Nase Novine, March 02, 1983

              5 NOVOOSNOVANO fi
fi JUGOSLOVENSKO-KANADSK- O UDRU2ENJE Џ
ifLl Y 0 I
л [Si P3 13 n
!;i zel i j:j
g svim svojim Clanovima i prijateljima, H
fi SVIM JUGOSLOVEN1MA I JUGOSLOVENSKIM 0
Џ ORGANIZACIJAMA, I SVIM LJUDIMA H
ft KOJI SE ZALA2U ZA MIR U
Џ ISLOGUUSVETU, X
I SKECNU NOVU 1984. GOBINU! I
[Диаг1"дУ!1ЈгмгдЈдцрЈУддуди
L--
Sportsko drustvo
ZELI SRETNU NOVU 1984 GODINU
SVIM SVOJIM CLANOVIMA I PRIJATEUIMA
I CELOM JUGOSLOVENSKOM ISELJENISTVU
twjyjyjyji-jKjy-iyjyjyjyjii'jy-iya- ffa
209 Wellesley St. East, Toronto M4X Ul
Tel: 924—5560—6590
ZELI SVIM SVOJIM POSLOVNIM
PRIJATELJIMA I MUSTERIJAMA,
KAO I SVIM CITAOCIMA "NASIH NOVINA"
SKECNU NOVU 1984.GODINU!
1240 BLOOR STREET WEST
TORONTO, ONTARIO
TELEPHONE 537-252- 2
CESTITA BOZIC
NOVU 1984. GODINU
SVOJIM PUTNICIMA.
— -- - г-- м P- -W w
NASI U INOZEMSTU
oVG tCZe (JLU %5Аш.£јМ. Л %5
Socijalni problemi sve i slozeniji — Otpremnina od
10 tisuca maraka — "Sareni financijski koji se daje
s ocitom da se stranci vrate kucama — I druge mjere
s istim ciljem
Iscrpljujudi vISegodlgnji rad, loSi stam-be- ni
i iivotni uvjeti пагибШ su zdravlje i
donijeli invalidnost, ali sad i teSko6e u
mnogih od 660.000 Jugosla-ven- a
u Evropi, najviSe u SR Njemafikoj.
To su rekli ovih dana i naSi socijalni
radnici, okupljeni na se-mina- ru
u Opatiji, gdje je bilo rijecl o tome
kako ubrzati povratak, ublaziti tegobe
boravka u inozemstvu, zbrinuti mlade, a
posebno kako brie rjeSavati socijalne
probleme prve generacije. O njoj je ovdje
пјеб.
Pritisci na strance stalno rastu. U SR
Njemafikoj narocito. Tu oko 80, a u
Zapadnom Berlinu cak 90 posto nedavno
anketiranih Nijemaca tvrdi da su stranci
krivi za sve nedade, da in treba hitno iselitl.
Zato i sve rigoroznije mjere protiv njlh
nailaze na sve bolji prljem. Zaboravilo se,
dakle, da su i oni prldonijeli blagostanju
Evrope i SR Njemacke. Ali, sada za sitnicu
dobiju otkaz. Zakasne li na radno mjesto,
odbiju li bilo kakav ponudeni posao, ne
prihvate li da rade u tvrtki do koje treba dva
sata putovati, po novim propisima kainja-v- a
se
Sve ovo kako-tak- o podnose zdravi.
Mnogo teze je onima б1ј! zdravstvenl i
socijalni problemi izbijaju u prvi plan i po
opsegu i po slozenosti.
"LAKSl" posao
Sve je vi§e ljudi s naruSenim zdravljem,
"Zrelih" za invalidsku penzlju, ali se
penzija sve teze dobiva, jer — kako kazu --
nema para! Prazne su, kazu, invalidske
blagajne...
Bolesnik koji bi prije pet godina "otprve"
dobio penziju, danas se Salje na neki lakSi
posao, koji se radi sjedeci ili uz djelomicno
kretanje. Osim toga, za mnoge ozbiljno
bolesne ljude se kaie da su hipohondri,
zabuSanti, lijencine... Ima, istina, i takvih,
ali analize socijalnih radnika pokazuju
drugaciju s'iku.
Ili, drugi problem — penzija na odredeno
vrijeme, do tri godine. Po pravilu, ova
penzija je mala, iznosi 400 do 500 maraka
mjesecno. Sto s njom uraditi, kad jedan
skroman stan stoji 400 do 600 maraka
mjesecno, a toliko treba i za hranu.
Svi ovi ljudi, dakle, po zakonu imaju
pravo na lakSi posao. Ali, gdje ga naci, kad
ga trail barem polovica od dva milijuna
medu kojima je najviSe
zena...
Sindikatu, socijalnom radniku, vlastima,
zbog toga se radnici пајбебсе zale. All,
propisi se ipak, primjenjuju
kad je o strancima пјеб, naravno, i
Jugoslavenima.
2IVJETI ILI 2IVOTARITI
Sto se radi u ovakvoj situaciji? Ljudi se do-vija- ju
na razne nafclne. Oni koji cekaju
godinu-dvij- e da steknu penziju, zive, bolje
redi zivotare, malo u Jugoslaviji malo u
inozemstvu, Suvajuci da ostvare preostala
prava.
lako su Jugoslaveni, u prosjeku, medu
najstruinijima, 40.000 ih je bez posla.
Medutim, idude godine, zbog naglog
uvodenja automatizacije, bit ce ih, vjero-jatn- o,
i vi§e.
Nezaposleni su, istina, relativno zbri-nuti.
U prvoj godini oni dobivaju 65 posto
posljednje place, u drugoj godini 50 posto,
a u trecoj, ako im se ne oslgura posao,
dobivaju skromnu socljalnu pomoc. All,
sve ove naknade su zbog drastiCne
skupoce postale male, pa je ljudima bez
posla sve teze.
Najteze je samohranim majkama cljl su
muzevi stradall na radu. Njlh je sve vl§e.
Sada, u vrijeme opdih restrikclja, za
strance posebno, i tim zenama, ako su im
djeca u Jugoslaviji, smanjuje se naknada,
jer, navodno, ne brinu o djeci. Ako, pak
imaju imanje, ta je naknada joS manja, pa
se i ukida.
I imovinski cenzus je dakle, postao
predmet Stednje, naravno, na габип stra-nac- a.
Dfecembar 21,Д983, NA$E NOVINE —7
brojniji
bombon"
zeljom,
penzioniranju
cetvorodnevnom
otpuStanjem.
nezaposlenih,
najsstriktnije
Da bi se ovi problemi rjeSavali br2e, naSI
socijalni radnici, a I domovina, preporucu-j- u
im da se ukljucuju u odredene sindikate,
koji mogu da im pru2e pomoc. Mnogl to I
Cine. Trail se pove6anje broja socijalnih
savjetodavaca i savjetovallSta, revizija,
nekih konvenclja i medudrzavnih sporazu-ma- ,
bolje poStovanje onoga §to je dogovo-ren- o
јоб prije nekoliko godina.
Nudenje otpremnine od 10 do 15 tisuca
maraka, koliko iznosi jednogodiSnja zara-d- a,
naSi radnici su ve6 nazvali "§arenlm
financijskim bombonom" ill vjestom ob-mano- m,
diji je krajnji cilj Sto brie
oslobadanje od stranaca.
Ipak treba reci, a to je spomenuto I u
Opatiji, da u SR NjemaCkoj postoje mnoge
strukture i organizacije, sindikati I drugl
koji o strancima govore na drugi na6in,
traie tolerantni odnos prema njima I
njlhovlm brigama, jersu to zasluiili svojlm
viSegodisnjim radom. s RAJKOviC
("Borba")
Ljudi danas citaju
ono sto hoce
"Feudalni lordovi"
Peter Desbarats, dekan zurnaliz-m- a
na Univerzitetu Zapadnog Onta-ri- a
(London, Ontario) je bio 6lan
komisije koja je vodila istragu o
kanadskom novinarstvu i godine
1980. podnijela izvjeStaj. IzvjeStaj
sadrzi dosta dobrih preporuka, ali
one su ostale na papiru, i Desba-rats
je zbog toga nezadovoljan —
on kaze da su prijedlozi sada
nalaze u "cold storage" (skladiStu
zamrzavanja).
ZaSto su prijedlozi gurnuti u stranu? Tko je kriv — komisija ili
vlada?
Desbarats krivi komisiju, kaze da
je ona zakopana, zatrpana — nema
je vise.
Komisija zaista nije smjela da se
slozi s zapostavljanjem njezinih
preporuka.
Desbarats kaze da kanadsku
stampu kontroliraju "feudalni lor-dov- i".
Ti "lordovi" jesu Thompson,
Southam, Irwing...
Zato kanadska javnost dobiva
"krive" i nepotpune informacije o
dogadajima, tvrdi on.
Thompson, na primjer, ima 50 dnevnih listova — svi ti listovi pi§u
po njegovim direktivama.
Treba razbiti taj monopolizam!
Stampa ne smije biti orude
6asica ljudi, sredstvo bogacenja.
Ona treba da iznosi istinu.
Gospodinu Desbarats-- u treba
zahvaliti Sto je o tome neSto rekao.
Ali gdje je bio dosad?
Narod treba da okrene leda
"feudalnim" gospodarima Stampe.
Na§ list je malen u poredenju s
listovima koje izdaju "feudalni
lordovi", ali u njemu imavi5e istine
nego u listovima koje "lordovi"
izdaju.
Sirimo svoju Stampu!
Stjepan MIOSIC
KINA: SELO IZ KAMENOG DOBA
Na ostrvu DaheiSan, na severu
Kine, otkriveno je selo iz kamenog
doba, staro preko Sest hiljada
godina. Kako javlja Hsinhua, ar-heol- ozl su u novom nalaziStu
otkopali ostatke vi§e od 40 kuca i
dve velike grobnice.