000176 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
г 4WHJgg#.r шшшвшшмшмј- - ШШ шшшв"ЈЛИ8НВ1 jl. аЈЧДјГлнаКЈДЧРДЈГ иптпнЈиГиијир"!-..- ! и, r .tfMaatga&iuL'. STRANA 4 Jugoslavenski brod (Xastavak sa str. 2) "Znate, meni je jako iao £to ima-t- e toliko neugodnosti sa vasim pu-tovanje- m, ali ja vam ne jamdim da Cete putovati sa ovim brodom, jer Ja nemam jos listinu putnika, a raoram ju imati prije nego ista u-ttn- im po ovoj etvari. Ovo bi tre-ba-li narocito driati na umu oni koji vam prodaju karte sa brodove i net trebali stvarati ljudima neu-godno- eti i nepatrebne troSkove". Taj "barba" je vieok oko C no-g- v, erne koee, Sto se one kale "handsome", vrlo prijaian i inte-Icgent- an mladi eovjek. Ostao Je s nama oko pola sata, sa mene u rrio prijatnom razgovoru. Racpiti-ra- o se je o kojecemu, a najviSe kako na£ narod live, fime se ljudi tare, da li naSa djeca govore hr-vaU- ki jesik, da li polaze na viSe nauke, kako mo iivjeli za vrijeme proilog rata i t.d. Zatim me zapi-to- : "A fim se vi bavite?" Odgovo-ri- m mu da earn lada bez poela, i kako imam vrlo malo nade da cu и oakoro zaposliti, jer na ima iraego nezaposlenih. Samo u To-ronto po gluibenom priznanju ima oko CO.000 radnika bez poela. Jer a oroj zemlji uza eve ove njezine tlotire strane ima i loSih, a to je kd &vjek navrii 40 godina, mno-g- e ksrapanije smatraju ga presta-ri- m za rad u industriji, a premlad j za penziju, jer se penzija dobi-т- а kad navrSi TO godina staroeti. Izpripovjcdam im svoj eluiaj, ka-ko zam nakon 12 godina rada kod Jcdne kompanije, ostao bez posla, i ne samo ja nego svi koji zmo ra-diii za istu kompaniju, poSto ju je preuzela jedna amcridka firma ko-la radi na modemiji na$n pa joj n treba toliko radnika, koliko je bllo prijo. Osoblto nag koji zmo nroUi CO godina, ne uzima se nig-dj- e vile u obzir. Kazao zam im da earn radio za tri kompanije 33 go-dln- e. Naravrid da ovi mladi ljudi nleu till tkloni vjerovati, da je ovo zai-t- a ovako, jer kad imam toliko go-dl- aa radnog ztaia, kako da ncmam pgsiju. Oni we nizu mogli nafudi-- U nl vjerovat da, kada zam napus-tl- o tu kompaniju, onda zam izgu-bi- o i iinjoriti, ili kako oni kaiu, radni ttai. "Barba" se oproetio od naz i u-raz- io ialjenjc ito ne moie dulje ostati, a takodjer i ovi drugi, jer ljudi §u zauzcti ivaki evojim poz-lo- m. Ovo jo bilo radno vrijeme iz-me-dju 2-- 4 pojwdne. Ja cam роДао po brodu da raz-gleda- m kako ze istovara roba, ko-ju jo brod dovezao. Dodjem Wife poSflem govoriti hrvattki, milcci da za ovo clanovi pozade broda, raedjutim to zu bill lufki radntci, koji rade na iitovaru i oni operi-raj- a za dizalicama i svim drugim naprarama u vezi za iskreavanjem broda. Poiao cam od ovuda prcrna pra-ibj- u broda. Tu ee susrotnom fa Iraftai oflcirom broda i kaiem ka-ko dozta vjetar puie. On je bio raalo Iznenadjen kad je dxo da go-Vori- m hrvatski (primorski), jer je ©a drfao da earn ja jedan od onih lufkih radnika. L'pita inc da li sum ProSle jeseni u Sjcd Drza-vnm- a i Kanadi gostovao je pjova6ki zbor "Branko Krs-manovic" iz Beograda. Prili-ko- m nastupa u Carnegie Hall-- u u New Yorku pjosme su rekordirane. Tvekord se mozo dobiti kod Monitor Re-cord, 113 West 50th Street, Now York 19, N. Y. Cijena jo $1.98. "Narodni Glasnik" u osvr-t- u kn2o: TeSko je dati pregled ove ploce covjeku koji nije glaz-be- ni struenjak, pa i on bi i-- mao poteskoca obuhvatiti milinu harmonije i melodije najusavrsenije umjetnosti. Na prvoj strani plode su ove pjesme: Catulli Carmi-na- , pjeva na sredovjekov-no- m latinskom jeziku, druga pjesma je Salangadou, na creolskom narjecju engles-ko- g jezika kako so rabi u bayou-am- a Louisiana; treca pjesma je Soon I Will Be Done, takozvana Negro spi-ritual; cetvrta je Vospojte, na staroMavenskom jeziku. Harmonija i melodija u svim tint pjesmama je nena-dmaiiv- a, Sto pokazuje da jugoelavenski pjevadi lako uzfmaju mjeeto medju naj-prvi- ma u svijetu, i mogu isto tako lako i usavrieno pjevati pjeime bilo kojeg naroda ili vremena, kao i svoje narod- - "Vares" u Toronto iz Toronta. Ja petvrdim da jesam i on ree: "Vi morale biti iz oko- - I lir Suiaka". Slislim. da mu to i nije tesko pogoditi, kada je cuo kakav dijalekat gotrim. Upita me da li zam vidio avoje "patriote" Odgovorim mu, da ja nemam ni-ko- ga na ovom brodu koga ltfno poznam, ali on ree da Ui dolje kod "makine" (ztroja) ima ljudi iz moje okolice i pozove ih da dodju gore. Ne prodj dugo vremena i po-Ja- ve se eetvorica mladjih ljudi iz ztroja. Pitamo ze tko je oUcuda, kako je kome ime i t. d. Prvi ztrojar je iz Dakra, dru;?i iz otoka Creea, a tre£i i najmladji medju njima je iz Skrljeva. To vam i tai moi "poznanik" Stanko Ci,mU6 koii ie potpisao i omogu- - dio da dodjem na brod. Cetvrti je iz Iztre, on je radio-telegrari- st. ui-l- o bi nepravedno, a da ne zpome-ne- m vodju ztroja, ili kako oni ka-iu "kapo od makine". To vam je atari morzki vuk koji, kako oni ka- - tu. ima znanaca u Torontu joS iz doba proelog rata. Razgovor je bio skoro isti kao i onaJ sa "barbom" — pitanja i odgovori, zkoro na vlaa zliini. Vrijeme je brzo prolazilo. Do-Sa- o je konobar dz zprema ztol za veceru. Ja se dizem na poiazak, ali jok brat! S nama dete vecera-t- i, kzie drugi oficir broda i nare-d- i "malom" Anti da donese jo je-dan pribor za jelo, za ovog naSeg "barbu". Well, velim ja kada nema vede "kazne" ja ju rado primam. Ve-fer- ali smo svi zaiedno ukljuciv i zapovjednika broda. Poslije vc&re oztalj smo joft noko vrijeme u raz-govor- u, raiumije ze uz caSicu vi-n- a. Ja ze zpremam ku£i, a ovi ztro-jar! i mornari idu van da razgle-daj- u Toronto, odnoeno idu u kino. Upitam ovog mog SkrljanJSana ka-da ze moraju vratiti na brod. On o-dgov- ori: "Kada god je mene volja, mole biti zutra u jutro". Nehotice dodje mi na pamet, kako nekoji naAi ljudi gledaju ske-ptif- ki i u mnogo zluJajeva misle, da kada dodju mornari na ovu etranu oceana, da bi svi pobjcgli za broda kada bi bill zlobodni da dodju na kraj. to stvarno ne od-gova-ra ietini. Ila naprotiv oni su zlobodni da idu van i da se vrate kada je njih volja, razumdje se uz uvjet da nisu u е!иШ. Ja bih preporufio naSim Ijudi-m- a, a ozobito zkepticima, koje sam gore spomenuo, ako budu imali priliku, neka dodju i poglelajiv i da se na lieu mjosta uvjerc, da eu. bili pogreitni. Ja zam dobio dojam da na bro-du vlada jedno drugarsko raspo-loienj- e, takodjer da smo mi atari ieeljenici mnogo cijenjeni medju ovim mladim ljudima. Hvala vam zvima na prijateljs-ko- m ugoSdenju, a men! ce ova {os-jet- a "Vareiu" ostati u trajnoj us-pome- ni. Da se posluiim onom poznatom uzreicom urednika "Zajc4lnicara", brata Vukelica: Dobar je nas na-ro- d, kapa mu dolje! A. Kruiir, Tonic ne pjesme. Ove pjesme su bile odab-rat- e jer su u6inile najdublji utisak na slu§atelje koji su dosli da cuju Zbor Branka Krsmanovica. Na drugoj strani ploce na-la- ze se ove pjesme i svirke: Maccdonska hora, svirka u kojoj se rabe raznovrsni instrumenti kao gajde, har-monik- a, gitar, klarinet, bas. Jugoslavenski splet, to je vijenac srpskih, hn'atskih i slovenskih pjesama, kao na primjer: Kolovodjo, kolom kreni, Diko nasa, okom treni, Pa poskoci da skoknemo, Lakom nogom da lupnemo Pa svi redom gore dole, Da vidimo ko ce bolje, ltd., itd.. itd. Po jezeru bliz Triglava, u kojoj se cuje odjek pjesme s camca na jezeru kako o-dje- kujo po gori. Vuprem oci, slovenska pjesma kako se pjeva u Me-djumur- ju. U mog dike, gdje se pjeva : U mog dike medna usta, Za to nisu nikad pusta, On nic uvek grli ljubi. Ггеко mojih belih zubi, ltd., itd., itd. Onda je pjesma Jadovka za teletom, u kojoj je Vaso sam Mostar ojadio u jadi-kov- ki za poginulim teletom. '- -f Distriktni piknik S. J. K. Jugoslavensko - Kanadski Oan YUGOSLAV CANADIAN I) A Y NEDJELJA 25. JUNA FRUITLAND ONTARIO o KONCERTXI PR0GRA3I SPOKTSKE IGRE PLES UZ DORRU ЛШ7Л1Ш o NATJECANJE ZA POPULARNU DJEVOJKU NA iaNJU PE6ENA JAXJETINA IILADXA I I OSVJEzAArAJUCA I PICA i Ф RAZNOVRSNE RAZONODE PL1VANJE Piknik se odrzava na isloni mjcstu gdje prij'c tri Rodinc — iiz obaju jczcra Ontario. Fruit- - land se nalazi desctak milja istocno od Hamil- - tona. Iditc po Queen E-Iizab-cth Highway do Jones Road i skrenite prema jezeru. Ф SVI DOBRO DOSLI! pi-''- - J Due "VHIote Flore", tali-jansk- a pjesma iz sestnaestog stoljeca pjevana na talijans-ko- m jeziku. Drvo jasenovo, ruska pje-sma, pjevana na ruskom je-ziku. Valovi Amura, takodjer ruska pjesma, pjevana na ruskom jeziku, tu se pjeva kako rijeka Amur'ponosito nosi svoje valove, sibirski vjetar popiruje, suma su§ti, crveno Sunce se iza sume ra-dj- a, bijela pjena poprskuje dok Amur tece velidanstvc-n- o i slobodno. Mislimo da svi oni, koji sa imali priliku 6uti Zbor Bran-ka Krsmanovica zasigurno ce zeljeti da opet mogu £uti one divne pjesme kad im se nrohtije, a oni koji su tu ri-jetk- ost promasili, tima se pruza prilika da nadoknad taj gubitak. S tim pjesmama se svaki moze ponositi pred americkim narodom i poka-za- ti kulturni doprinos naro-da Jugoslavije svjetskoj kul-tur- i. Morn n a od pola tone Prema vijesti Radio Mos-kv- e jedan sovjetski ribar u-lo- vio je morunu, koja je bi-l- a teska pola tone i u kojoj je nasno 70 kilograma kavi-jar- a. Pjesme zbora "Branko Krsmanovic" -- jpx Ж 0 B J VANCOUVER: PIKNIK K. J. U, Kanadsko juznoslavensko udruzenje odrzava svoj prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prvc godisnjice svog osnutka, u John Hendry parku, bolje poznatom pod imenom Trout Lake, koji se nalazi izmedju Victoria i Nanaimo Street. Uzmite Nanaimo bus i vozito se do 18 Ave. i od ta-mo cete vec vidjeti mjesto piknika. Program: Svirati de nasi tamburaii i plesati nasi plesafii. Bit ce sporta za stare i mlade, natjecanje za po-pular- nu djevojku i drugo. Jelo, ребепје, kokolevina, Hot Dogs, Ice Cream, Soft drinks i drugo. Tko se 2eli kupati neka ponese ku-pa- ci kostim. U slu6aju kise piknik ce se odrznti u Golden Horse-shoe Hall, 2786 Hastings Street East. Dodjitc svi i povedite svojo prijatelje. Piknik do poceti u 10 sati ujutro. Odbor TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA Organizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana priredjuje svoj prvi ovogodisnii piknik u nedelju 11 ju-na na Turkey Palace Farm. Pored mlade, na raznju pecene, jagnjetine bice i raznolikih zabavnih i razonodnih igaia. Da bi lakse pronasli mesto piknika, idite na zapad St. Clair ulicom do kraja, gde se ista svrsava i tu skrenite desno na Scarlet Road kojim idete do Richview Road, a tu okrenite levo, tj. na Richview ulicu i idete do blizu Highway-- a broj 27. Oni koji nemaju svojih automobila neka idu do kraja Dundas St. West i tu ce ih cekati (na Dundas Gladys Francis Lewis Joshua 60) Davno prijo nego se jo Preveo A. Ravnjak poceo buditi, Josh je napustio stog. Noc jo bila blaga i svjef a, poput martov-sk- e jugovine, i snijeg je Sustao pod njegovim brzajucini koracima. Negdje je zalajao pas a drugi mu je odgovorio, i Ravnjak je opet bio tih. U svakom koraku koji ga je no-si- o blizc kuce bila je ocajna radost i nije dozvoljavao da bol i muke to istisnu iz njega. Na dvorisnom ulazu je k njemu doSla Sandy, pre-vijaju- ci se u zanosu, odajuci cvilece glasove vcselja. Josh se sagne i pogladi je, dok je pseto lizalo njegove ruke i lice. Njegovi kucaji na kuhinjskom prozoru su gotovo istog casa pobudili Francie. Ona odkracuna vrata, onda poleti do prozora i povuee dolje novu tamnu zavjesu. Drugog trenutka su Francie i njegova mati, svaka sa dekom zurno baccnom preko spavacice, bilo u njegovim rukama, a suze su im kvasile njegovo lice. Josli se spusti u svoju stolicu kraj vatre i privuee Francie k sebi. Sjedili su §utke u sjaju zeravicc, odvec dir-nu-ti da govore. Onda im je rckao o svojoj odluci da oti-dj- e u Detroit. Presao je preko sobe do spavajuceg djeteta. Mali Jon je lezao s jednom debeljusnom rucicom na pokrivacu, a tamna uvojasta kosa mu je bila oko lica. Josh jc vidio dugu doansku usnu, siroko celo, zavoj lisca i brade koja ga jf podsjecala na Francie. On njezno poljubi siroko bijelo celo. Onda povuee Francie k sebi, gladno joj ljubeci usne. osjecajuci slasti njezinog podavajuceg tijela. Njezine ruke su bilena njegovom lieu, dodirujuci ga 6udesno, gladeci ga. "Zima ti je, ljubavi moja, tako bosonogoj na mrzlom podu !" I on je posadi na krevet i navuee debele vunene ca rano na niezine malcne. ledene nogc. Jane je kraj vatre mjesala hranu koju je podgrijava-la- , onda je stavila u tanjirc. Troje se stislo nablizo i sap- - tom su govonh. Jedan sat kasnije je bio spreman da otidje. Jos jedan-pu- t je pogledao sobu sa njezinim milim, poznatim stvarimi — Francieno sjajno mjedeno posudje na ormaru, redovi plavih salica i tanjira na kabinetu, njegove knjige na po-licam- a. On se, dakle, smatrao pustolovom, zar ne ? Nikada nije ni sanjao da ce sve ispasti ovako — kao da cupas zile stabla iz bogate i prianjajuce zemlje! "Francie je pomisljala da cos ti ovako doci," rec Jane, "pa je tako bila ovdje, ocekujuci to. Sada Franci? moras k nama." "Oh, ne!" Ona strcse svoju malu lijepu glavu, i s o5i-m- a na Joshovom lieu, doda njeznom odlucnoscu: "Ja se ne bojim, ja pripadam ovdje." "Pazi na nju, mama." Josh posegne i pogladi maj-6in- e izradjene ruke. Josh jedan casak i opet je smugnuo u tamu. Francieno lice s novim linijama snage oko ustiju, i majcino duboko izbrazdano oko o£iju, ali sa 6ednoscu kakove nikada nije vidio — on ce ovo nositi u svojem sreu. Prije nego je pukla zora, bio je opet u svojem sklo-niSt- u u stogu, i druge noci, kad je pao mrak, krenuo je na zapad. Jonu, koji mu je donio novae, branu i odjecu, njegove posljednje rije6i su bile: "Moras budno paziti pa Robininu sigurnost. tcni je. Ne cekaj. Ne dozvoli joj da stvar odgo-d- i. U krajnjem slucaju ide kod Eliasa Moorca." Jon mu je odgovorio: "Sto mislis s tim? Josh, zaboga, Josh! Govori!" "Ne smijem reci. Samo je zeni, zeni je odmah. Onda je stisnuo Jonovu ruku i srnuo u noc. Dvadeset drugo Poslavlje Januar, 1838. "Robinina sigurnost!" " Jona je na Joshove rijedi spopala panika. Motrio j.e Josha kako nestaje, ali nije osjecao nikakvu opasnoet zb njega. Bio je neosjetljiv na sve, osim na pomisno o no-bin- i, koje nije vidio od jeseni. Sad je ona bila u nekoj nc-pozna- toj opasnosti. Ima li to kakve veze s njezinim bra-torn- ? Mislio je da je tako, i krivio je snmog sebe 5to nij? otkrio niSta postojanog o vezi izmedju Rawdona i Good-eve- a. Poiao je te veeri ргебасет u selo. Obadva konja. Storma i White Gulla, bila je oduzela milicija, pa je stoga i5ao pjesice. Bio je iscrpljen gubitkom sna i pretieranog rada. brineci se za stoku odbjeglih susjeda. U selu se je zaustavio u gostionici. Ljudi su sjedili uokolo i pricali o tome kako je konjica pohvatala јоб neke buntovnike, pre-- A V E Street West i Runnymedo Road) prevozna sredstva do mesta izleta. Nadamo se da cete doci sa vaSom familijom i prija-teljim- a na ovaj piknik i u to ime zelimo vam dobrodoSH-CU- . Priredjivacki odbor WELLAND: PIKNIK ORGANIZAGIJE SJK Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze mljistu, Feeder Road, u Wellandu. Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g pica, razonode za staro i mlado. Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas posjete u sto Ijepsem broju. TORONTO: SJEDNIGA OGRANKA SAVEZA Organizacija SJK poziva sve clanove da dodju na sednicu u sredu 14. juna u 8 sati uvece. Sednica ce se odrzati u prostorijama 479 Queen Street West. Pored vaznih problema na ovoj sednici nastaviti cemo sa diskusijom koju smo zapoceli na prosloj. Neka svi clanovi nastoje da ne propuste ovu sed nicu. WINDSOR: SJEDNICA SJK Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odrzat ce svoju redovitu mjesecnu sjednicu u nedjelju 18. juna u Ruskom radnickom domu, 1220 Drouillard Road. Pocetak u 10 sati prije podne. Pored nasih tekucih dunosti, na dnevnem redu imati cemo i distriktni piknik Saveza organizacija u Ju-- f znom Ontariu. Toga radi poziva se clanove da dodju na sjednicu. Tajnik Doail K. — Tulonc anin zbiterijance, i strpala ih u prenapucenj zatvor u Londonu. Jedan 6ovjek je pouzdano izjavio: "Uhvatili su jednog bMuadcckepnrzoikjclevtogakSopinjuenauhnvaatiestojok3u, jeadRnoegdfedron skuatzroa. dJaednnookga na kojega vrcbaju." Kad se je odmorio, Jon je produzio put do Blythwood Halle. Robert, blijeda sjena prijasnjeg Roberta, otvorio mu je vrata. "Zelim viditi vasu kcerku, Robert Redfern." Jon jo stajao mirno, pouzdano, sa Sirokim kvekerskim ge5Irom uctivo odignutim, a oci su me sastajale sa Redfernovim. "Moju kcerku? Vi sto naprosto lud, Sovjece! Ne ccto vbiudnittiovmniocjiemak.c"erke! Ova kuca nema nikakvog posla sa On se pomakne da zatvori vrata, ali Jon stavi svoju nogu na prag i zadrza ih otvorena. "Kazem vam da moram viditi Robin." "Ona — ona nije ovdje, pa da i je, nebih joj dozvolio da vas vidi. Laku noc." Jonova noga je ostala a mjestu. "Gdjo jo ona?" U Jonov glas se bio uvukao prizvuk straha i nuZdo. "Da li jo — na sigurnom? Da li je Robin na sigurnom?" Redfern nasluti strah. "Na sigurnom? Dobri bo2o! o cemu vi to govorite? Zar ne§to nije u redu?" Мибкаг-cev-a obrana je pala pri prvoj slutnji opasnosti za svojo dl-jet- e. On sirom otvori vrata. "Udjite, Jonathan. Hladno vam je tu. Ona jo jutros poIa do kuce novog engleskog naseljenika, oko sest milja na sjever — do brvnare kod Morton mosta. Tamo imaju bolesno dijeto i Robin je ponijela lijek i hranu. Doktor jo rekao da je mati bolesna i sama sa troje nejako djeco. Nukao ju je da otidje. Moja zena ima gripu, jer inaco bi ona bla isla. Nisam smio pustiti Robin da ide sama. A mo Odb or Sekretar zdravu kuci." ce so) rala je ici i pjeSice. Milicija ima sve konje. ZaSto vi dola zite?" "Nebih vas smio plasiti, ali bojim se i osjecam nuzdu da je pronadjem. Ovo su opasna vremena. Ona je mozda sasvim van opasnosti, ali ja sam gonjen da 6inim ovo. Poci cu od"mIdaehte." je traziti veScras?" „ "Da. Osjecam da moram. Mogu li pozajmiti topht kapu? Se§ir ne vrijedi mnogo na ovakvoj noci. I kaput i sal — kakav lagani, kojega mogu nositi ispod ovog kaputa. Postaje hladnije i sprema se snijezna oluja. MoZda bih," on doda, "trebao reci da cu je ?.eniti kad je nadjem. No cu vise Cekati. Volio bi da me vi, Robert Redfern, priznato zbog nje." "zeniti nju!" Robertov glas je bio hrapav i ganutljiv. "To ne cete. Bogami, ne cete. Vi vi ste se s njom potajno sastajali." "To nisam — ne od kako se je vratila kuci. Robert Redfern, moram vam reci da je u junu pro§la godina dana sto sam ju vjerio, u vrijeme izbora. Mi bi vam bili rckli da niste bio onako bolestan." Robert se nemocno spusti u stolicu. Odjednom kao da je postao starac. "Topla odjeca. Ncsmijemo gubiti vremena." Robert se pribcre, poprtlja po ormaru i izvadi star! vuneni sal, krznenu kapu i kaput. "To je Rawdonova od-bace- na roba," rcce on, skrescn, "ali to je po prilici svo Mo ce vam pasati." "Ovo bi me trcbalo Stititi od vjetra," гебе Jon, dok jc obla6io kaput i kopcao dugmad. Odjednom ga je obuzelo strasno mrtvilo. Njegov prst je bio prosao kroz rupu, koja nije bila rupa za dugme. Tu je manjkalo dugme a snjim i komadic sukna. Kaput jo bio tamno-zelen- e boje. Sigumo. pitao se je on u mislima, ovo nije kaput za kojim traga Henry Morton! To ne mozc biti! Rawdon je visok i dobro razvijen, a stari Cmae jc rekao da jc eovjek s nozem bio malen. Jon pokusa da no misli o icemu osim o Robini. "Ponesite ovu bofrcu s lijekom," гебе Robert skrom no, pruzivSi Jonu bocicu sa stola od mahagovine. "Doktor je to poelao ovamo nakon Sto je ona otiSla — rekao jo da bi to moglo ublaziti djetetu guSobolju. I5ao bih sam, Jona-than, ali nikada ne bi stigao na cilj. Ja sam invalid joS od izbora. Rawdon je negdje s konjicom. Brinite se za nju, Jonathan Doan." Njegova mrSnja za Jona nije nikada bila bas stvarnn. Sad ie sasvim nestnla. Osjecao je samo vcllko olakSnnje 3to Robin ima valjanog covjeka koji co so bri-nu-ti za nju. "Zar nelto nije u redu, fovjece?" Robert jc vidio bli-jedi- lo Jonovog lica i zaprepaSteni pogled. "Mnotro toca niie u redu. Robert Redfern, all s boi-- jom voljom, dovest cu vam je (Nastavit F"
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 09, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-06-09 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000044 |
Description
Title | 000176 |
OCR text | г 4WHJgg#.r шшшвшшмшмј- - ШШ шшшв"ЈЛИ8НВ1 jl. аЈЧДјГлнаКЈДЧРДЈГ иптпнЈиГиијир"!-..- ! и, r .tfMaatga&iuL'. STRANA 4 Jugoslavenski brod (Xastavak sa str. 2) "Znate, meni je jako iao £to ima-t- e toliko neugodnosti sa vasim pu-tovanje- m, ali ja vam ne jamdim da Cete putovati sa ovim brodom, jer Ja nemam jos listinu putnika, a raoram ju imati prije nego ista u-ttn- im po ovoj etvari. Ovo bi tre-ba-li narocito driati na umu oni koji vam prodaju karte sa brodove i net trebali stvarati ljudima neu-godno- eti i nepatrebne troSkove". Taj "barba" je vieok oko C no-g- v, erne koee, Sto se one kale "handsome", vrlo prijaian i inte-Icgent- an mladi eovjek. Ostao Je s nama oko pola sata, sa mene u rrio prijatnom razgovoru. Racpiti-ra- o se je o kojecemu, a najviSe kako na£ narod live, fime se ljudi tare, da li naSa djeca govore hr-vaU- ki jesik, da li polaze na viSe nauke, kako mo iivjeli za vrijeme proilog rata i t.d. Zatim me zapi-to- : "A fim se vi bavite?" Odgovo-ri- m mu da earn lada bez poela, i kako imam vrlo malo nade da cu и oakoro zaposliti, jer na ima iraego nezaposlenih. Samo u To-ronto po gluibenom priznanju ima oko CO.000 radnika bez poela. Jer a oroj zemlji uza eve ove njezine tlotire strane ima i loSih, a to je kd &vjek navrii 40 godina, mno-g- e ksrapanije smatraju ga presta-ri- m za rad u industriji, a premlad j za penziju, jer se penzija dobi-т- а kad navrSi TO godina staroeti. Izpripovjcdam im svoj eluiaj, ka-ko zam nakon 12 godina rada kod Jcdne kompanije, ostao bez posla, i ne samo ja nego svi koji zmo ra-diii za istu kompaniju, poSto ju je preuzela jedna amcridka firma ko-la radi na modemiji na$n pa joj n treba toliko radnika, koliko je bllo prijo. Osoblto nag koji zmo nroUi CO godina, ne uzima se nig-dj- e vile u obzir. Kazao zam im da earn radio za tri kompanije 33 go-dln- e. Naravrid da ovi mladi ljudi nleu till tkloni vjerovati, da je ovo zai-t- a ovako, jer kad imam toliko go-dl- aa radnog ztaia, kako da ncmam pgsiju. Oni we nizu mogli nafudi-- U nl vjerovat da, kada zam napus-tl- o tu kompaniju, onda zam izgu-bi- o i iinjoriti, ili kako oni kaiu, radni ttai. "Barba" se oproetio od naz i u-raz- io ialjenjc ito ne moie dulje ostati, a takodjer i ovi drugi, jer ljudi §u zauzcti ivaki evojim poz-lo- m. Ovo jo bilo radno vrijeme iz-me-dju 2-- 4 pojwdne. Ja cam роДао po brodu da raz-gleda- m kako ze istovara roba, ko-ju jo brod dovezao. Dodjem Wife poSflem govoriti hrvattki, milcci da za ovo clanovi pozade broda, raedjutim to zu bill lufki radntci, koji rade na iitovaru i oni operi-raj- a za dizalicama i svim drugim naprarama u vezi za iskreavanjem broda. Poiao cam od ovuda prcrna pra-ibj- u broda. Tu ee susrotnom fa Iraftai oflcirom broda i kaiem ka-ko dozta vjetar puie. On je bio raalo Iznenadjen kad je dxo da go-Vori- m hrvatski (primorski), jer je ©a drfao da earn ja jedan od onih lufkih radnika. L'pita inc da li sum ProSle jeseni u Sjcd Drza-vnm- a i Kanadi gostovao je pjova6ki zbor "Branko Krs-manovic" iz Beograda. Prili-ko- m nastupa u Carnegie Hall-- u u New Yorku pjosme su rekordirane. Tvekord se mozo dobiti kod Monitor Re-cord, 113 West 50th Street, Now York 19, N. Y. Cijena jo $1.98. "Narodni Glasnik" u osvr-t- u kn2o: TeSko je dati pregled ove ploce covjeku koji nije glaz-be- ni struenjak, pa i on bi i-- mao poteskoca obuhvatiti milinu harmonije i melodije najusavrsenije umjetnosti. Na prvoj strani plode su ove pjesme: Catulli Carmi-na- , pjeva na sredovjekov-no- m latinskom jeziku, druga pjesma je Salangadou, na creolskom narjecju engles-ko- g jezika kako so rabi u bayou-am- a Louisiana; treca pjesma je Soon I Will Be Done, takozvana Negro spi-ritual; cetvrta je Vospojte, na staroMavenskom jeziku. Harmonija i melodija u svim tint pjesmama je nena-dmaiiv- a, Sto pokazuje da jugoelavenski pjevadi lako uzfmaju mjeeto medju naj-prvi- ma u svijetu, i mogu isto tako lako i usavrieno pjevati pjeime bilo kojeg naroda ili vremena, kao i svoje narod- - "Vares" u Toronto iz Toronta. Ja petvrdim da jesam i on ree: "Vi morale biti iz oko- - I lir Suiaka". Slislim. da mu to i nije tesko pogoditi, kada je cuo kakav dijalekat gotrim. Upita me da li zam vidio avoje "patriote" Odgovorim mu, da ja nemam ni-ko- ga na ovom brodu koga ltfno poznam, ali on ree da Ui dolje kod "makine" (ztroja) ima ljudi iz moje okolice i pozove ih da dodju gore. Ne prodj dugo vremena i po-Ja- ve se eetvorica mladjih ljudi iz ztroja. Pitamo ze tko je oUcuda, kako je kome ime i t. d. Prvi ztrojar je iz Dakra, dru;?i iz otoka Creea, a tre£i i najmladji medju njima je iz Skrljeva. To vam i tai moi "poznanik" Stanko Ci,mU6 koii ie potpisao i omogu- - dio da dodjem na brod. Cetvrti je iz Iztre, on je radio-telegrari- st. ui-l- o bi nepravedno, a da ne zpome-ne- m vodju ztroja, ili kako oni ka-iu "kapo od makine". To vam je atari morzki vuk koji, kako oni ka- - tu. ima znanaca u Torontu joS iz doba proelog rata. Razgovor je bio skoro isti kao i onaJ sa "barbom" — pitanja i odgovori, zkoro na vlaa zliini. Vrijeme je brzo prolazilo. Do-Sa- o je konobar dz zprema ztol za veceru. Ja se dizem na poiazak, ali jok brat! S nama dete vecera-t- i, kzie drugi oficir broda i nare-d- i "malom" Anti da donese jo je-dan pribor za jelo, za ovog naSeg "barbu". Well, velim ja kada nema vede "kazne" ja ju rado primam. Ve-fer- ali smo svi zaiedno ukljuciv i zapovjednika broda. Poslije vc&re oztalj smo joft noko vrijeme u raz-govor- u, raiumije ze uz caSicu vi-n- a. Ja ze zpremam ku£i, a ovi ztro-jar! i mornari idu van da razgle-daj- u Toronto, odnoeno idu u kino. Upitam ovog mog SkrljanJSana ka-da ze moraju vratiti na brod. On o-dgov- ori: "Kada god je mene volja, mole biti zutra u jutro". Nehotice dodje mi na pamet, kako nekoji naAi ljudi gledaju ske-ptif- ki i u mnogo zluJajeva misle, da kada dodju mornari na ovu etranu oceana, da bi svi pobjcgli za broda kada bi bill zlobodni da dodju na kraj. to stvarno ne od-gova-ra ietini. Ila naprotiv oni su zlobodni da idu van i da se vrate kada je njih volja, razumdje se uz uvjet da nisu u е!иШ. Ja bih preporufio naSim Ijudi-m- a, a ozobito zkepticima, koje sam gore spomenuo, ako budu imali priliku, neka dodju i poglelajiv i da se na lieu mjosta uvjerc, da eu. bili pogreitni. Ja zam dobio dojam da na bro-du vlada jedno drugarsko raspo-loienj- e, takodjer da smo mi atari ieeljenici mnogo cijenjeni medju ovim mladim ljudima. Hvala vam zvima na prijateljs-ko- m ugoSdenju, a men! ce ova {os-jet- a "Vareiu" ostati u trajnoj us-pome- ni. Da se posluiim onom poznatom uzreicom urednika "Zajc4lnicara", brata Vukelica: Dobar je nas na-ro- d, kapa mu dolje! A. Kruiir, Tonic ne pjesme. Ove pjesme su bile odab-rat- e jer su u6inile najdublji utisak na slu§atelje koji su dosli da cuju Zbor Branka Krsmanovica. Na drugoj strani ploce na-la- ze se ove pjesme i svirke: Maccdonska hora, svirka u kojoj se rabe raznovrsni instrumenti kao gajde, har-monik- a, gitar, klarinet, bas. Jugoslavenski splet, to je vijenac srpskih, hn'atskih i slovenskih pjesama, kao na primjer: Kolovodjo, kolom kreni, Diko nasa, okom treni, Pa poskoci da skoknemo, Lakom nogom da lupnemo Pa svi redom gore dole, Da vidimo ko ce bolje, ltd., itd.. itd. Po jezeru bliz Triglava, u kojoj se cuje odjek pjesme s camca na jezeru kako o-dje- kujo po gori. Vuprem oci, slovenska pjesma kako se pjeva u Me-djumur- ju. U mog dike, gdje se pjeva : U mog dike medna usta, Za to nisu nikad pusta, On nic uvek grli ljubi. Ггеко mojih belih zubi, ltd., itd., itd. Onda je pjesma Jadovka za teletom, u kojoj je Vaso sam Mostar ojadio u jadi-kov- ki za poginulim teletom. '- -f Distriktni piknik S. J. K. Jugoslavensko - Kanadski Oan YUGOSLAV CANADIAN I) A Y NEDJELJA 25. JUNA FRUITLAND ONTARIO o KONCERTXI PR0GRA3I SPOKTSKE IGRE PLES UZ DORRU ЛШ7Л1Ш o NATJECANJE ZA POPULARNU DJEVOJKU NA iaNJU PE6ENA JAXJETINA IILADXA I I OSVJEzAArAJUCA I PICA i Ф RAZNOVRSNE RAZONODE PL1VANJE Piknik se odrzava na isloni mjcstu gdje prij'c tri Rodinc — iiz obaju jczcra Ontario. Fruit- - land se nalazi desctak milja istocno od Hamil- - tona. Iditc po Queen E-Iizab-cth Highway do Jones Road i skrenite prema jezeru. Ф SVI DOBRO DOSLI! pi-''- - J Due "VHIote Flore", tali-jansk- a pjesma iz sestnaestog stoljeca pjevana na talijans-ko- m jeziku. Drvo jasenovo, ruska pje-sma, pjevana na ruskom je-ziku. Valovi Amura, takodjer ruska pjesma, pjevana na ruskom jeziku, tu se pjeva kako rijeka Amur'ponosito nosi svoje valove, sibirski vjetar popiruje, suma su§ti, crveno Sunce se iza sume ra-dj- a, bijela pjena poprskuje dok Amur tece velidanstvc-n- o i slobodno. Mislimo da svi oni, koji sa imali priliku 6uti Zbor Bran-ka Krsmanovica zasigurno ce zeljeti da opet mogu £uti one divne pjesme kad im se nrohtije, a oni koji su tu ri-jetk- ost promasili, tima se pruza prilika da nadoknad taj gubitak. S tim pjesmama se svaki moze ponositi pred americkim narodom i poka-za- ti kulturni doprinos naro-da Jugoslavije svjetskoj kul-tur- i. Morn n a od pola tone Prema vijesti Radio Mos-kv- e jedan sovjetski ribar u-lo- vio je morunu, koja je bi-l- a teska pola tone i u kojoj je nasno 70 kilograma kavi-jar- a. Pjesme zbora "Branko Krsmanovic" -- jpx Ж 0 B J VANCOUVER: PIKNIK K. J. U, Kanadsko juznoslavensko udruzenje odrzava svoj prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prvc godisnjice svog osnutka, u John Hendry parku, bolje poznatom pod imenom Trout Lake, koji se nalazi izmedju Victoria i Nanaimo Street. Uzmite Nanaimo bus i vozito se do 18 Ave. i od ta-mo cete vec vidjeti mjesto piknika. Program: Svirati de nasi tamburaii i plesati nasi plesafii. Bit ce sporta za stare i mlade, natjecanje za po-pular- nu djevojku i drugo. Jelo, ребепје, kokolevina, Hot Dogs, Ice Cream, Soft drinks i drugo. Tko se 2eli kupati neka ponese ku-pa- ci kostim. U slu6aju kise piknik ce se odrznti u Golden Horse-shoe Hall, 2786 Hastings Street East. Dodjitc svi i povedite svojo prijatelje. Piknik do poceti u 10 sati ujutro. Odbor TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA Organizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana priredjuje svoj prvi ovogodisnii piknik u nedelju 11 ju-na na Turkey Palace Farm. Pored mlade, na raznju pecene, jagnjetine bice i raznolikih zabavnih i razonodnih igaia. Da bi lakse pronasli mesto piknika, idite na zapad St. Clair ulicom do kraja, gde se ista svrsava i tu skrenite desno na Scarlet Road kojim idete do Richview Road, a tu okrenite levo, tj. na Richview ulicu i idete do blizu Highway-- a broj 27. Oni koji nemaju svojih automobila neka idu do kraja Dundas St. West i tu ce ih cekati (na Dundas Gladys Francis Lewis Joshua 60) Davno prijo nego se jo Preveo A. Ravnjak poceo buditi, Josh je napustio stog. Noc jo bila blaga i svjef a, poput martov-sk- e jugovine, i snijeg je Sustao pod njegovim brzajucini koracima. Negdje je zalajao pas a drugi mu je odgovorio, i Ravnjak je opet bio tih. U svakom koraku koji ga je no-si- o blizc kuce bila je ocajna radost i nije dozvoljavao da bol i muke to istisnu iz njega. Na dvorisnom ulazu je k njemu doSla Sandy, pre-vijaju- ci se u zanosu, odajuci cvilece glasove vcselja. Josh se sagne i pogladi je, dok je pseto lizalo njegove ruke i lice. Njegovi kucaji na kuhinjskom prozoru su gotovo istog casa pobudili Francie. Ona odkracuna vrata, onda poleti do prozora i povuee dolje novu tamnu zavjesu. Drugog trenutka su Francie i njegova mati, svaka sa dekom zurno baccnom preko spavacice, bilo u njegovim rukama, a suze su im kvasile njegovo lice. Josli se spusti u svoju stolicu kraj vatre i privuee Francie k sebi. Sjedili su §utke u sjaju zeravicc, odvec dir-nu-ti da govore. Onda im je rckao o svojoj odluci da oti-dj- e u Detroit. Presao je preko sobe do spavajuceg djeteta. Mali Jon je lezao s jednom debeljusnom rucicom na pokrivacu, a tamna uvojasta kosa mu je bila oko lica. Josh jc vidio dugu doansku usnu, siroko celo, zavoj lisca i brade koja ga jf podsjecala na Francie. On njezno poljubi siroko bijelo celo. Onda povuee Francie k sebi, gladno joj ljubeci usne. osjecajuci slasti njezinog podavajuceg tijela. Njezine ruke su bilena njegovom lieu, dodirujuci ga 6udesno, gladeci ga. "Zima ti je, ljubavi moja, tako bosonogoj na mrzlom podu !" I on je posadi na krevet i navuee debele vunene ca rano na niezine malcne. ledene nogc. Jane je kraj vatre mjesala hranu koju je podgrijava-la- , onda je stavila u tanjirc. Troje se stislo nablizo i sap- - tom su govonh. Jedan sat kasnije je bio spreman da otidje. Jos jedan-pu- t je pogledao sobu sa njezinim milim, poznatim stvarimi — Francieno sjajno mjedeno posudje na ormaru, redovi plavih salica i tanjira na kabinetu, njegove knjige na po-licam- a. On se, dakle, smatrao pustolovom, zar ne ? Nikada nije ni sanjao da ce sve ispasti ovako — kao da cupas zile stabla iz bogate i prianjajuce zemlje! "Francie je pomisljala da cos ti ovako doci," rec Jane, "pa je tako bila ovdje, ocekujuci to. Sada Franci? moras k nama." "Oh, ne!" Ona strcse svoju malu lijepu glavu, i s o5i-m- a na Joshovom lieu, doda njeznom odlucnoscu: "Ja se ne bojim, ja pripadam ovdje." "Pazi na nju, mama." Josh posegne i pogladi maj-6in- e izradjene ruke. Josh jedan casak i opet je smugnuo u tamu. Francieno lice s novim linijama snage oko ustiju, i majcino duboko izbrazdano oko o£iju, ali sa 6ednoscu kakove nikada nije vidio — on ce ovo nositi u svojem sreu. Prije nego je pukla zora, bio je opet u svojem sklo-niSt- u u stogu, i druge noci, kad je pao mrak, krenuo je na zapad. Jonu, koji mu je donio novae, branu i odjecu, njegove posljednje rije6i su bile: "Moras budno paziti pa Robininu sigurnost. tcni je. Ne cekaj. Ne dozvoli joj da stvar odgo-d- i. U krajnjem slucaju ide kod Eliasa Moorca." Jon mu je odgovorio: "Sto mislis s tim? Josh, zaboga, Josh! Govori!" "Ne smijem reci. Samo je zeni, zeni je odmah. Onda je stisnuo Jonovu ruku i srnuo u noc. Dvadeset drugo Poslavlje Januar, 1838. "Robinina sigurnost!" " Jona je na Joshove rijedi spopala panika. Motrio j.e Josha kako nestaje, ali nije osjecao nikakvu opasnoet zb njega. Bio je neosjetljiv na sve, osim na pomisno o no-bin- i, koje nije vidio od jeseni. Sad je ona bila u nekoj nc-pozna- toj opasnosti. Ima li to kakve veze s njezinim bra-torn- ? Mislio je da je tako, i krivio je snmog sebe 5to nij? otkrio niSta postojanog o vezi izmedju Rawdona i Good-eve- a. Poiao je te veeri ргебасет u selo. Obadva konja. Storma i White Gulla, bila je oduzela milicija, pa je stoga i5ao pjesice. Bio je iscrpljen gubitkom sna i pretieranog rada. brineci se za stoku odbjeglih susjeda. U selu se je zaustavio u gostionici. Ljudi su sjedili uokolo i pricali o tome kako je konjica pohvatala јоб neke buntovnike, pre-- A V E Street West i Runnymedo Road) prevozna sredstva do mesta izleta. Nadamo se da cete doci sa vaSom familijom i prija-teljim- a na ovaj piknik i u to ime zelimo vam dobrodoSH-CU- . Priredjivacki odbor WELLAND: PIKNIK ORGANIZAGIJE SJK Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze mljistu, Feeder Road, u Wellandu. Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g pica, razonode za staro i mlado. Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas posjete u sto Ijepsem broju. TORONTO: SJEDNIGA OGRANKA SAVEZA Organizacija SJK poziva sve clanove da dodju na sednicu u sredu 14. juna u 8 sati uvece. Sednica ce se odrzati u prostorijama 479 Queen Street West. Pored vaznih problema na ovoj sednici nastaviti cemo sa diskusijom koju smo zapoceli na prosloj. Neka svi clanovi nastoje da ne propuste ovu sed nicu. WINDSOR: SJEDNICA SJK Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odrzat ce svoju redovitu mjesecnu sjednicu u nedjelju 18. juna u Ruskom radnickom domu, 1220 Drouillard Road. Pocetak u 10 sati prije podne. Pored nasih tekucih dunosti, na dnevnem redu imati cemo i distriktni piknik Saveza organizacija u Ju-- f znom Ontariu. Toga radi poziva se clanove da dodju na sjednicu. Tajnik Doail K. — Tulonc anin zbiterijance, i strpala ih u prenapucenj zatvor u Londonu. Jedan 6ovjek je pouzdano izjavio: "Uhvatili su jednog bMuadcckepnrzoikjclevtogakSopinjuenauhnvaatiestojok3u, jeadRnoegdfedron skuatzroa. dJaednnookga na kojega vrcbaju." Kad se je odmorio, Jon je produzio put do Blythwood Halle. Robert, blijeda sjena prijasnjeg Roberta, otvorio mu je vrata. "Zelim viditi vasu kcerku, Robert Redfern." Jon jo stajao mirno, pouzdano, sa Sirokim kvekerskim ge5Irom uctivo odignutim, a oci su me sastajale sa Redfernovim. "Moju kcerku? Vi sto naprosto lud, Sovjece! Ne ccto vbiudnittiovmniocjiemak.c"erke! Ova kuca nema nikakvog posla sa On se pomakne da zatvori vrata, ali Jon stavi svoju nogu na prag i zadrza ih otvorena. "Kazem vam da moram viditi Robin." "Ona — ona nije ovdje, pa da i je, nebih joj dozvolio da vas vidi. Laku noc." Jonova noga je ostala a mjestu. "Gdjo jo ona?" U Jonov glas se bio uvukao prizvuk straha i nuZdo. "Da li jo — na sigurnom? Da li je Robin na sigurnom?" Redfern nasluti strah. "Na sigurnom? Dobri bo2o! o cemu vi to govorite? Zar ne§to nije u redu?" Мибкаг-cev-a obrana je pala pri prvoj slutnji opasnosti za svojo dl-jet- e. On sirom otvori vrata. "Udjite, Jonathan. Hladno vam je tu. Ona jo jutros poIa do kuce novog engleskog naseljenika, oko sest milja na sjever — do brvnare kod Morton mosta. Tamo imaju bolesno dijeto i Robin je ponijela lijek i hranu. Doktor jo rekao da je mati bolesna i sama sa troje nejako djeco. Nukao ju je da otidje. Moja zena ima gripu, jer inaco bi ona bla isla. Nisam smio pustiti Robin da ide sama. A mo Odb or Sekretar zdravu kuci." ce so) rala je ici i pjeSice. Milicija ima sve konje. ZaSto vi dola zite?" "Nebih vas smio plasiti, ali bojim se i osjecam nuzdu da je pronadjem. Ovo su opasna vremena. Ona je mozda sasvim van opasnosti, ali ja sam gonjen da 6inim ovo. Poci cu od"mIdaehte." je traziti veScras?" „ "Da. Osjecam da moram. Mogu li pozajmiti topht kapu? Se§ir ne vrijedi mnogo na ovakvoj noci. I kaput i sal — kakav lagani, kojega mogu nositi ispod ovog kaputa. Postaje hladnije i sprema se snijezna oluja. MoZda bih," on doda, "trebao reci da cu je ?.eniti kad je nadjem. No cu vise Cekati. Volio bi da me vi, Robert Redfern, priznato zbog nje." "zeniti nju!" Robertov glas je bio hrapav i ganutljiv. "To ne cete. Bogami, ne cete. Vi vi ste se s njom potajno sastajali." "To nisam — ne od kako se je vratila kuci. Robert Redfern, moram vam reci da je u junu pro§la godina dana sto sam ju vjerio, u vrijeme izbora. Mi bi vam bili rckli da niste bio onako bolestan." Robert se nemocno spusti u stolicu. Odjednom kao da je postao starac. "Topla odjeca. Ncsmijemo gubiti vremena." Robert se pribcre, poprtlja po ormaru i izvadi star! vuneni sal, krznenu kapu i kaput. "To je Rawdonova od-bace- na roba," rcce on, skrescn, "ali to je po prilici svo Mo ce vam pasati." "Ovo bi me trcbalo Stititi od vjetra," гебе Jon, dok jc obla6io kaput i kopcao dugmad. Odjednom ga je obuzelo strasno mrtvilo. Njegov prst je bio prosao kroz rupu, koja nije bila rupa za dugme. Tu je manjkalo dugme a snjim i komadic sukna. Kaput jo bio tamno-zelen- e boje. Sigumo. pitao se je on u mislima, ovo nije kaput za kojim traga Henry Morton! To ne mozc biti! Rawdon je visok i dobro razvijen, a stari Cmae jc rekao da jc eovjek s nozem bio malen. Jon pokusa da no misli o icemu osim o Robini. "Ponesite ovu bofrcu s lijekom," гебе Robert skrom no, pruzivSi Jonu bocicu sa stola od mahagovine. "Doktor je to poelao ovamo nakon Sto je ona otiSla — rekao jo da bi to moglo ublaziti djetetu guSobolju. I5ao bih sam, Jona-than, ali nikada ne bi stigao na cilj. Ja sam invalid joS od izbora. Rawdon je negdje s konjicom. Brinite se za nju, Jonathan Doan." Njegova mrSnja za Jona nije nikada bila bas stvarnn. Sad ie sasvim nestnla. Osjecao je samo vcllko olakSnnje 3to Robin ima valjanog covjeka koji co so bri-nu-ti za nju. "Zar nelto nije u redu, fovjece?" Robert jc vidio bli-jedi- lo Jonovog lica i zaprepaSteni pogled. "Mnotro toca niie u redu. Robert Redfern, all s boi-- jom voljom, dovest cu vam je (Nastavit F" |
Tags
Comments
Post a Comment for 000176