Novosti, October 14, 1947

              f
ADRESA NOVOSTI:
208 Adelcride St W JESENSKA KAMPANJA
Toronto 1 Ont Canada t xTriArrarm ttit t l
CIJENA: '"'uau i wuiiUi 10 1
Za Kanadu S500 godišnje OKTOBRA!
Za sve drugo zemlje SG00 JESTE LI SPREMNI?
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
7 Broj 1135 TORONTO ONTARIO TUESDAY OCTOBER 14TH 1947 Vol 7 No 1135
God
ULOGA KANADE U
MARŠALOVOM PLANU
Ottaua Oct U — Ministar fi-nancija
je po povratku iz Europe
rekao da će se kanadski dio u
Maršalolom planu za "pomaganje''
Europe sastojati u otpremi robe
koju će Sjedinjene Države kupova-ti
u Kanadi Kanada kate min-istar
Abott neće biti "krediter"
nego "otpravljaj"
"Mi nemolemo prodavati na kre
dit MI smo do gada već dosta
kreditirali nekoje zemlje Europe
A Sto se tiče samog Maršalovog
plana mi već imamo svoje vrati
nm svoj plan koji već godinama
radi Želimo li mi uzeti učešća u
Maršalovom planu Europe mi mo
ramo biti na neki naćin osiguran
da će se nama platiti ono Sto po-šaljemo
u Europu Inače nama je
nemoguće biti aktivni podupirač
Maršalovog plana" — rekao je mi-nistar
financija
Općenito Mr Abott je mišljenja
da je nemoguće računati na potpu-no
iivodjenje MarSalovog plana bez
suradnje i kooperacije nekojih za-padno
i centralno europskih zema- -
lja A centralno europske zemljo
nisu zainteresirane za Maršalnv
plan jer u njemu gledaju ugroze
nje svojeg suvereniteta U samoj
Francuskoj pa i Engleskoj počelo
se sa sumnjom gledati na Marsa
lov plan Taj plan je prema jednom
dijelu francuske Štampe "osudjen
na propast"
Progoni slovenskog sta-novništva
u Gorici
Trst — U Gorici je policija za
branila ponovno otaranje sloven-ske
knjižnice i čitaonice kojima
Jo obustavljen rad za vrijeme faši-stičkih
pogroma Funkcioneri poli-cijo
Izjavili su predstavnicima
knjlinlce i čitaonice da policija
"no može" osigurati zaštitu ovim
ustanovama "radi napete političke
atmosfere u Gorici"
Fašistički elementi nastaljaju
i dalje bjesomučnim napadima na
slovenske 1 talijanske fašiste u
Gorici Napadaju na s!oensko sta-novništvo
i u drugim krajevima
koji su ostali pod tudjinskom vla-fcć- u
kao na primjer u BcneikoJ
Sloveniji gdje su neki Gerjup biv-ši
okupatorski špijun i njegov po-moćnik
Alfred Eikutek (?) napali
na anti-fašist- u Antona Šibana iz
Sentlenardske doline i tako ga
istukli da je od povreda umro Ta-kodj- er
su napali i na anti-fašistki-n- ju
Ivanu Zajc i brutalno je ispre-bijali
Izrečena osuda Jovano- -
viću i Gažiju
Ileograd — Vrhovni sud N R
Srbijo izrekao je osudu optuienim
Dragoljubu Jovanoviću i Franji
Gailju Optuieni Dragoljub Jova-nov- ić
osudjen je na liienjc slobode
a prinudnim radom u trajanju od
9 godina te gubitak političkih i
gr&djanskih prava u trajanju od
3 godine Optuieni Franjo Gali
osudjen je na kaznu ličenja slobo-de
sa prinudnim radom u trajanju
od 5 godina i na gubitak političkih
1 gradjanskih prava u trajanju od
dvije godine
Sud je optužene proglasio krivi-ma
radi suradnje sa inostranim
agenturama za poesianje i su-radnju
s Vladimirom Mačekom i
ostalom izdajničkom emigracijom
kao i za klevetničku propagandu
protiv ustavnog i demokratskog
poredka u FN'IU
Pri odmjerivanju kazne sud je
Blao na stanoviite da snaga FNRJ
dozvoljava da ee optuienim izrek-n- e blaia kazna
BIRO NIJE "NOVA
KOMINTERNA"
Moskva — Organ Komunističke
partije "Pravda" pebija tvrdnje
Štampe i radio komentatora u za-padnim
zemljama da je osnivanjem
Informaeiofiog biroa devet Komu-nističkih
partija u Kuropi osnova-na
"nova Komintema"
Od kada je 1943 godine raspu-Hen- a
Komintema Komunističke
partij su trn razvile tako jake da
lir K V
I G' PT JL
- ~~ - -—- -iltiiUn
jiS pjwnr
sssVgrr-rrrrrn--f T„lL-jT- V
Samar I
7
-- rrrrA
deuicfi &8M
:N&~tH}3rtjt
Ti
vi lAmJb
g-- $' ' Jericho l-iJ-et Pllr --l kmsphm J I
P A L5 STIM'fcSjjj
Palestina — britanskom planu i preporuci posebne ko-misije
UN Palestinu bi podijelili na — arapsku i židovsku
državu Naša slika prikazuje kako bi ta podjela izgledala Na-rod
Palestine Zidovi i vode ovih dana borbu protiv na-mjero
zapadnih imperijalista bilo kakvoj podijeli traži
jedinstvenu državu na federalnoj podlozi
RADNIČKI VODJA NE MOŽE BITI ONAJ KOJI
POGODJUJE POSLODAVCIMA
CONROY I DUPLESIS SE SLU2ILI ISTIM RIJEČIMA U NAPADU
PROTIV KOMUNISTA
Toronto 13 Okt — Poslije kon
vencije Canadian Congress of La- -
bor napredna delegacija je održala
posebni sastanak kojeg je posjetio
nacionalni vodja R P P Tim Iluck
i dao svoje mišljenje o radu kon-vencije
i općim problemima kod
kuće i izvan granice
Tim Ruck je kritizirao Pat
glavnog tajnika CCL i ista-kao
da je anti-komunietič- kl govor
kojeg je Conroy održao pri svršet-ku
konvencije skoro sličan govoru
kojeg je istog dana odriao Mauri-c- e
Duplessis premijer provincije
Quebec "Da je Pat Onroy bio
u radničkom pokretu odmah podli-je
prog stjcUkog rata on bi do
iada znao da radničkim todjama
nemogu biti oni koji pogodjuju po-hlodatci- ma
i Miču njihote braze"
— naglasio je Mr Buck
Osvrnuvši se na medjunarodne
probleme Tim Ruck Je svoje slu-iao- ce
opomenuo da će kanadski na
rod trebat odlučiti da li Je za pro-gres
ili protiv da 11 je za socijali-zam
ili protiv "Kao nacija" —
podvukao je Buck — "mi možemo
igrati eliku ulogu u tome da li
će se narodima Europe i Azije do
zvoliti da sred ju ju svoju buduć-nost
po lastjtoj želji"
Buck predvidja da će ove zime
kanadski narod takodjer trebat od-lučiti
da li će podupirati pravo na
roda Francuske i Italije da si sam
od redju je svoju ekonomsku i poli-tičku
budućnost ili će podupirati
američku i kanadsku intervenciju
u njihove poslove
Pobijajući izjave onih koji go-vore
da je predlog na konvenciji
CCL la organiziranje Federated
Farmer-Labo- r Party "nova linija RPIV Buck je podsjetio da su
predlog za ovakvo političko grupi-ranje
isticali komunisti joH 1922
godine Taj pretilog nije uperen
protiv CCF nego sa ujedinjavanje
kanadskog naroda — radnika ftr-mer- a
i ljudi srednje klase — oko
upravljanje iz centralnog tijela ni- - zajedničkog političkog programa j ise iKurpono — Kase iravua za poraz reakcije
'i
-
a 3S~~3t! ' f
tiof y h &JW&t
)
'
-
'
2
~- - t
Prema
dvoje
Arapi
o Narod
Con-ro- ya
Diplomatski odnosi iz- -
niedju čile i Jugosla-vije
prekinuti
Beograd Oct 11 — Ministar-stvo
vanjskih poslova Federativne
Narodne Republike Jugoslavije ja
vi ja da prekida diplomatske odno-se
sa republikom čile U objašnje-nju
ministarstva se kaže da je
Jugoslavija ponukana na ovaj ko
rak radi neprijateljskog drianja
koje Je prema Jugoslaviji i njezi-nim
predstavnicima zauzela čilen--
ska vlada
Prošlog tjedna je lada republi-ke
čile bezrailoino i na jedan u
diplomaciji rijedak primjer optu-žila
dvojicu jugoslavenskih diplo-matskih
predstavnika Delibora
Jakalu tajnika jugoslavenskog
poslanstva u Buenos Aires i And-rej- a
Cunju bivieg otpravnika po-slova
FNRJ u Santiego da su
"podsticali" na štrajk čilenskih
radnika i "radili" u pravcu "sovje-tiziranj- a"
Latinske Amerike
Ovaj neprijateljski čin čilenska
da
niti iznenadjuje čilenska vlada
već dulje vremena priprema udar
na radnički pokret i njegovu avan-gardu
Komunističku partiju Čile
Štrajkovi koji su obuhvatili zemlju
i sve veće nezadovoljstvo protiv
vanjske i domaće politike čilenske
vlade uzrok je napada na jugosla-venske
diplomatske predstavnike
iz kojeg napada se krije opći na-pad
na radnički pokret Čile Mada
jućim krugovima u Čile
trebalo je naći da bi mo-gli
otpočeti udarom u svojoj zem-lji
i po želji stranih imperijalista
da prikatu strane diplomacije na-ročito
jugoslavensku kao "neprija- - j
teljsku" prema republici čil
KONVENCIJA C C L ZAVRŠENA
- PREGLED ZAKLJUČAKA
VODSTVO BIRANO PO POLITIČKIM
NAZORIMA NE PO ZASLUZI
NITKO NIJE IZABRAN KOJI SE NE SLAŽE CCF U
POKRETU
Toronto 13 Okt — Pred konac
prošlog tjedna završilo se zasje-danje
Sedme konvencije Canadian
Congress of Labor Konvencija se
' sastojala od delegata i delegatica
svih CIO unija u Kanadi koje su
1 prisajedinjene u ovo zanatsko unij- -
sko središte
i Prošlog petka su u izvršni
i odbor Canadian Congress of Labor
I ponovno izabrani svi oni koji
i su bili i ranije osim Georga Burt
upravitelja United Automobile
Workers unije
Za glavnog ponov
no je izabran A R Mosher dobivši
500 glasova dok je njegov protu-kandid- at
C S Jackson upravitelj
United Klectrical Workers unije
dobio 192 glasa Pat Conroy je ta-kodjer
ponovno izabran On je do-bio
508 glasova a njegov protu-kandid- at
Harold Pritchhtt vodja
unije šumskih radnika iz B C Je
dobio 18C glasova
Za prvog podpredsjednika iza-bran
je Alex MacAuslane sa 552
glasa Havrey Murphy njegov pro-tu-kandi- dat je dobio 204 glasa Pri-bližan
broj glasova primali su i
drugi kandidati za izršni odbor
Niti jedan kandidat koji nije bio
po volji većini u starom izvršnom
odboru i koji nije bio pristaša CCF
partije nije mogao biti ni izabran
u izvršni odbor George Burt koji
ne pripada ni jednoj političkoj par-tiji
i koji je protiv naturavanja
CCF politike u zanatsko unijski
pokret dobio Je 244 glasa a nje-gov
protu-kandid- at Tom Branna-ga- n
koji medju članstvom svog
lokala ne uživa nikakvi ugled do-bio
je 44 G glasova i izabran u izvr-šni
odbor Kandidirao Je za člana
PRELAZU U PRIJE
I
Osjeća se da je medju član
stvom automobilske unije u Wind-sor- u
zavladalo opravdano ogor
čenje prema jednom dijelu zaklju-čaka
je stvorila upravo odr-žana
konvencija CCL u Torontu Najie što je ogorčilo člansto je
to što u izvršni odbor CCL nije
izabran George Burt kanadski
upravitelj United Automobile
VVorkers unije koji je radi svoje
morao biti izabran
Umjesto njega izabran je neki
Tom Brannagan čovjek koji med-ju
članstvom ne uživa nikakav
ugled i koji ničim nije dokazao da
će u oom zanatsko unijskom sre-dištu
prelsta 1 jati automobilske
radnike kao George Burt Izborom
Brannagana u izvršni odbor CCL
nije izražena volja članstva auto
mobilske unije Brannagan nije
sposoban za nikakav položaj Dva
puta je kandidirao za
iinijskog lokala 200 kod Forda
koji članova ali je
svaki puta poražen
Članstvo automobilske unije
jedne od najvećih prisajedmjenih
unija u CCL na razne načine iz
UJEDflJJAVANJE
I RATA
vlade prema FNRJ nije osamljen ja Mmnjocgsitade„legaztniansjeemvraćajuJeu ksvoon- -
republici
izgovora
vencija mogla mnogo više učiniti
za radnike prisajedinjenih unija i
za narod općenito 1 da se konven
cija nije trebala zadržavati na
onim pitanjima koja ništa
zajedničkog sa zadaćama radnika
u borbi za bolji život Oni delegati
koji to neznaju koje su na kon
venciji obmanjivali vodje tipa
Moshera tajnika
Conrova i ostala CCF mašina
znati to kasnije kad ih nauče
prilike
Pred konvenciju Canadian Con- -
gres of Labor postavljala su s
pitanja koja duboko zadiru u ne-posredne
interese ogromne većine
1 kanadskog stanovništva Svi dele--
Đuduć se napad na Jugoslaven-- 1 gati su se slagali i govorili kako
ske zasniva na laž-- 1 kanadske zanatske unije
nim i klevetničkim predpostavka- - voditi energičnu borbu protiv viso-n- a
jugoslavenska vlada prekida kih cijena veću nadnicu ogran'- -
POLITIKOM
UNIJSKOM
predsjednika
predsjednika
predsjednika
predstavnike
ZANATSKO
izvršnog odbora i Freeman Jen-jdinst- vo Mašina predsjednika Mo
Kins voaja ugijenokopača u Novoj
Scotiji pa ni on nije izabran On
je takodjer protiv nametanja CCF
politike u zanatskim unijama i an-ti-komunist- ičkih
rezolucija koje su
donašane na konvenciju
Sto su ovakvi rezultati izbora
u izvršni odbor ili još više što
6u na konvenciji nadmašnom veći
nom usvajane anti-komunistič- ke
rezolucije i nanašane političke šte-te
članstvu CCL i narodu općenito
odgovoran je na prvom mjestu si
stem biranja delegata za konven
ciju Upravitelj električarske uni-je
C A Jackson je rekpo Ha su
delegati United Steel kers
Testile Workers Broti d of
Rallvay Hmployees i Wnolesale
and Retail unije kontrolirali više od
polovice glasova na konvenciji a
predstaljall su samo 54000 od
350000 svih članova Canadian Con-gress
of Labor Velike unije kao
što su automobilska i električarska
bile su na komenciji zastupane
srazmjerno po manjem broju dele-gata
Za primjer lokal 200 auto-mobilske
unije u VVindsoru koji
broji 10000 članova mogao Je sa-mo
10 delegata izabrati za konven
čiju Evo još boljeg primjera: Tev
tile Union (CIO) najmanja unija
koja je prNajcdinjena u CCL ima-la
50 delegata na komenciji
dok je United Automobile VVorkers
unija najteća prisajedinjena unija
imala samo 70 delegata
Konvenciji je predlagano da se
ovaj sistem biranja delegata ukine
i u buduće omogući proporcionalno
biranje delegata ali je i taj pred-log
poražen po ovako stvorenoj
većini
O IZ CCL AFL ČLANSTVO TREBA DOBRO
RAZMISLITI ONDA ODLUČITI
koje
dužnosti
broji 12000
će
je
ražava svoje nezadovoljstvo Jed-ni
ističu da bi se automobilska
unija trebala odcijepiti od CCL i
preći u AFL Razumije se Član
stvo mora prije dobro razmisliti
da li je ovakav put pravilan ili ne
Predsjednik lokala 200 automobil-ske
unije Roy England Je rekao
da se za sada još ne može daai
preporuka za ovakav put Treba
prije toga voditi borbu protiv ove
neprade unutar CCL i tražiti za-dovoljštinu
članstvu
George Burt nije izabran u iz-vršni
odbor najviše zato Sto nije
tako zvani "yes man" i što je odbio
glasati za anti-komunistič- ke rezo- -
CCL još orga
prije konvencije kovalo urotu pro
tiv ovog čovjeka
Zato Sto nije ponovno izabran
George Burt i Sto je na njegovo
mjesto izabran Brannagan na£e
"članstvo u lokalu 200 smatra iz
bor Brannagana za uvredu član-stvu
automobilske unije a naročito
su uvrijedjeni radnici koji rad
kod Forda" — rekao je Roy Eng-land
DANAS NIJE PITANJE "KOMUNIZMA" NEGO
NARODA U BORBI PROTIV FAŠIZMA
nemaju
moraju
legati su bili svjesni i toga da
borba za bolji život kanadskog na-roda
mora imati Siru osnovu pa je
usvojena rezolucija da se prisaje-dinjene
unije povezu sa farmerima
i gdje god je prilika provode za-jedničke
akcije
Borba za veću nadnicu biti će u
buduće teža i oštrija nego je danas
Veća nadnica pak mora tražiti
jer ekonomski život dnevno opada
Tvorničari podižu cijene iz dana
u dan profiti se gomilaju a ku-povna
snaga se snižava Radi to-ga
su napredni delegati tražili da
Canadian Congress of Labor za-uzme
borbeniji jasniji i odredjeniji
stav na svim ekonomskim i politič-kim
problemima
AH na žalost i na štetu radnik
i naroda općenito vodstvo CCL
nije istupalo onako kako to traže
interesi radnika Ono je tupilo
borbenu oštricu na jed--
diplomatske odnose sa vladom re-čava- nje moći monopola i popravak nim od najvažnijih pitanja na ko
publike čile ekonomskog položaja naroda De- -' jima radnici trebaju stvarati
shera tajnika Conroya i drugih
nije upućivala delegate kako mo-ralu
raditi na jedinstvu i slozi
kada so povrate u svoja mjesta
nego je promicala uskogrudne in-terese
CCF partije nastojeći nad
konvencijom podržavati kontrolu i
pretvoriti istu u političku platfor-mu
te partije
Na trim većim pitanjima:
Vanjskim poloiima Kanade pra--
tu komunista u linijskom j
i u sa reparacijama
pokretu l političkim akcijama l
vodstvo konvencije Je cijepalo de-legate
zatezalo i stvaralo zbrku
tako da se konvencija radi toga
zadržavala na ovim pitanjima viš
nego na zadaćama radnika u borbi
protiv visokih cijena za veću nad-nicu
bolje zakone itd
Svako ovo pitanje se kretalo oko
"komunizma" Dodavana Je i riječ
"kopitalizam" ali to Je služilo sa-mo
kao maska za napad na pro-gresivne
radnike
Takvo stanovište vodstva CCL
ne može postići ništa drugo nego
lijevati vodu na mlin poslodavaca
Pa to je ono Sto govore Drev Du-plessis
i ostali reakcionare! to je
ono što piše reakcionarna štampa
u ovoj zemlji
Ali komunizam nije danas pita-nje
u Kanadi ili gdje drugdje Da-nas
je najglasnije pitanje ujedinja-vanje
naroda u borbi protiv faši-zma
reakcije i opasnosti od po-nosnog
rata Članstvo zanatskih
unija zna i znati će još ie da
crveno strašilo slabi njihovu snagu
u pregovorima sa poslodavcima i
sprijećava opći ekonomski i poli-tički
razvoj u progres
Poslodavci koji se boje organi-zirane
snage radništva raduju se
svakom koji podiže crveno stra-Sil- o
Kad oni sami ističu cneno
strašilo ništa nije novo i čudno-vato
ali je žalosno i štetno
kad to čine oni koji kažu da su
radnički vodje
Mi danas više ne živimo u dva-desetim
i tridesetim godinama
ovog stoljeća nego u najozbiljni-jim
danima u danima velikih pro-mjena
u svijetu u danima kad so
pred vratima nalazi žestoka eko
nomska kriza kad današnji pore-dak
nije više u stanju zadovolja-vati
interesima naroda i kad rad-nici
imaju najpogodnije prilike za
nove pobjede za progres Zato se
današnje vrijeme nesmije brkati sa
onim koje mje- -
lucije Štoviše vodstvo je sta Tko god se od vodja
se
radnika
je
niziranih radnika u današnjim ta
ko ozbiljnim vremenima hvata za
one stvari kojima se služi neprija-telj
taj nije vrijedan da i dalje
radnički vodja
Howe objavio plan za
izgradnju stanova
Ottavva 13 Okt — Ministar re-konstrukcije
C D llovve je obja-vio
vladin plan za izgradnju 12000
stanova u toku 1948 godine Pred-nost
za smještaj u nove stanove
imati će obitelji povraćenih vojni-ka
Cijena stanarini na kuću od če
tiri pet ili šest soba biti će 27 do
37 dolara mjesečno
Program izgradnje novih stano-va
u ovoj godini je završen i ukup-no
izgradjeno 8000 stanova U
programu za slijedeću godinu vla
da će pružiti veće pogodnosti općin
skim upravama u nabavljanju gra-djevinsk- og
materijala — kale m-inistar
Hovve
USPJESI DEMOKRATSKE
ARMIJE
London — Jedinke Demokrat-ske
armije Grčke su u oštroj borbi
kod sela Kaloskopi razbile jake
neprijateljske snage koje su se
dale u bjegstvo ostavivši za sobom
15 ubijenih i 10 ranjenih I na
drugim sektorima Demokratska
armija zadaje teške udarce
prijateljskoj vojsci
~-fi§-
W
JLi'aiMJH"J itii rjTf rrfunn-- " ipqti'i'Wffg'y trfU
ne- -
U KRATKO
KAIRO — U tekstilnoj tornici
Hehalla el Kobra žtrajkuje 30000
radnika štrajk se počeo širiti i
obuhvaćati hiljade drugih radnika
ne samo u Kairo nego i u Alek-eandrl- ji
i drugdje štrajkaši traže
povišicu nadnice i uvadjanje osam
satnog radnog dano Sada rade 12
sati dnevno
BEČ — Političko predstavniš-tvo
FNRJ u Beču predalo je ko-misiji
za Izradu mirovnog ugovora
sa Austrijom pismeni zahtjev da
se sasluša predstavnike jugosla-venske
vlade u vezi sa pograničnim
zahtjevima Jugoslavije prema Au
zanatsko atriji kao vezi
stvarima nemaju
ostane
BEOGRAD — Predsjednik vlade
FNRJ Maršal Tito primio je poli-tičkog
predstavnika austrijske re-publike
dr Valtcra Kondra Prije-mu
je prisustvovao i pomoćni min-istar
vanjskih poslova Vladimir
Velebit
TRST — Stanovništvo Istre ko-je
je pod uticajem lažne propagan-do
talijanske reakcije izbjeglo u
Italiju vraća se u svoje rodne
krajeve U Kopar koji se nalazi
pod upravom Jugoslavenske armi-je
stigao je veći broj izbjeglica
Jugoslavenske vlasti stavile su
im na raspolaganje prevozna sred-stva
TRST — Fašistička kampanja
protiv Slovenaca u Gorici traje i
dalje Mise i propovjedi koje su
održavano svake nedjelje u crkvi
na slovenskom jeziku ukinute su
U isto vrijeme nastavlja se otpu-štanjem
Slovenaca iz službe U
poduzećima fašistički agenti su os-novali
komisije koje su sastavile
spiskove Slovenaca i talijanskih
anti-fašis- ta koje su odlučili otpu-stiti
I'AHIZ — Generalna konfede-racija
rada optužuje vladu premi
jera Ramadiera da namjerno za- -
oštruje krizu i pogoršava ekonom
sko stanje u zemlji kako bi imala
što veći izgovor za primanje ame-ričke
"pomoći" pod uslovima Ame-rikanaca
GORICA — Gorička organizaci-ja
Komunističke partije Italije u-pu- tila
je talijanskoj vladi protest
protiv toga što je potvrdila ime-novanje
predsjednika općine i op-ćinskih
povjerenika koje su ranije
imenovale okupacione vlasti a me-dju
kojima nema ni Jednog Sloven
ca prem je polovica stanovništva
u Gorici slovenska Gorilka orga-nizacija
KP traži da se u sva
općinska vijeća i ostale upravne
organe do novih izbora prime i
predstavnici KP radi zaštite inte-resa
radnika
ZENICA — Na omladinskoj
pruzi šamac-Sarajev- o sada se ubr-zanim
tempom vrši posta-viJanje
kolos jeka Do 5 oktobra na
pruzi je položeno ukupno 130 kilo-metara
kolosjeka a početkom idu-ćeg
mjeseca biti će postavljen kolo-sje- k
na cijeloj dužini omladinske
pruge Uporedo sa postavljanjem
kolosjeka završavaju se nedovršeni
mostovi na pruzi
KAIKO — Ministarstvo zdrav-lja
javlja da je 112 osoba umrlo od
kolere u posljednja 24 sata To je
najveći broj umrlih u jednom danu
od ove bolesti
WIM)SOK — Upravitelj auto-mobilske
unije George Burt optu-žuje
vodstvo Canadian Congress of
Labor da namjerno oteže sa rješe-nje- ri
štrajka klaoničkih radnika
kako bi prije toga proturilo svoje
političke ciljeve
PETOGODIŠNJI PLAN
ĆEHOSLOVAĆKE
Prag 13 Okt — Premijer Klc-me- nt
Gottvvakl je danas najavio
da će se preko cijele zemlje otpo-četi
raspravom o čehoslovaćkom
petogodišnjem planu Stvarno —
kaže premijer Gottwald — proj-k- at
plana još nije itradjen On bi
po našem mišljenju trebao početi
1949 godine Do toga vremena na-rod
čehoslovaćke raspravljati će
o njemu i davati svoje preporuke
kako bi se kad plan stupi u krije-po- st
moglo punom parom nastaviti
sa radom