Jedinstvo, June 09, 1961

              г 4WHJgg#.r шшшвшшмшмј- - ШШ шшшв"ЈЛИ8НВ1
jl. аЈЧДјГлнаКЈДЧРДЈГ иптпнЈиГиијир"!-..- ! и, r .tfMaatga&iuL'.
STRANA 4
Jugoslavenski brod
(Xastavak sa str. 2)
"Znate, meni je jako iao £to ima-t- e
toliko neugodnosti sa vasim pu-tovanje- m,
ali ja vam ne jamdim da
Cete putovati sa ovim brodom, jer
Ja nemam jos listinu putnika, a
raoram ju imati prije nego ista u-ttn- im
po ovoj etvari. Ovo bi tre-ba-li
narocito driati na umu oni
koji vam prodaju karte sa brodove
i net trebali stvarati ljudima neu-godno- eti
i nepatrebne troSkove".
Taj "barba" je vieok oko C no-g- v,
erne koee, Sto se one kale
"handsome", vrlo prijaian i inte-Icgent- an
mladi eovjek. Ostao Je s
nama oko pola sata, sa mene u
rrio prijatnom razgovoru. Racpiti-ra- o
se je o kojecemu, a najviSe
kako na£ narod live, fime se ljudi
tare, da li naSa djeca govore hr-vaU- ki
jesik, da li polaze na viSe
nauke, kako mo iivjeli za vrijeme
proilog rata i t.d. Zatim me zapi-to- :
"A fim se vi bavite?" Odgovo-ri- m
mu da earn lada bez poela, i
kako imam vrlo malo nade da cu и oakoro zaposliti, jer na ima
iraego nezaposlenih. Samo u To-ronto
po gluibenom priznanju ima
oko CO.000 radnika bez poela. Jer
a oroj zemlji uza eve ove njezine
tlotire strane ima i loSih, a to je kd &vjek navrii 40 godina, mno-g- e
ksrapanije smatraju ga presta-ri- m
za rad u industriji, a premlad
j za penziju, jer se penzija dobi-т- а
kad navrSi TO godina staroeti.
Izpripovjcdam im svoj eluiaj, ka-ko
zam nakon 12 godina rada kod
Jcdne kompanije, ostao bez posla,
i ne samo ja nego svi koji zmo ra-diii
za istu kompaniju, poSto ju je
preuzela jedna amcridka firma ko-la
radi na modemiji na$n pa joj
n treba toliko radnika, koliko je
bllo prijo. Osoblto nag koji zmo
nroUi CO godina, ne uzima se nig-dj- e
vile u obzir. Kazao zam im da
earn radio za tri kompanije 33 go-dln- e.
Naravrid da ovi mladi ljudi nleu
till tkloni vjerovati, da je ovo zai-t- a
ovako, jer kad imam toliko go-dl- aa
radnog ztaia, kako da ncmam
pgsiju. Oni we nizu mogli nafudi-- U
nl vjerovat da, kada zam napus-tl- o
tu kompaniju, onda zam izgu-bi- o
i iinjoriti, ili kako oni kaiu,
radni ttai.
"Barba" se oproetio od naz i u-raz- io
ialjenjc ito ne moie dulje
ostati, a takodjer i ovi drugi, jer
ljudi §u zauzcti ivaki evojim poz-lo- m.
Ovo jo bilo radno vrijeme iz-me-dju
2-- 4 pojwdne.
Ja cam роДао po brodu da raz-gleda- m
kako ze istovara roba, ko-ju
jo brod dovezao. Dodjem Wife
poSflem govoriti hrvattki, milcci
da za ovo clanovi pozade broda,
raedjutim to zu bill lufki radntci,
koji rade na iitovaru i oni operi-raj- a
za dizalicama i svim drugim
naprarama u vezi za iskreavanjem
broda.
Poiao cam od ovuda prcrna pra-ibj- u
broda. Tu ee susrotnom fa
Iraftai oflcirom broda i kaiem ka-ko
dozta vjetar puie. On je bio
raalo Iznenadjen kad je dxo da go-Vori- m
hrvatski (primorski), jer je
©a drfao da earn ja jedan od onih
lufkih radnika. L'pita inc da li sum
ProSle jeseni u Sjcd Drza-vnm- a
i Kanadi gostovao je
pjova6ki zbor "Branko Krs-manovic"
iz Beograda. Prili-ko- m
nastupa u Carnegie
Hall-- u u New Yorku pjosme
su rekordirane. Tvekord se
mozo dobiti kod Monitor Re-cord,
113 West 50th Street,
Now York 19, N. Y. Cijena
jo $1.98.
"Narodni Glasnik" u osvr-t- u
kn2o:
TeSko je dati pregled ove
ploce covjeku koji nije glaz-be- ni
struenjak, pa i on bi i--
mao poteskoca obuhvatiti
milinu harmonije i melodije
najusavrsenije umjetnosti.
Na prvoj strani plode su
ove pjesme: Catulli Carmi-na- ,
pjeva na sredovjekov-no- m latinskom jeziku, druga
pjesma je Salangadou, na
creolskom narjecju engles-ko- g
jezika kako so rabi u
bayou-am- a Louisiana; treca
pjesma je Soon I Will Be
Done, takozvana Negro spi-ritual;
cetvrta je Vospojte,
na staroMavenskom jeziku.
Harmonija i melodija u
svim tint pjesmama je nena-dmaiiv- a,
Sto pokazuje da
jugoelavenski pjevadi lako
uzfmaju mjeeto medju naj-prvi- ma
u svijetu, i mogu isto
tako lako i usavrieno pjevati
pjeime bilo kojeg naroda ili
vremena, kao i svoje narod- -
"Vares" u Toronto
iz Toronta. Ja petvrdim da jesam
i on ree: "Vi morale biti iz oko- -
I lir Suiaka". Slislim. da mu to i
nije tesko pogoditi, kada je cuo
kakav dijalekat gotrim. Upita
me da li zam vidio avoje "patriote"
Odgovorim mu, da ja nemam ni-ko- ga
na ovom brodu koga ltfno
poznam, ali on ree da Ui dolje
kod "makine" (ztroja) ima ljudi iz
moje okolice i pozove ih da dodju
gore.
Ne prodj dugo vremena i po-Ja- ve
se eetvorica mladjih ljudi iz
ztroja. Pitamo ze tko je oUcuda,
kako je kome ime i t. d.
Prvi ztrojar je iz Dakra, dru;?i
iz otoka Creea, a tre£i i najmladji
medju njima je iz Skrljeva. To
vam i tai moi "poznanik" Stanko
Ci,mU6 koii ie potpisao i omogu- -
dio da dodjem na brod. Cetvrti je
iz Iztre, on je radio-telegrari- st. ui-l- o
bi nepravedno, a da ne zpome-ne- m
vodju ztroja, ili kako oni ka-iu
"kapo od makine". To vam je
atari morzki vuk koji, kako oni ka- -
tu. ima znanaca u Torontu joS iz
doba proelog rata.
Razgovor je bio skoro isti kao
i onaJ sa "barbom" — pitanja i
odgovori, zkoro na vlaa zliini.
Vrijeme je brzo prolazilo. Do-Sa- o
je konobar dz zprema ztol za
veceru. Ja se dizem na poiazak,
ali jok brat! S nama dete vecera-t- i,
kzie drugi oficir broda i nare-d- i
"malom" Anti da donese jo je-dan
pribor za jelo, za ovog naSeg
"barbu".
Well, velim ja kada nema vede
"kazne" ja ju rado primam. Ve-fer- ali
smo svi zaiedno ukljuciv i
zapovjednika broda. Poslije vc&re
oztalj smo joft noko vrijeme u raz-govor- u,
raiumije ze uz caSicu vi-n- a.
Ja ze zpremam ku£i, a ovi ztro-jar!
i mornari idu van da razgle-daj- u
Toronto, odnoeno idu u kino.
Upitam ovog mog SkrljanJSana ka-da
ze moraju vratiti na brod. On o-dgov- ori:
"Kada god je mene volja,
mole biti zutra u jutro".
Nehotice dodje mi na pamet,
kako nekoji naAi ljudi gledaju ske-ptif- ki
i u mnogo zluJajeva misle,
da kada dodju mornari na ovu
etranu oceana, da bi svi pobjcgli
za broda kada bi bill zlobodni da
dodju na kraj. to stvarno ne od-gova-ra
ietini. Ila naprotiv oni su
zlobodni da idu van i da se vrate
kada je njih volja, razumdje se uz
uvjet da nisu u е!иШ.
Ja bih preporufio naSim Ijudi-m- a,
a ozobito zkepticima, koje sam
gore spomenuo, ako budu imali
priliku, neka dodju i poglelajiv i
da se na lieu mjosta uvjerc, da eu.
bili pogreitni.
Ja zam dobio dojam da na bro-du
vlada jedno drugarsko raspo-loienj- e,
takodjer da smo mi atari
ieeljenici mnogo cijenjeni medju
ovim mladim ljudima.
Hvala vam zvima na prijateljs-ko- m
ugoSdenju, a men! ce ova {os-jet- a
"Vareiu" ostati u trajnoj us-pome- ni.
Da se posluiim onom poznatom
uzreicom urednika "Zajc4lnicara",
brata Vukelica: Dobar je nas na-ro- d,
kapa mu dolje!
A. Kruiir, Tonic
ne pjesme.
Ove pjesme su bile odab-rat- e jer su u6inile najdublji
utisak na slu§atelje koji su
dosli da cuju Zbor Branka
Krsmanovica.
Na drugoj strani ploce na-la- ze
se ove pjesme i svirke:
Maccdonska hora, svirka
u kojoj se rabe raznovrsni
instrumenti kao gajde, har-monik- a,
gitar, klarinet, bas.
Jugoslavenski splet, to je
vijenac srpskih, hn'atskih i
slovenskih pjesama, kao na
primjer:
Kolovodjo, kolom kreni,
Diko nasa, okom treni,
Pa poskoci da skoknemo,
Lakom nogom da lupnemo
Pa svi redom gore dole,
Da vidimo ko ce bolje,
ltd., itd.. itd.
Po jezeru bliz Triglava, u
kojoj se cuje odjek pjesme
s camca na jezeru kako o-dje- kujo
po gori.
Vuprem oci, slovenska
pjesma kako se pjeva u Me-djumur- ju.
U mog dike, gdje se pjeva :
U mog dike medna usta,
Za to nisu nikad pusta,
On nic uvek grli ljubi.
Ггеко mojih belih zubi,
ltd., itd., itd.
Onda je pjesma Jadovka
za teletom, u kojoj je Vaso
sam Mostar ojadio u jadi-kov- ki
za poginulim teletom.
'- -f
Distriktni
piknik
S. J. K.
Jugoslavensko -
Kanadski Oan
YUGOSLAV
CANADIAN
I) A Y
NEDJELJA
25. JUNA
FRUITLAND
ONTARIO
o
KONCERTXI
PR0GRA3I
SPOKTSKE IGRE
PLES UZ DORRU
ЛШ7Л1Ш
o
NATJECANJE ZA
POPULARNU
DJEVOJKU
NA iaNJU
PE6ENA
JAXJETINA
IILADXA I I
OSVJEzAArAJUCA I
PICA
i Ф
RAZNOVRSNE
RAZONODE
PL1VANJE
Piknik se odrzava na
isloni mjcstu gdje prij'c
tri Rodinc — iiz obaju
jczcra Ontario. Fruit- -
land se nalazi desctak
milja istocno od Hamil- -
tona. Iditc po Queen E-Iizab-cth
Highway do
Jones Road i skrenite
prema jezeru.
Ф
SVI DOBRO
DOSLI!
pi-''- - J
Due "VHIote Flore", tali-jansk- a
pjesma iz sestnaestog
stoljeca pjevana na talijans-ko- m
jeziku.
Drvo jasenovo, ruska pje-sma,
pjevana na ruskom je-ziku.
Valovi Amura, takodjer
ruska pjesma, pjevana na
ruskom jeziku, tu se pjeva
kako rijeka Amur'ponosito
nosi svoje valove, sibirski
vjetar popiruje, suma su§ti,
crveno Sunce se iza sume ra-dj- a,
bijela pjena poprskuje
dok Amur tece velidanstvc-n- o
i slobodno.
Mislimo da svi oni, koji sa
imali priliku 6uti Zbor Bran-ka
Krsmanovica zasigurno
ce zeljeti da opet mogu £uti
one divne pjesme kad im se
nrohtije, a oni koji su tu ri-jetk- ost
promasili, tima se
pruza prilika da nadoknad
taj gubitak. S tim pjesmama
se svaki moze ponositi pred
americkim narodom i poka-za- ti
kulturni doprinos naro-da
Jugoslavije svjetskoj kul-tur- i.
Morn n a od pola tone
Prema vijesti Radio Mos-kv- e
jedan sovjetski ribar u-lo- vio je morunu, koja je bi-l- a
teska pola tone i u kojoj
je nasno 70 kilograma kavi-jar- a.
Pjesme zbora "Branko Krsmanovic"
-- jpx Ж
0 B J
VANCOUVER: PIKNIK K. J. U,
Kanadsko juznoslavensko udruzenje odrzava svoj
prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prvc godisnjice
svog osnutka, u John Hendry parku, bolje poznatom pod
imenom Trout Lake, koji se nalazi izmedju Victoria i
Nanaimo Street.
Uzmite Nanaimo bus i vozito se do 18 Ave. i od ta-mo
cete vec vidjeti mjesto piknika.
Program: Svirati de nasi tamburaii i plesati nasi
plesafii. Bit ce sporta za stare i mlade, natjecanje za po-pular- nu
djevojku i drugo.
Jelo, ребепје, kokolevina, Hot Dogs, Ice Cream,
Soft drinks i drugo. Tko se 2eli kupati neka ponese ku-pa- ci
kostim.
U slu6aju kise piknik ce se odrznti u Golden Horse-shoe
Hall, 2786 Hastings Street East.
Dodjitc svi i povedite svojo prijatelje.
Piknik do poceti u 10 sati ujutro.
Odbor
TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA
Organizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana
priredjuje svoj prvi ovogodisnii piknik u nedelju 11 ju-na
na Turkey Palace Farm.
Pored mlade, na raznju pecene, jagnjetine bice i
raznolikih zabavnih i razonodnih igaia.
Da bi lakse pronasli mesto piknika, idite na zapad
St. Clair ulicom do kraja, gde se ista svrsava i tu skrenite
desno na Scarlet Road kojim idete do Richview Road,
a tu okrenite levo, tj. na Richview ulicu i idete do blizu
Highway-- a broj 27.
Oni koji nemaju svojih automobila neka idu do
kraja Dundas St. West i tu ce ih cekati (na Dundas
Gladys Francis Lewis Joshua
60)
Davno prijo nego se jo
Preveo A.
Ravnjak poceo buditi, Josh
je napustio stog. Noc jo bila blaga i svjef a, poput martov-sk- e
jugovine, i snijeg je Sustao pod njegovim brzajucini
koracima. Negdje je zalajao pas a drugi mu je odgovorio,
i Ravnjak je opet bio tih. U svakom koraku koji ga je no-si- o
blizc kuce bila je ocajna radost i nije dozvoljavao da
bol i muke to istisnu iz njega.
Na dvorisnom ulazu je k njemu doSla Sandy, pre-vijaju- ci
se u zanosu, odajuci cvilece glasove vcselja. Josh
se sagne i pogladi je, dok je pseto lizalo njegove ruke i
lice.
Njegovi kucaji na kuhinjskom prozoru su gotovo istog
casa pobudili Francie. Ona odkracuna vrata, onda poleti
do prozora i povuee dolje novu tamnu zavjesu.
Drugog trenutka su Francie i njegova mati, svaka
sa dekom zurno baccnom preko spavacice, bilo u njegovim
rukama, a suze su im kvasile njegovo lice.
Josli se spusti u svoju stolicu kraj vatre i privuee
Francie k sebi. Sjedili su §utke u sjaju zeravicc, odvec dir-nu-ti
da govore. Onda im je rckao o svojoj odluci da oti-dj- e
u Detroit.
Presao je preko sobe do spavajuceg djeteta. Mali Jon
je lezao s jednom debeljusnom rucicom na pokrivacu, a
tamna uvojasta kosa mu je bila oko lica. Josh jc vidio dugu
doansku usnu, siroko celo, zavoj lisca i brade koja ga jf
podsjecala na Francie. On njezno poljubi siroko bijelo
celo.
Onda povuee Francie k sebi, gladno joj ljubeci usne.
osjecajuci slasti njezinog podavajuceg tijela. Njezine ruke
su bilena njegovom lieu, dodirujuci ga 6udesno, gladeci ga.
"Zima ti je, ljubavi moja, tako bosonogoj na mrzlom
podu !" I on je posadi na krevet i navuee debele vunene ca
rano na niezine malcne. ledene nogc.
Jane je kraj vatre mjesala hranu koju je podgrijava-la- ,
onda je stavila u tanjirc. Troje se stislo nablizo i sap- -
tom su govonh.
Jedan sat kasnije je bio spreman da otidje. Jos jedan-pu- t
je pogledao sobu sa njezinim milim, poznatim stvarimi
— Francieno sjajno mjedeno posudje na ormaru, redovi
plavih salica i tanjira na kabinetu, njegove knjige na po-licam- a.
On se, dakle, smatrao pustolovom, zar ne ? Nikada
nije ni sanjao da ce sve ispasti ovako — kao da cupas zile
stabla iz bogate i prianjajuce zemlje!
"Francie je pomisljala da cos ti ovako doci," rec
Jane, "pa je tako bila ovdje, ocekujuci to. Sada Franci?
moras k nama."
"Oh, ne!" Ona strcse svoju malu lijepu glavu, i s o5i-m- a
na Joshovom lieu, doda njeznom odlucnoscu: "Ja se
ne bojim, ja pripadam ovdje."
"Pazi na nju, mama." Josh posegne i pogladi maj-6in- e
izradjene ruke.
Josh jedan casak i opet je smugnuo u tamu. Francieno
lice s novim linijama snage oko ustiju, i majcino duboko
izbrazdano oko o£iju, ali sa 6ednoscu kakove nikada nije
vidio — on ce ovo nositi u svojem sreu.
Prije nego je pukla zora, bio je opet u svojem sklo-niSt- u
u stogu, i druge noci, kad je pao mrak, krenuo je na
zapad.
Jonu, koji mu je donio novae, branu i odjecu, njegove
posljednje rije6i su bile: "Moras budno paziti pa Robininu
sigurnost. tcni je. Ne cekaj. Ne dozvoli joj da stvar odgo-d- i.
U krajnjem slucaju ide kod Eliasa Moorca."
Jon mu je odgovorio: "Sto mislis s tim? Josh, zaboga,
Josh! Govori!"
"Ne smijem reci. Samo je zeni, zeni je odmah.
Onda je stisnuo Jonovu ruku i srnuo u noc.
Dvadeset drugo Poslavlje
Januar, 1838.
"Robinina sigurnost!" "
Jona je na Joshove rijedi spopala panika. Motrio j.e
Josha kako nestaje, ali nije osjecao nikakvu opasnoet zb
njega. Bio je neosjetljiv na sve, osim na pomisno o no-bin- i,
koje nije vidio od jeseni. Sad je ona bila u nekoj nc-pozna- toj
opasnosti. Ima li to kakve veze s njezinim bra-torn- ?
Mislio je da je tako, i krivio je snmog sebe 5to nij?
otkrio niSta postojanog o vezi izmedju Rawdona i Good-eve- a.
Poiao je te veeri ргебасет u selo. Obadva konja.
Storma i White Gulla, bila je oduzela milicija, pa je stoga
i5ao pjesice. Bio je iscrpljen gubitkom sna i pretieranog
rada. brineci se za stoku odbjeglih susjeda. U selu se je
zaustavio u gostionici. Ljudi su sjedili uokolo i pricali o
tome kako je konjica pohvatala јоб neke buntovnike, pre--
A V E
Street West i Runnymedo Road) prevozna sredstva do
mesta izleta.
Nadamo se da cete doci sa vaSom familijom i prija-teljim- a
na ovaj piknik i u to ime zelimo vam dobrodoSH-CU- .
Priredjivacki odbor
WELLAND: PIKNIK ORGANIZAGIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi
ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze
mljistu, Feeder Road, u Wellandu.
Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g
pica, razonode za staro i mlado.
Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas
posjete u sto Ijepsem broju.
TORONTO: SJEDNIGA OGRANKA SAVEZA
Organizacija SJK poziva sve clanove da dodju na
sednicu u sredu 14. juna u 8 sati uvece. Sednica ce se
odrzati u prostorijama 479 Queen Street West.
Pored vaznih problema na ovoj sednici nastaviti
cemo sa diskusijom koju smo zapoceli na prosloj.
Neka svi clanovi nastoje da ne propuste ovu sed
nicu.
WINDSOR: SJEDNICA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odrzat
ce svoju redovitu mjesecnu sjednicu u nedjelju 18. juna
u Ruskom radnickom domu, 1220 Drouillard Road.
Pocetak u 10 sati prije podne.
Pored nasih tekucih dunosti, na dnevnem redu
imati cemo i distriktni piknik Saveza organizacija u Ju-- f
znom Ontariu. Toga radi poziva se clanove da dodju na
sjednicu. Tajnik Doail
K. — Tulonc anin
zbiterijance, i strpala ih u prenapucenj zatvor u Londonu. Jedan 6ovjek je pouzdano izjavio: "Uhvatili su jednog
bMuadcckepnrzoikjclevtogakSopinjuenauhnvaatiestojok3u, jeadRnoegdfedron skuatzroa. dJaednnookga
na kojega vrcbaju."
Kad se je odmorio, Jon je produzio put do Blythwood
Halle. Robert, blijeda sjena prijasnjeg Roberta, otvorio
mu je vrata.
"Zelim viditi vasu kcerku, Robert Redfern." Jon jo
stajao mirno, pouzdano, sa Sirokim kvekerskim ge5Irom
uctivo odignutim, a oci su me sastajale sa Redfernovim.
"Moju kcerku? Vi sto naprosto lud, Sovjece! Ne ccto
vbiudnittiovmniocjiemak.c"erke! Ova kuca nema nikakvog posla sa
On se pomakne da zatvori vrata, ali Jon stavi svoju
nogu na prag i zadrza ih otvorena. "Kazem vam da moram
viditi Robin."
"Ona — ona nije ovdje, pa da i je, nebih joj dozvolio
da vas vidi. Laku noc."
Jonova noga je ostala a mjestu. "Gdjo jo ona?" U
Jonov glas se bio uvukao prizvuk straha i nuZdo. "Da li jo
— na sigurnom? Da li je Robin na sigurnom?"
Redfern nasluti strah. "Na sigurnom? Dobri bo2o!
o cemu vi to govorite? Zar ne§to nije u redu?" Мибкаг-cev-a obrana je pala pri prvoj slutnji opasnosti za svojo dl-jet- e. On sirom otvori vrata.
"Udjite, Jonathan. Hladno vam je tu. Ona jo jutros
poIa do kuce novog engleskog naseljenika, oko sest milja
na sjever — do brvnare kod Morton mosta. Tamo imaju
bolesno dijeto i Robin je ponijela lijek i hranu. Doktor jo
rekao da je mati bolesna i sama sa troje nejako djeco.
Nukao ju je da otidje. Moja zena ima gripu, jer inaco bi
ona bla isla. Nisam smio pustiti Robin da ide sama. A mo
Odb or
Sekretar
zdravu kuci."
ce so)
rala je ici i pjeSice. Milicija ima sve konje. ZaSto vi dola
zite?"
"Nebih vas smio plasiti, ali bojim se i osjecam nuzdu
da je pronadjem. Ovo su opasna vremena. Ona je mozda
sasvim van opasnosti, ali ja sam gonjen da 6inim ovo. Poci
cu od"mIdaehte." je traziti veScras?" „
"Da. Osjecam da moram. Mogu li pozajmiti topht
kapu? Se§ir ne vrijedi mnogo na ovakvoj noci. I kaput i sal
— kakav lagani, kojega mogu nositi ispod ovog kaputa.
Postaje hladnije i sprema se snijezna oluja. MoZda bih,"
on doda, "trebao reci da cu je ?.eniti kad je nadjem. No
cu vise Cekati. Volio bi da me vi, Robert Redfern, priznato
zbog nje."
"zeniti nju!" Robertov glas je bio hrapav i ganutljiv.
"To ne cete. Bogami, ne cete. Vi vi ste se s njom potajno
sastajali."
"To nisam — ne od kako se je vratila kuci. Robert
Redfern, moram vam reci da je u junu pro§la godina dana
sto sam ju vjerio, u vrijeme izbora. Mi bi vam bili rckli da
niste bio onako bolestan."
Robert se nemocno spusti u stolicu. Odjednom kao da
je postao starac.
"Topla odjeca. Ncsmijemo gubiti vremena."
Robert se pribcre, poprtlja po ormaru i izvadi star!
vuneni sal, krznenu kapu i kaput. "To je Rawdonova od-bace- na
roba," rcce on, skrescn, "ali to je po prilici svo Mo
ce vam pasati."
"Ovo bi me trcbalo Stititi od vjetra," гебе Jon, dok jc
obla6io kaput i kopcao dugmad.
Odjednom ga je obuzelo strasno mrtvilo. Njegov prst
je bio prosao kroz rupu, koja nije bila rupa za dugme. Tu
je manjkalo dugme a snjim i komadic sukna. Kaput jo
bio tamno-zelen- e boje. Sigumo. pitao se je on u mislima,
ovo nije kaput za kojim traga Henry Morton! To ne mozc
biti! Rawdon je visok i dobro razvijen, a stari Cmae jc
rekao da jc eovjek s nozem bio malen. Jon pokusa da no
misli o icemu osim o Robini.
"Ponesite ovu bofrcu s lijekom," гебе Robert skrom
no, pruzivSi Jonu bocicu sa stola od mahagovine. "Doktor
je to poelao ovamo nakon Sto je ona otiSla — rekao jo da
bi to moglo ublaziti djetetu guSobolju. I5ao bih sam, Jona-than,
ali nikada ne bi stigao na cilj. Ja sam invalid joS od
izbora. Rawdon je negdje s konjicom. Brinite se za nju,
Jonathan Doan." Njegova mrSnja za Jona nije nikada bila
bas stvarnn. Sad ie sasvim nestnla. Osjecao je samo vcllko
olakSnnje 3to Robin ima valjanog covjeka koji co so bri-nu-ti
za nju.
"Zar nelto nije u redu, fovjece?" Robert jc vidio bli-jedi- lo
Jonovog lica i zaprepaSteni pogled.
"Mnotro toca niie u redu. Robert Redfern, all s boi--
jom voljom, dovest cu vam je
(Nastavit
F"