
čelo Je u milima polovicom proš-log
vijeka AH je ieelj&vaaje za
ugnjetačke uprave bilo
krajem prošlog vijeka i trajalo Je
sve do 112 godine Poslije Prvog
svjetskog rata iz kapitalističke
eksploatatorske Jugoslavije u ne-kim
godinama iseljavalo se i
glasno su pnftvaUli nominaciju "Vidite — izjavio je dr Bebler se vrati 10000 iseljenika Od toga hajku na narodne demokracije čak 12-00-
0 ljudi Tako je iseljavanje
larkin Alarshalla za senatora On kako eu posljednje riječi gau- - predvidja se povratak 1000 iselje- - je zabranila svojim državljanima bilo postalo nacionalni i socijalni
je ujedno izabran i za prvog pod- - la'tera i sve ono sto smo ćuli od nika iz Kanade 2000 Iz Latinske da pri odlasku u Europu ulaze u ' problem ali ga stara Jugoslavija
predsjednika nove partije u državi austrijskih krugova potpuno iden- - Amerike 2000 Francuske 2000 zemlje narodnih demokracija jer nije mogla riješiti Njena nerazvi-Georgi- a tnL Sve ovo nipošto ne odgovaraj iz Njemačke 400 iz Belgije I pre-- se uvjerili da je gola lai i kle- - (Prenos na strani 4)
PREDSJEDNIK TLC PREDLAŽE DA SE ODUZME DOZVOLA
SVIM KOMPANIJAMA KOJE ODBIJAJU
POTPISATI UGOVOR SA CANADIAN SEAMEN'S UNIJOM
1 Toronto 14 Maja — Jučer je
na konferenciji predstavnika
nekoliko unija CIO i AFL Or-mmzaci-je
za gradjanska pra-v- t
i Udruženja domaćica usvo-e-r
i rezolucija kojom po-dup- ro borba pomoraca po ko-ri
zd kim jezerima Općenito je
przrato kako su pomorci — r3niirani u Canadian Sea-r?- x
Uniju — prisiljeni ovih
dana voditi borbu protiv pet
par jfarodarskih kompanija ko-- o kro zakone i uposluju čla-- r
Ltrajkolomačke unije Sul-Lva- na
U rezoluciji se traži od vlade
da prisili parobrodarske kom-panije
koje su u sporu sa Ca-nadian
Seamen's unijom na
a tanak sa unijskim i vladi-- n
m predstavnicima u svrhu
n cavanja spora Ako kompa-nijo
odbiju poziv vlade za za- -
odnićki sastanak tada je vla-dina
dužnost da preuzme kon-trolu
nad plovidbom brodova
tih kompanija i ponovno upo- -
1 sli sve članove Canadian Sea
men's unije na čijim mjestima
danas rade štrajkolomci Ako
vlada ne poduzme ni jedno ni
drugo tada će Canadian Sea- -
Slovenski narod Koruške zahtijeva svoju slobodu zahtijevat
će dotle dok je dobije
Jugoslaviji
POVRATAK ISELJENIKA DOMOVINU
narodflo-oslobodilačko- g
PAROBRODARSKIM
Koruiku Dokaz da se ta arhiva
nalazi u Austriji predstavlja Jed-na
izjava đr Grubera u kojoj je
citirao — očigledno iskrivljenu —
izjavu tadašnjeg jugoslavenskog
predsjednika vlado Palica "Ispi-tivanja
su pokazala — rekao je dr
Bebler — da ovaj citat mole da
prolstiče samo iz arhivo koja je
odnesena za vrijeme ovog rata iz
Jugoslavije Prema tome ne samo
da nam je odnesena i da nam nije
vraćena ta nrhivn nego se ona
upotrebljava u diplomatskim pole-mikama
dok so mi njome ne mo
žemo služiti"
Odgovarajući na kraju na Gru-be
rov "argument" da je pitanje
Komike "preeudjena stvar" dr
Bebler Je podvukao da se ovo zas-jedanje
upravo bavi pitanjem re-vizije
koja je počela Joi u Moskvi
deklaracijom o Austriji Tako je
moskovsku deklaraciju razumjela
i Velika Britanija o čemu svjedoči
pismo britanskog ambasadora n
Beogradu upućeno maršalu Titu
Tako su Je razumjele i Sjedinjene
Američke Driave Mo potvrdjuje
pismo američkog ambasadora u
Beogradu takodjer upućeno mar-šalu
Titu U ovim pismima se ju-goslavensko- -aust
rijeka granica iz
1987 godine smatra privremenom
do konačne oduke o granicama u
općem mirovnom sporazumu Dr
Bebler Je dalje citirao Izjave bri-tanskih
okupacionih vlasti koje su
dale britanskoj parlamentarnoj
delegaciji ovih izjava se moie
zaključiti da je u pitanju problem
koji postoji vjekovima i koji će po-stojati
sve dok ne bude riješen os-lobodjen- jem
slovenskog naroda u
Koruškoj
"Gospodin Crubtr se ovdje na
lazi — rekao Je Bebler — u polo-žaju
donekle sličnom položaju čov-jeka
koji je dobio baštinu od ne-koga
ko je greškom proglašen
mrtvim a koji je ustvari iiv 1 do
lazi da traži svoje nasledstvo Slo-venski
narod Koruške nije mrtav
On se ne mole smatrati mrtvim
na osnovu plebiscita On zahtijeva
svoju slobodu 1 on će je zahtijevati
sve dok je ne dobije I ml ćemo je
neumorno zahtijevati za njega i
zajedno s njim"
PoMo Je dr Gruber ponovo po-kušao
da odgovori na ova izlaga-nja
joi jednom je dobio riječ dr
Bebler koji je izjavio:
"Zahvaljujem vam na mogućno- -
vrijeme nekadaJaJe habsburike kok B-t- i nruHH a koru ne- - najjače
po
—
iz
bi
se
vo
Iz
ću zlou potrebiti Izjava dr Grube
ra sadri) uostalom toliko netoč
nosti da bi mi za njihovo pobija- -
men's unija proglasiti general-ni
štrajk na svim brodovima i
tako braniti svoje interese i
prava — kaže rezolucija
Konferenciji je prirusustvo-va- o
i Percv Bengough pred-sjednik
Trades and Labor Con-gres- ea gdje je Canadkm Sea-men's
unija prisajedinjena
Percy Bengough je naglasio
da se borba pomoraca po ka-nadskim
jezerima tiče svih ka
nadskih radnika Ako se paro-brodarske
kompanije ne prisi-li
da poštuju zakon i ako se
takodjer vladu ne prisili da
brani zakonom priznata prava
pomoraca tada će biti u opas-nosti
prava i tekovine svih or-ganiziranih
radnika
Parobrodarske kompanije ne
samo ito se ne podržavaju pot-pisanog
ugovora sa Canadian
Seamen's unijom nego ne po-štuju
ni vladino naredjenje da
ugovor moraju potpisati i ove
godine ako to trati većina po-moraca
Pošto je većina pomo-raca
za Canadian Seamen's
uniju to druga unija nema
pravo zauzimati ovo mjesto
niti kompanije smiju sa dru-gom
unijom potpisivati ugo-vor
Predsjednik Bengougb
je predložio da se odusuvi do-zvolu
kompanijama koks su
izazvale spor "Vlada mora tim
kompanijama reći — kale
Bengough — da njihovi brodo
vi riesmiju ploviti sve dok ne
priznaju zakon i dok ne ispune
svoj obaveze prema sofonom
priznatoj uniji"
Bengough je kaiegorićki po-bio
tvrdnje da je glavni spor
pitanje prava poslovanja isme-dju
dvije unije To nije istina
Grupa Sullivana se ne moie
nazvati "unijom" Nju netko
drugi financira i pernate
Ovdje se vodi borba za aa-nats- ko unijsko pravo u ovoj
zemlji za pravo organiziranja
i poslovanja one unije koju
sami radnici izaberu U ovom
i slučaju so nesmijo zaboraviti
ni nu onu propagandu za koju
plaćaju kompanije leojo pod
maskom "komunizma" uspos-tavljaju
fašizam
Ako vlada ne poduzme ono
što traži Canadian Seamen's
unija ml nećemo oklijevati da
sami zaštitimo pravo našeg
članstva — rekao je Harrv Da-viš
predsjednik ove unije On
je takodjer pobio tvrdnje da je
ovaj spor borba izmedju dvije
unije To je borba protiv onih
koji krše zakon i koji sele ras-bi- ti
istinsku rodniclcu uniju da
bi mogli razbijene radnike dr-žati
u pokornosti i neograniče-no
izrabljivati
Na5a unija je pomogla po-morcima
— kaže Daviš — da
je njihova mjesečna plača od
35 dolara za 15 sati dnevnog
rada podignuta na 175 dolara
mjesečno za osam sati rada na
dan Unija ima ugovor sa 18
kompanija za 48 radni
tjedan Protiv nas se kompani-je
bore zato što nećemo vise
da se pomorce porobljuje 1 da-ći
Oko 1500 dlanova naše uni-je
izgubilo je živote na mora
u toku prošlog rata i mi smo
zaslužili da se poštuje ase
pravo unijskog poslovanja i
dovoljne zarade za pristojan
život
Medju ostalim na lotssuretv
čiji je govorio i Sam Lapedes
vodja United Goraetst Wor-ke- rs Union i predao eek od
1000 dolara za pomoć pomor
cima u njihovoj cjpravđanoj
borbi protiv
ka brodova 1
ralne vlade
Evo dva primjera: proesetf kaje
je naveo gospodin Gruber ne odne-se
se na teritorij koji trasi Jsge-slavl- ja
nego na ČHavu pokrsjbm
Salif Kbruiku koju niko nije tratio ito ' S M t
TLC
satni
nje ireoaio mio iohko vremena ko-- se nee saoie koju je spomenuo go- -
liko je trajalo njegovo izlaganje spodin Gruber njegovo tvrdjenje
Zadržavam sebi pravo da na to od-- nije ni točno ni potpuno Ta ikola
govorim pismeno Htio bih samo je 1936 godine proslavila 90-god- is- da dodam da su izvjesne netočno- - njicu avoga otvaranja Ali to je
sti gospodina Grubera bile takve bila dvostruka proslava jer se u
prirode da one predstavljaju ne- - isto vrijeme proslavljala i 15-g- o- dostatak poštovanja prema vama dišnjica njenog zatvaranja''
W