000441 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Mjgoslav Afeekly A Community Newspaper Established 1931 Kwa.aw wtv ж жтгдвдгаЕерА VOL 51, NO. 33(517) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 1, 1982. 50 CENTS PER COPY ЧЦ11?ШД1ЦШ?.Д1ВВ''1ЦИД „"Wipi'irag'mw pw'iHW!WP..t л.ид?удт ip'.jjy'ff ГдКИиГ Ti-'Srt'tiMi'-l'T-- 1"'' ----Д- Ј-1- jwregminargaa 22SS2Z332 VTi""'ii.i Ч.ВВ 3222X222EE jj2 глггпИШЈа a ©ш© W © iflfe J1 @ Kanada je suocena s veoma teSkim ekonomskim problemima. Federalna vlada misli da ce sve biti dobro ako se pla6e ove godine ne pove6aju za vise od 6 posto, a idu6e godine 5 posto. Odekivalo se da ce neSto bolji plan usvojiti provincijalni premijeri proSle srijede i Cetvrtka. AN to se nije dogodilo. Oni su uglavnom prihvatili prijedloge Kon-zervativ- ne stranke (sedam provinci-jalni- h premijera su konzervativci, trojica pripadaju drugim partijama). EB3 su da Trudeau njima sastane 13. radi tog je odbacio im je Sto (6 5). je da njihov su vlada od ka-- BEOGRAD, Tanjug — Predsjednik oslobodi-ladk-e organizacije Jaser uputio je Predsjed-nistv- u SFRJ se odnosi na razvoj i sadrzi PLO toj U poruci se izrazava na politidkoj, i jugoslavenski narodi i rukovodstvo od samog palestinskom narodu, i oslobodiladkoj organizaciji borbi protiv za legitimnih prava naroda. U poruci se takoder istide da su okupiranom zahvalnoScu pratili napore i akcije Jugoslavije, njenih naroda i i palestinskom narodu i PLO teSkoj borbi. Е-ЈИЗЕЕШЕИЕ- ППШШХШа --ЈшпаппншшшЕизишшштшазЕшш Prije Torontu je bio zlo6inac Albert Rauca, ima 73 On biti On je ranije bio za 10.500 osoba, gradu su doSle nove informacije iz i ga za 11.584 osobe. Rauce je dosao u Kanadu 1950. i je do , " kad se je North York. On je dobio drzavljanstvo. U Kanadi se nalazi visestotina i ovo je prvi put da se poduzimlje protiv njih. ..j.l.TOiii.ijNJWHMmMllJMMlHl'La'''nimuL1.iui..vniniaWf!Mar.'i'.MJIJ REAGAM KAZNJAVA Odnosi izmedu Sjed. Drzava i zapadrW-evropski'aemal- ja se zaa&-travaj- u. Uzrok je ad-ministra- cije da zaustavi u Zapadno-evropskezeml- je se s tim ne slaiu. je ovih tri velika kompresora za taj je odmah protiv dviju kompanija koje su proizvele i, po nalogu francuske vlade, otpre- - "Г та 4 J II , : "а Zatrazili se predsjednik fed-erate vlade septembra sprovodenja' u zivot njihovog plana. Federalni financija Allan njihove pr-ijedloge. Zamjerlo nisu usvojili federalni prijedlog i Rekao je plan nejasan, ni§ta odredeno. Provincijalni premijeri zatrazili da federalna odustane daljnjeg povezivanja kanadske ESFRJ Palestinske Arafat poruku koja najnoviji situacije u Bejrutu koja stavove u situaciji. najtoplija zahvalnost moralnoj materijalnoj pomoci koju podetka pruzaju Palestinskoj u izraelske agresije,a ostvarenje palestinskog Palestine'! u Bejrutu sa omladine u cilju pruzanja podrske pomoci u njihovoj имтшиии nekoliko mjeseci u uhapSen nacistidki ratni koji sada godine. treba deportiran. optuzen ubijstvo vedinom 2idova, u Kaunas, Latvija. Sada Zapadne Njema6ke okrivljuju ubijstvo zivio u Huntsville (Ontario) umirovlienia priie deset godina preselio u kanadsko hacisti6kih zlo6inaca nesto рокибај Reaganove izgradnju sovjetskog plinovoda Zapadnu Evropu. Francuska dana otpremila plinovod. Reagan primjenio sankcije fran-cusjs- ih s ministar MacEachen "Ne treba strahujeS, Fritze. Kelnska katedrala ie stajati stoljedma sa ovom ogradom". WASHINGTON — Americki senat odobrio je budzet za obranu u godini 1983. od oko 176 milijardi dolara. To ЕХЗЗЕ Д2Д22И 2ДЈ mile te kompresore. Jedna od tih kompanija je podruz-nic- a ameriCke kompanije Dresser Industries Inc. iz Dallasa, Teksas. Vlade'Francuske, Zap. Njema6ke, Britanije, Italije i drugih zemalja su" za izgradnju polinovoda jer bi isti zadovoljio njihove potrebe. One se takoder protive primjeni americkih zakona kod njih. Reagana nije briga. Cak i americki list "New York Times" opominje Reagana protiv mjera koje bi mogle ugroziti zapad-- ni vojni savez (NATO). matne stope sa amerifikom kamat-no- m stopom. Oni su takoder zatrazi-li da se ukine Foreign Investment Review Agency i da se promjeni anergetska politika, Sto bi povecalo priliv ameri6kog kapitala u zemlju. (Атепбке investicije u Kanadi ve6 prelaze 50 milijardi dolara). Oni su dalje trazili da federalna vlada ne smanjuje svoj doprinos provincijama za zdravlje i Skolstvo. Takoder da se usvoji federal no- - (Nastavak na str. 12) ЦЈМ1Ш!ШМЈ11иИДЈММЧ111ЛМШЦ1ИУИШиМ1]1а1 da (Cr{eiJ ,VQnov) je najveci vojni budzet u mirno vrijeme. Izamerickogvojnog budzeta, 86,5 milijardi dolara upotrijebit ce se za kupnju novih aviona, brodova, ten-kov- a, raketa i drugog oruzja, 23 milijade dolara za istrazivanje i razvoj novih oruzja, 68,3 milijarde za odrzavanje oruzanih snaga i 200 milijuna dolara za civilnu obranu. A BILANS2RTAVA IZRAELSKE INVAZIJE Agencija Associated Press javlja: — Najmanje 30 hiljada mrtvih i ranjenih, 10 hiljada nestalih, milion ljudi bez doma, 14 logora palestin-ski- h izbeglica sravnjenih sa zemljom. To je, kako se iznosi u poruci vode Palestinske oslobodiladke organiza-cije Jasera Arafata dlanicama Islam-sk- e lige, tragidan bilans izraelske invazije Libana. POLITSKI Ronald Reagan joS priCa da je tako-zvan- a "supply-side- " ekonomija jedlnl pravi i trajni Mjek za ameriCku privredu, all I medu njegovim govorljivim prlstaSama, za6aranlm njegovim govorancijama, Izblja dvojbenost. Sumnja se je uvlafcila i medu njegove republikanske kolege u Kongresu јоб ranije ove godine, kad je umjesto ofiekivanog oporavka nakon usvojenja njegova ekonom-sko- g programa prije godinu dana, privreda sve dublje klizila u zastoj. Bilo je koprcanja i jaukanja medu jednim dijelom republikanskih zakonodavaca. Upo-zorav- ali su gazdu u Bijeloj Kudi da ce se glasaCi okrenuti protiv njih i njihove partije u dolazecim jesenskim kongresnim izborima, ako se na vrijeme ne izvedu nekoje nuzne promjene u ekonomskom programu. Predsjednik i njegovi blizi savjetnici nisu htjell ni 6uti o bilo kakvom revidiranju programa. Bilo je zahtjeva da bi se poreznl popust od 10 posto namijenjen za slijededu godinu odgodio ill barem smanjio za poiovicu, sa ciljem da se smanje zastraSuju-c- i rastuci deficit! i tako stvori ve6e pouzdanje u financijskim krugovima za investiranje novca u industrijsku moderni-zacij- u. Gosp. Reagan je odgovarao da je poreznl popust, koji, uzgred гебепо, pogoduje korporacijama i bogataSima, temeljni kamen njegova oporaviliSnog programa, pa stoga mora ostati netaknut. Republikanski vodeci u Senatu i Predstav-niCko- m domu Kongresa uvidall su da bi vrag mogao odnijeti Salu ako se §to ne poduzme za snizenje budzetnog deficita. Reagan je trubio da se mora nastaviti sa snizavanjem izdataka za socijalne programe, ali je uporno odbijao svaku sugestiju da bi trebalo smanjiti predlozenu povisicu za nova nukle-arn- a oruzja. Kongresni vodidi su копабпо doSli do zakljuika da nema drugog izlaza vec da se proturi porezni raspored koji bi donio u federalnu blagajnu kojih stotinjak milijardi dolara u razdoblju od tri godine. Reagan je isprva paradirao kao protivnik bilo kakvog novog poreza, ali je postepeno, kao po nekom sporazumu sa svojlm partijskim vodicima u Kongresu, davao znakove da bi se pod stanqvitim uvjetima suglasio s nekim poreznim prijedlozima. Ta igra "табке-miSa- " nastavila se je kroz nekoliko mjeseci. Dok su partijski vodici u Kongresu, izgjedno sporazumno s vodicima demokratske "opozlcije" dotjerivali porezni prijedlog, Reagan je joS sredlnom jula izjavljivao da je odlufiio stajati 6vrsto na svom ekonomskom programu rade nego da izvede bilo kakve drastidne izmjene ove godine. Medutim, on je zakulisno ved pripremao teren za proturenje poreznog prijedloga u iznosu od 98.3 milijarde dolara u tri godine. Najzad je otvoreno stupio u politiCku arenu. U vlastitoj partiji pojavila se dosta snazna opozicija. Morao je odgoditi i Ijetni odmor da ju predoblje. Uzelo je nekoliko tjedana dok je obraden dovoljan broj zakonodavaca, razumije se, straSenjem, prljetnjama I obedanjima — da se prijedlog proturi, i to, uz pomoc lojalne "demokratske" opozlcije. U nastojanju da opravda svoje prekoprca-vanj- e od ljutog poreznog protivnika u vatrenog zagovaratelja, Reagan je naglasa-va-o da je to u glavnom porezna reforma koja ce omoguciti da se lakse uberu razni porezi (Nastavak na st. 4)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 13, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000167 |
Description
Title | 000441 |
OCR text | Mjgoslav Afeekly A Community Newspaper Established 1931 Kwa.aw wtv ж жтгдвдгаЕерА VOL 51, NO. 33(517) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 1, 1982. 50 CENTS PER COPY ЧЦ11?ШД1ЦШ?.Д1ВВ''1ЦИД „"Wipi'irag'mw pw'iHW!WP..t л.ид?удт ip'.jjy'ff ГдКИиГ Ti-'Srt'tiMi'-l'T-- 1"'' ----Д- Ј-1- jwregminargaa 22SS2Z332 VTi""'ii.i Ч.ВВ 3222X222EE jj2 глггпИШЈа a ©ш© W © iflfe J1 @ Kanada je suocena s veoma teSkim ekonomskim problemima. Federalna vlada misli da ce sve biti dobro ako se pla6e ove godine ne pove6aju za vise od 6 posto, a idu6e godine 5 posto. Odekivalo se da ce neSto bolji plan usvojiti provincijalni premijeri proSle srijede i Cetvrtka. AN to se nije dogodilo. Oni su uglavnom prihvatili prijedloge Kon-zervativ- ne stranke (sedam provinci-jalni- h premijera su konzervativci, trojica pripadaju drugim partijama). EB3 su da Trudeau njima sastane 13. radi tog je odbacio im je Sto (6 5). je da njihov su vlada od ka-- BEOGRAD, Tanjug — Predsjednik oslobodi-ladk-e organizacije Jaser uputio je Predsjed-nistv- u SFRJ se odnosi na razvoj i sadrzi PLO toj U poruci se izrazava na politidkoj, i jugoslavenski narodi i rukovodstvo od samog palestinskom narodu, i oslobodiladkoj organizaciji borbi protiv za legitimnih prava naroda. U poruci se takoder istide da su okupiranom zahvalnoScu pratili napore i akcije Jugoslavije, njenih naroda i i palestinskom narodu i PLO teSkoj borbi. Е-ЈИЗЕЕШЕИЕ- ППШШХШа --ЈшпаппншшшЕизишшштшазЕшш Prije Torontu je bio zlo6inac Albert Rauca, ima 73 On biti On je ranije bio za 10.500 osoba, gradu su doSle nove informacije iz i ga za 11.584 osobe. Rauce je dosao u Kanadu 1950. i je do , " kad se je North York. On je dobio drzavljanstvo. U Kanadi se nalazi visestotina i ovo je prvi put da se poduzimlje protiv njih. ..j.l.TOiii.ijNJWHMmMllJMMlHl'La'''nimuL1.iui..vniniaWf!Mar.'i'.MJIJ REAGAM KAZNJAVA Odnosi izmedu Sjed. Drzava i zapadrW-evropski'aemal- ja se zaa&-travaj- u. Uzrok je ad-ministra- cije da zaustavi u Zapadno-evropskezeml- je se s tim ne slaiu. je ovih tri velika kompresora za taj je odmah protiv dviju kompanija koje su proizvele i, po nalogu francuske vlade, otpre- - "Г та 4 J II , : "а Zatrazili se predsjednik fed-erate vlade septembra sprovodenja' u zivot njihovog plana. Federalni financija Allan njihove pr-ijedloge. Zamjerlo nisu usvojili federalni prijedlog i Rekao je plan nejasan, ni§ta odredeno. Provincijalni premijeri zatrazili da federalna odustane daljnjeg povezivanja kanadske ESFRJ Palestinske Arafat poruku koja najnoviji situacije u Bejrutu koja stavove u situaciji. najtoplija zahvalnost moralnoj materijalnoj pomoci koju podetka pruzaju Palestinskoj u izraelske agresije,a ostvarenje palestinskog Palestine'! u Bejrutu sa omladine u cilju pruzanja podrske pomoci u njihovoj имтшиии nekoliko mjeseci u uhapSen nacistidki ratni koji sada godine. treba deportiran. optuzen ubijstvo vedinom 2idova, u Kaunas, Latvija. Sada Zapadne Njema6ke okrivljuju ubijstvo zivio u Huntsville (Ontario) umirovlienia priie deset godina preselio u kanadsko hacisti6kih zlo6inaca nesto рокибај Reaganove izgradnju sovjetskog plinovoda Zapadnu Evropu. Francuska dana otpremila plinovod. Reagan primjenio sankcije fran-cusjs- ih s ministar MacEachen "Ne treba strahujeS, Fritze. Kelnska katedrala ie stajati stoljedma sa ovom ogradom". WASHINGTON — Americki senat odobrio je budzet za obranu u godini 1983. od oko 176 milijardi dolara. To ЕХЗЗЕ Д2Д22И 2ДЈ mile te kompresore. Jedna od tih kompanija je podruz-nic- a ameriCke kompanije Dresser Industries Inc. iz Dallasa, Teksas. Vlade'Francuske, Zap. Njema6ke, Britanije, Italije i drugih zemalja su" za izgradnju polinovoda jer bi isti zadovoljio njihove potrebe. One se takoder protive primjeni americkih zakona kod njih. Reagana nije briga. Cak i americki list "New York Times" opominje Reagana protiv mjera koje bi mogle ugroziti zapad-- ni vojni savez (NATO). matne stope sa amerifikom kamat-no- m stopom. Oni su takoder zatrazi-li da se ukine Foreign Investment Review Agency i da se promjeni anergetska politika, Sto bi povecalo priliv ameri6kog kapitala u zemlju. (Атепбке investicije u Kanadi ve6 prelaze 50 milijardi dolara). Oni su dalje trazili da federalna vlada ne smanjuje svoj doprinos provincijama za zdravlje i Skolstvo. Takoder da se usvoji federal no- - (Nastavak na str. 12) ЦЈМ1Ш!ШМЈ11иИДЈММЧ111ЛМШЦ1ИУИШиМ1]1а1 da (Cr{eiJ ,VQnov) je najveci vojni budzet u mirno vrijeme. Izamerickogvojnog budzeta, 86,5 milijardi dolara upotrijebit ce se za kupnju novih aviona, brodova, ten-kov- a, raketa i drugog oruzja, 23 milijade dolara za istrazivanje i razvoj novih oruzja, 68,3 milijarde za odrzavanje oruzanih snaga i 200 milijuna dolara za civilnu obranu. A BILANS2RTAVA IZRAELSKE INVAZIJE Agencija Associated Press javlja: — Najmanje 30 hiljada mrtvih i ranjenih, 10 hiljada nestalih, milion ljudi bez doma, 14 logora palestin-ski- h izbeglica sravnjenih sa zemljom. To je, kako se iznosi u poruci vode Palestinske oslobodiladke organiza-cije Jasera Arafata dlanicama Islam-sk- e lige, tragidan bilans izraelske invazije Libana. POLITSKI Ronald Reagan joS priCa da je tako-zvan- a "supply-side- " ekonomija jedlnl pravi i trajni Mjek za ameriCku privredu, all I medu njegovim govorljivim prlstaSama, za6aranlm njegovim govorancijama, Izblja dvojbenost. Sumnja se je uvlafcila i medu njegove republikanske kolege u Kongresu јоб ranije ove godine, kad je umjesto ofiekivanog oporavka nakon usvojenja njegova ekonom-sko- g programa prije godinu dana, privreda sve dublje klizila u zastoj. Bilo je koprcanja i jaukanja medu jednim dijelom republikanskih zakonodavaca. Upo-zorav- ali su gazdu u Bijeloj Kudi da ce se glasaCi okrenuti protiv njih i njihove partije u dolazecim jesenskim kongresnim izborima, ako se na vrijeme ne izvedu nekoje nuzne promjene u ekonomskom programu. Predsjednik i njegovi blizi savjetnici nisu htjell ni 6uti o bilo kakvom revidiranju programa. Bilo je zahtjeva da bi se poreznl popust od 10 posto namijenjen za slijededu godinu odgodio ill barem smanjio za poiovicu, sa ciljem da se smanje zastraSuju-c- i rastuci deficit! i tako stvori ve6e pouzdanje u financijskim krugovima za investiranje novca u industrijsku moderni-zacij- u. Gosp. Reagan je odgovarao da je poreznl popust, koji, uzgred гебепо, pogoduje korporacijama i bogataSima, temeljni kamen njegova oporaviliSnog programa, pa stoga mora ostati netaknut. Republikanski vodeci u Senatu i Predstav-niCko- m domu Kongresa uvidall su da bi vrag mogao odnijeti Salu ako se §to ne poduzme za snizenje budzetnog deficita. Reagan je trubio da se mora nastaviti sa snizavanjem izdataka za socijalne programe, ali je uporno odbijao svaku sugestiju da bi trebalo smanjiti predlozenu povisicu za nova nukle-arn- a oruzja. Kongresni vodidi su копабпо doSli do zakljuika da nema drugog izlaza vec da se proturi porezni raspored koji bi donio u federalnu blagajnu kojih stotinjak milijardi dolara u razdoblju od tri godine. Reagan je isprva paradirao kao protivnik bilo kakvog novog poreza, ali je postepeno, kao po nekom sporazumu sa svojlm partijskim vodicima u Kongresu, davao znakove da bi se pod stanqvitim uvjetima suglasio s nekim poreznim prijedlozima. Ta igra "табке-miSa- " nastavila se je kroz nekoliko mjeseci. Dok su partijski vodici u Kongresu, izgjedno sporazumno s vodicima demokratske "opozlcije" dotjerivali porezni prijedlog, Reagan je joS sredlnom jula izjavljivao da je odlufiio stajati 6vrsto na svom ekonomskom programu rade nego da izvede bilo kakve drastidne izmjene ove godine. Medutim, on je zakulisno ved pripremao teren za proturenje poreznog prijedloga u iznosu od 98.3 milijarde dolara u tri godine. Najzad je otvoreno stupio u politiCku arenu. U vlastitoj partiji pojavila se dosta snazna opozicija. Morao je odgoditi i Ijetni odmor da ju predoblje. Uzelo je nekoliko tjedana dok je obraden dovoljan broj zakonodavaca, razumije se, straSenjem, prljetnjama I obedanjima — da se prijedlog proturi, i to, uz pomoc lojalne "demokratske" opozlcije. U nastojanju da opravda svoje prekoprca-vanj- e od ljutog poreznog protivnika u vatrenog zagovaratelja, Reagan je naglasa-va-o da je to u glavnom porezna reforma koja ce omoguciti da se lakse uberu razni porezi (Nastavak na st. 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000441