Nase Novine, November 23, 1977

              ш
џ.
1
п
ч
S.
A!
p
Pi
4
?l
t.
r, t !
Rim (Tanjug) — Nacisti6ki
ratni zlocinac Kapler, koji je
sada na slobodi u Zapadnoj
Nema6koj, bio je sadista,
koji je mu6io zatvorenike u
nacistifckim koncentracio-ni- m
logorima Dahau i Sak-senhauz- en.
Ovo je izjavio
bivSi zatvorenik u ovim logo-rima.
"Pojava Kaplera znacila je —
gasnu komoru"
Pjero Duzepe Cerea, kome
je danas 68 godina i zivi u
Via Palmanova u blizini Mila-n-a,
bio je u leto 1943. godine
ирибеп u hitlerovski koncen-tracio- ni
logor za to Std je
odbio da se protiv saveznika
bori kao vojnik Musolinijeve
vojske. Za dve godine, koliko
je proveo u logorima, bio je
toliko пгшбеп da je.odonda
teZak bolesnik. Jedan od
njegovih muditelja bio je i
Herbert Kapler, viSi SS-ofi-c- ir,
koji je kao Set nemacke
policije u Rimu obilazio
logore da bi mufiio logorase.
U izjavi, koju je objavio
milanski nedeljni list "Oor-no- ",
Cerea kaie:
"Kaplerovo ime bilo je do-br- o
poznato nesrednicima u
nemadkim logorima. Njego-v- o
ime za nas je znafiilo
NAMIBIJA:
London (Reuter, AP) —
Oruzana oslobodila6ka bor-b- a
je najefikasniji nafiin da
se fa§isti6ki re2im Juzne Af-ri- ke
natjera da prekine ilegal-n- u
okupaciju Namibije. To je
istaknuto u saopcenju izda-to- m
po zavrSetku cetvero-dnevno- g
zasjedanja Central-no- g
komiteta Narodne orga-nizaci- je
jugozapadne Afrike
(SWAPO), odrianom nedav-n- o
u angolskom gradu Luba-ng- o.
Zasjedanju su, navodi se u
saopcenju koje je objavio
informativni ured SWAPO-- a
u Londonu, prisustvovali
predejednici NR Angole i
Gvineje-Bissa- u dr Agostlnho
Neto i Luis Cabral, kao i
predstavnici Kube i SSSR-a- .
Centralni komitet organi-zacij- e
koja se bori za oslobo-denj- e
Namibije razmatrao je
na ovoj sjednici "politidku",
PREKIDODNOSA
SA ClLEOM
Pozivaju6l se na izvore bllske
minlstarstvu vanjskih poslova "A
Luta", organ valada]u6e Socljalis-tlCk- e
stranke, pISe da je neizbjezna
odluka portilgalske vlade o prekldu
diplomatskih odnosa sa iilean-sko- m
faSistifikom huntom koja se
nalazi na vlasti od 1973. godlne.
samo jedno — smrt. A nje-go- va
pojava znafiila je za
mnoge odlazak u — gasnu
komoru".
"Morao sam da mu
lizem cizme"
Cerea kaie da je Kapler
prilikom poseta merio logo-габ- е.
"Imena onih koji su bili
lakSi od 60 kilograma stav-Ija- o
bi na listu za krematori-jum- ,
poSto su bili suviSe
slabi da bi radili.
Osim u logoru Dahau, gde
sam bio od septembra 1943.
godine, pa do kraja rata,
nacistifiki zloCinac Kapler
bio je poznat i u logoru
Oran ien burg-Saksenhauz- en .
Koliko se secam, Kapler bi
dolazio avionom iz Rima.
Otac Ouan-Antoni- o, kapu-cins- ki
kaluder, potvrdide
moje red. On je takode bio u
tim logorima".
Cerea je dodao da je
Kapler mufiio ljude sa sadis-tlcki- m
zadovoljstvom. Kada
je Cerea bio uhvacen da slu-б- а
radio, Kapler mu je odre-di- o
kaznu 25 batina. "Posle
toga morao sam da mu lizem
cizme i zahvaljujem mu §to
me nije ubio. Nikada necu
zaboraviti bicevanja, ubistva
i gladovanje u logoru".
vojnu i diplomatsku situaci-j- u
u Namibiji i na cijelom
jugu Afrike. Zaklju6eno je da
je opasnoj situaciji na jugu
africkog kontinenta "dodat
joS jedan eksplozivni elem-ent".
"Juzna Afrika gradi vlasti-t- o
nukleamo oru2je, koriste-6- i
pustinju Kalahari u Nami-biji
kao probni poligon" —
tvrdi CK SWAPO-- a i dodaje:
— "Odgovomost za ovaj
opasan razvoj nedvosmisle-n- o
pada na zapadne zemlje
koje su faSisti6ku Juznu Af-ri- ku opskrbile nuklearnim
tehnoloSkim znanjem".
Namibija se, takoder, kori-s- ti
i kao "polazna baza za
agresivne planove JuZne Af-rike
protiv susjednih zema-Ija- "
— zaklju6uje se u IzvJeS-taj- u
CK Narodne organizaci-j- e
jugozapadne Afrike.
Pustmja
Kalahari — pokusni A-poli- gon
SOVJETSKI RADNICI U
19,
Krajem septembra i pocetkom oktobra po prvi put je, na dvotjednoj posjeti,
boravila u Sjedinjenim Drzavama delegacija sovjetskih radnika. Delegacija je bila
gost americkih sindikata i posjetila jo nekoliko gradova i radnickih ustanova. Na
slici s lijeva na desno: Fred Gaboury i Norman Roth (americki sindikalni predstav-nici- ),
zatim gosti iz Rusije — Andrej Gacenko, Marija Sadova, Viktor Zilorski i Ljud-mil- a
Semjonova, i americka pjesnikinja Edith Segal, koja je gostima poklonila
cvijece.
TERORISTIMA
Disseldorf (Tanjug) — Te-rori- sti
Marko Krpan i Pavle
Perovib, kojima-- e u Dissel-dorf- u
sudi za рокибај uboj-stv- a
jugoslavenskog viqeko-nzul- a
Vladimira Topica suo-6e- ni
su 5. oktobra sa zYtvom
svog neuspjelog zlo6inafikog
JU2NOAFRICKA
REPUBLIKA
Produzena
zabrana
skupova
Pretonija(UPI) — Ministar
policije Juznoafrl6ke Repu-blik- e
Jimmy Kruger saopcio
je da se zabrana odrzavanja
skupova na otvorenom pros-tor- u
produzava јоб 6est mje-sec- i.
Zabrana je stupila na sna-g- u
nakon prvih masovnih
protesta u crnackom pred-grad- u
Johannesburga Sowe-tu- ,
koji su prerasli u sukobe
policije i сгпабкод stanovni-6tv- a бкот zemlje. Policija tu
zabranu stalno produzava.
GRCKA PRIJE IZBORA
Melina Merkuri i
AmaliaFlemming
kandidati PASOK
Atena (AP) — GrCka glu-mi- ca
Melina Merkuri i udovi-c- a
pronalazaca penicilina
Amalia Flemming imenova-n- e
su za kandidate Socijalis-tifik- e
stranke (PASOK) na
parlamentarnim izborima u
napada.
Topic je iznio kako je
,tekao dramatifcni dogadaj
ujutro 28. juna pro§le godine
kad ga je Krpan sadekao na
putu u kahcelariju u namjeri
da ga ubije i kada je samo
zahvaljuju6i svojoj priseb- -
Grckoj, koji se trebaju odrza-t- i
20. novembra.
Melina Merkuri, nosilac
glavne zenske uloge u poz-nato- m
filmu "Nikad nedje-Ijom- ",
kandidirat ce se u
oblasti luke Pirej. Ona je tu
ve6 sudjelovala na izborima
1974. godine, ali je pretrpje-l- a
neuspjeh.
Amalia Flemming je poca-sn- i
predstavnik PASOK u
дгбкот parlamentu.
SSSR
16mili]una
clanova KPSS
Moskva — Kako javlja
TASS, KomunistiCka partija
Sovjetskog Saveza imala je
1. srpnja (jula) ove godine
ујбе od 16 milijuna 6lanova.
Prema podacima objavlje-ni- m
u partijskom listu "Ko-munis- t", radnici u gradovi-m- a
6ine 42 posto partijskog
clanstva, a seljaka je 13,6
posto. Najbrojnija grupa u
KPSS su naufinici, inienjeri,
nastavnici, lijednici i drug)
stru6njaci, koji 6ine 44 posto
partijskog clanstva.
KPSS je druga po velidini
Komunlstlcka partija u svije-t- u.
Najbrojnije 6lanstvo, koje
se procjenjuje na oko 30 mi-lijuna,
ima KP Kine.
October 1977
AMERICI
ц
y...W.X.r-l-UfVWWi4i4iK4W-fi- l-nosti
i nespretnosti atenta-tor- a,
uspio izvu6i zivu glavu.
Prema Topi6evim rijedima,
on je napadnut kada je uobi-cajeni- m
putem kao i svakog
dana krenuo u sluzbu u
jugoslavenski konzulat u L-inden
mans trasse u Dissel-dorf- u.
Kako se njegov stan
nalazio u istoj ulici u kojoj i
konzulat, u kancelariju je
krenuo pjeSice. Kada je
do6ao na oko tridesetak me-ta-ra
do ulaza u konzulat,
ispred kojeg je бекао ve6i
broj jugoslavenskih gradana
da se otvore Salteri, osjetio
je na potiljku pritisak i naglo
se okrenuo. U torn trenutku
odjeknuo je prvi pucanj, ali
je Topic munjevitim pokre-to- m
ruke uspio skrenuti
pravac cijevi. Marko Krpan
ispalio je zatim iz neposred-n- e
blizine, prema Topice-vo- m
sjeianju, §est metaka,
ali je рготабјо cilj i pobje-ga- o
kada se Topic" sklonio u
podzemnu garazu.
Krpanov odvjetnik i sam
Krpan nisu ni рокибауаП
poricati da su se dogadaj i
stvarno odvijali tako kako ih
je opisao Topic i kako ih je
kasnije utvrdila i policijska
rekonstrukcija. Obrana tero-rist- a
zasniva se i dalje na
tvrdnji da je Krpan jugosla-venskog
diplomata htio "sa-mo
upozoriti" i гар1абШ, jer
da ga je zelio ubiti, on bi to
iz neposredne blizine svaka-k- o
mogao ufiiniti.
Pribrano i odmjereno svje-doCe- nje
Vladimira Topica
usporedeno s laiima, kleve-tam- a
I insinuacijama kojima
se si u£e optuzeni teroristi i
njihovi branioci, i tada je
veoma rjefiito potvrdilo optu-zb- u
u kojoj je rijeC o "poku-бај- и
podmuklog ubojstva iz
niskih namjera", o zloiinu za
koji nijedno organizirano i
demokratsko druStvo u svije-t-u
ne moze pokazati razumi-jevanj- e.