000041 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Шзлкр!!-- If, l?S'!0?p -- лвлШв iii?j.'fti)Q5a! " 't.1 „i-BV"- V 1"ШНР та5 жA ft SS£ 1 2'9 I ,.& SM и --j rli- - ШИ BONN — Dvojica su pogmula odmah. dvojica su preminula na putu do bolnice, dok su sedmonca americkih ojnika teze ranjena u zastrasujucoj i opominjujucoj nesreci kojoj zapadnonjemacka stampa posvecuje tek nekoliko agencijskih redaka: U americkoj vojnoj bazi u Heibronnu izncnada se zapahlo cvrsto gorivo ncnaoruzane rakete "pershing 2" prilikom "rutwske vjezbe". kako su to opisali zaduzeni oficiri. "Sve upucuje na pret-postavk- u da jc posrijedi puki nesretm slucaj" — kazu oni, kako bi sc u konjenu sasjekla nagadanja o terorizmu ill sabotazi. Tako su rakete "persuing" — oruzje srednjeg dometa koje se u politickim vojnim nadmetanjima pretvorilo u glavni ulogna hladno-ratovsko- m ruletu — lpak izazvale i ljudske zrtve u SR Njemackojgdjeje njihovo uvodenje u strateski prostor izazvalo nepomirljive politicke svade nezapamcene demonstracije. Nakon Zeneve, socijaldemokrati i zeleni ponovo govore o moratorijumu, pa zacuduju da su se prve reakcije svele tek na nekoliko sturih redaka. Nedostatak informaeija Hi strah od provale strahovanja? Na slid: americki vojnici strazare oko mjcsta eksplozije. fla5ZSKZ5H2H525ffi2525ZSZ5ZE52S2525252 kapitala iz Zapadne Evrope nagnalo novog predsednika Izvrsne komisije EZ Zaka Delora da trail bolje usklad ivanje stavova sa svim centralnim bankama. — Otezan polozaj prezaduzenih zemalja razvoju PARIZ — Iakojeodrzan lzazatvore-ni- h vrata i u senci naoko aktuelnijih medunarodnih dogadaja , sastank 17 januara takozvanih velikih zapadnih ministara finansija u Washington!! (SAD, SR Nemacka, Japan. Franeu-sk- a i Britanija) — smatra se u Paruu. kao i u centrima zapadnoevropskih organizama u Strassburg-- u i Brussel-- u za potencijalno najvazniji meduna-rodn- i finansijski skup u toku posled-nji- h petnaest meseci. "Ukoliko se nesto bitno ne lzmeni u sadasnjoj americkoj politici prece-njeno- g dolara" — rekao je francuski ministar Piere Bereguevoui na po-cetk- u sastanka "petorice" u Washin-gtonu- . "onda ce se nastaviti sadasnje "ispumpavanje" kapitala iz celog sveta prema SAD. To se ne moze kom-penzova- ti cak ni sadasnjim americ-ki- m spoljnotrgovinskim deficitom". 0 postojanju takvih osecanja stizu i iz-vest-aji iz zapadnoevropskog Parla-ment- a u Strassburgu, gde so na ame-rick- u politiku "ignonsanja save.nic-ki- h upozorenja o dolaru" gleda sa sve jasnijim nespokojstvom. Politika zadrzavanja visokih inte-resni- h stopa za dolar i privlacenja stranog kapitala u americku privredu nije samo izraz snage i obnovljene ak-tivno- sti americke dzinovske ekono-mij- e nego i posledica nastojanja da se pronadu "vestacki" izvori finansi-ranj- a za americki program i dalje ogromnih i pojaf anih ulaganja u brzu proivodnju j modernizaciju nuklear-no- g l konvencionalnog naoruzanja. Na sadasnn iastanak petorice m-inistara finansija u Washingtonu se gleda kao na dobrodoslu. makar i za-kasne- lu priliku da se najzad pronadu 'umeronija resenia" za posledice do-sadasn- je americke monelarne politi-ke- . U protivnom ce se dalje narusa-vat- i neke bitne ravnoteze ne samo u americkoj pnvredi, nego 1 u privredi svih razvijenih kapitalistickih zema-lja Ne moze se, tolerisati trajno po-stojan- je takvog budzetskog i spoljno-trgovinsko- g deficita u najmocnijoj l najvecoj privredi sveta. To mora pre lli kasnije izazvati vrlo teske posle- dice za celokupne svetske finansije i medunarodne ekonomskc i trgovin-sk- e odnose. i i no Bivsi kanadski nrpmiinr Piorrp □ Trudeau nedavno je u intervjuu na § americkoj televiziji izjavio nesto sto g bi se svakako moralo naci u rubrici H "Izjave godine": . § "Politidari su nekoc tvrdili kako je rat odvise vazna stvar, a da bi ga tre- - П balo prepustiti generalima. Danas se и ропабаји kao da je mir odvise teska S stvar, a da bise oni za njega brinuli..." § ra Weekly Community Newspaper VOL., 54, NO 4 (636) THURSDAY, JAN. 31, 1985 шшж]тт'¥тлшшшшЈшшшшкхишшшшшшмшшвш ONOSNA EKSFL.OZI.fA "EMRRSIlSTtfiA BSasaawHaaaffiaaia -- ! g f g £g f£s Џ 1 S ¥?f'?. "w Di ШШШШк%-ћ:ШШ- ; zapadnocvropsko-so-vjetsko-americki- m i i nove zapadnoevropskim u П ra Yugoslav j LUNS шјНлЛШ. "Ispumpavanje" к #Ш1УШ11 JHilvi-- Ln Ишл;мШ.; HAVANA — Jos je prerano govoriti o obnovi diplomatskih odnosa iz-me- du SAD i Kube, ali je sporazum o emigrantima potpisan izmedu dviju zemalja svakako pozitivan korak u torn pravcu. To je izjavio William Ale-xander koji predvodi delgaciju ame-ricko- g kongresa u posjetu Kubi. Ale-xander, koji je predstavnik Demo-kratsk- e stranke za drzavu Arkansas, potvrdio je da je kubanskom pred-sjednik- u Fidelu Castru predao prili-kom susreta pismoThomasa O'Neilla, predsjednika predstavnickog doma kongresa. On je susret s kubanskim vodom ocijenio kao "srdacan, otvo-re- n i prijateljski". §1111 neokolonijalizam MANAGUA — "Pregovori o Srednoj Americi ne donose rezultata zato sto Sjedinjene Americke Drzave svojom politikom zele likvidirati (nikara-gvansku- ) revoluciju". To je izjavio predsjednik Nikaragve Daniel Orte-ga, u intervjuu americkom dnevniku "Washington Post". Reaganova administracija mora napustiti svoj neokolonijalni stav prema sukobima na tlu Srednje Ame-rik- e i sire, rekao je Ortega koji je oci-jenio da se namece nuznost da dvije zemlje pocnu normalnizaciju odnosa. Medutim, uvjet normalizacije jest da Washington odustane od prikrivenog rata koji posredstvom Centralne oba-vjeslaj- ne agencije (CIA) i kontrarevo-lucionarni- h grupa razmjeStenih u Hondurasu i Kostariki, vodi protiv Nikaragve, rekao je Ortega. E BRZI ORUZJA Neko vrijeme poSto je izjavio nekim novinama kako "nema opasnosti od rata dok je na Za-pad- u dosta nuklearnih raketa" i otisao miran u mirovinu kao generalni sekretar Atlantskog pakta, Nizozemac Joseph Luns, pokazao je da se i kao penzio-ne- r cvrsto drzi oruzja, pa makar ono i ne bilo atomsko. U nizo-zemsk- oj pomorskoj bazi Den Helder moglo se vidjeti kako se Luns jos zna sluziti puskom (na slici), iako je to nau£io prije mnogo godina dok je sluzio mornaricu. Tako se vidi da onaj koji se ma£a laca ne mora doduse od maca i poginuti, osobito ako na vrijeme napusti tzv. aktivnu sluzbu, ali se ma£a laca uvijek iznova. A vidi se i za sto sluzi oruzje (bivsoj) birokraciji vojno-politick- ih saveza: ako iz njega vec ne puca, barem uz njegovu pomoc pokazuje kako je savez jak tj. demonstrira sna-g- u. Pri cemu su birokrati ipak manje opasni od samih saveza: generalni sekretari barem od-laz- e u penziju. TEL AVIV — Izrael je poceo jedno-stran- o povlacenje iz Libanona otpre-manje- m teskog naoruzanja prema ju-g- u, potvrdio je vojni predstavnik u Tel Avivu. Izraelska vlada prihvatila je plan o povlacenju izraelskih trupa, stacioni-- . ranih u okupiranom podrucju na jugu Libanona u tri etape, s tim sto bi prva faza povlacenja bila zavrsena za pet tjedana. Izrael je ponudio da ustupi opremu i instalacije ostavljene u evakuira-nor- a podrucju mirovnim snagama ujedinjenih naroda koje bi po zelji vlade u Tel Avivu trebalo da preuzmu nadzor nad spomenutim podrucjem Izraelski vojni predstavnik je, medu-tim, naglasio da prodaja te opreme i istalacija Libanonu ne dolazi u obzir, vec da ih Izrael ako ne dode do spora-zum- a sa UN, namjerava uniStiti. PREDSJEDNIK ERSAD IZABRAO NOVU VLADU DAKA — Predsjednik Bangladesa general Husein Mohamd Ersad osno-va- o je vladu sastavljenu od sedam ofi-cir- a. Prethodnim raspustanjem vlade general Ersad je izaSao u susret opo-zici- ji zbogdijih su prijetnji bojkotom dva puta dosad odgodeni izbori koji bi konacno trebalo da se odrze u aprilu ove godine. Opozicija je zahtijevala osnivanje neutralne vlade koja ce provesti par-lamentar- ne izbore i povratak zemlje na civilnu upravu. Vojni zakon o Ban-gladesh na snazi je od 1982. godine.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 28, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-01-31 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000236 |
Description
Title | 000041 |
OCR text | Шзлкр!!-- If, l?S'!0?p -- лвлШв iii?j.'fti)Q5a! " 't.1 „i-BV"- V 1"ШНР та5 жA ft SS£ 1 2'9 I ,.& SM и --j rli- - ШИ BONN — Dvojica su pogmula odmah. dvojica su preminula na putu do bolnice, dok su sedmonca americkih ojnika teze ranjena u zastrasujucoj i opominjujucoj nesreci kojoj zapadnonjemacka stampa posvecuje tek nekoliko agencijskih redaka: U americkoj vojnoj bazi u Heibronnu izncnada se zapahlo cvrsto gorivo ncnaoruzane rakete "pershing 2" prilikom "rutwske vjezbe". kako su to opisali zaduzeni oficiri. "Sve upucuje na pret-postavk- u da jc posrijedi puki nesretm slucaj" — kazu oni, kako bi sc u konjenu sasjekla nagadanja o terorizmu ill sabotazi. Tako su rakete "persuing" — oruzje srednjeg dometa koje se u politickim vojnim nadmetanjima pretvorilo u glavni ulogna hladno-ratovsko- m ruletu — lpak izazvale i ljudske zrtve u SR Njemackojgdjeje njihovo uvodenje u strateski prostor izazvalo nepomirljive politicke svade nezapamcene demonstracije. Nakon Zeneve, socijaldemokrati i zeleni ponovo govore o moratorijumu, pa zacuduju da su se prve reakcije svele tek na nekoliko sturih redaka. Nedostatak informaeija Hi strah od provale strahovanja? Na slid: americki vojnici strazare oko mjcsta eksplozije. fla5ZSKZ5H2H525ffi2525ZSZ5ZE52S2525252 kapitala iz Zapadne Evrope nagnalo novog predsednika Izvrsne komisije EZ Zaka Delora da trail bolje usklad ivanje stavova sa svim centralnim bankama. — Otezan polozaj prezaduzenih zemalja razvoju PARIZ — Iakojeodrzan lzazatvore-ni- h vrata i u senci naoko aktuelnijih medunarodnih dogadaja , sastank 17 januara takozvanih velikih zapadnih ministara finansija u Washington!! (SAD, SR Nemacka, Japan. Franeu-sk- a i Britanija) — smatra se u Paruu. kao i u centrima zapadnoevropskih organizama u Strassburg-- u i Brussel-- u za potencijalno najvazniji meduna-rodn- i finansijski skup u toku posled-nji- h petnaest meseci. "Ukoliko se nesto bitno ne lzmeni u sadasnjoj americkoj politici prece-njeno- g dolara" — rekao je francuski ministar Piere Bereguevoui na po-cetk- u sastanka "petorice" u Washin-gtonu- . "onda ce se nastaviti sadasnje "ispumpavanje" kapitala iz celog sveta prema SAD. To se ne moze kom-penzova- ti cak ni sadasnjim americ-ki- m spoljnotrgovinskim deficitom". 0 postojanju takvih osecanja stizu i iz-vest-aji iz zapadnoevropskog Parla-ment- a u Strassburgu, gde so na ame-rick- u politiku "ignonsanja save.nic-ki- h upozorenja o dolaru" gleda sa sve jasnijim nespokojstvom. Politika zadrzavanja visokih inte-resni- h stopa za dolar i privlacenja stranog kapitala u americku privredu nije samo izraz snage i obnovljene ak-tivno- sti americke dzinovske ekono-mij- e nego i posledica nastojanja da se pronadu "vestacki" izvori finansi-ranj- a za americki program i dalje ogromnih i pojaf anih ulaganja u brzu proivodnju j modernizaciju nuklear-no- g l konvencionalnog naoruzanja. Na sadasnn iastanak petorice m-inistara finansija u Washingtonu se gleda kao na dobrodoslu. makar i za-kasne- lu priliku da se najzad pronadu 'umeronija resenia" za posledice do-sadasn- je americke monelarne politi-ke- . U protivnom ce se dalje narusa-vat- i neke bitne ravnoteze ne samo u americkoj pnvredi, nego 1 u privredi svih razvijenih kapitalistickih zema-lja Ne moze se, tolerisati trajno po-stojan- je takvog budzetskog i spoljno-trgovinsko- g deficita u najmocnijoj l najvecoj privredi sveta. To mora pre lli kasnije izazvati vrlo teske posle- dice za celokupne svetske finansije i medunarodne ekonomskc i trgovin-sk- e odnose. i i no Bivsi kanadski nrpmiinr Piorrp □ Trudeau nedavno je u intervjuu na § americkoj televiziji izjavio nesto sto g bi se svakako moralo naci u rubrici H "Izjave godine": . § "Politidari su nekoc tvrdili kako je rat odvise vazna stvar, a da bi ga tre- - П balo prepustiti generalima. Danas se и ропабаји kao da je mir odvise teska S stvar, a da bise oni za njega brinuli..." § ra Weekly Community Newspaper VOL., 54, NO 4 (636) THURSDAY, JAN. 31, 1985 шшж]тт'¥тлшшшшЈшшшшкхишшшшшшмшшвш ONOSNA EKSFL.OZI.fA "EMRRSIlSTtfiA BSasaawHaaaffiaaia -- ! g f g £g f£s Џ 1 S ¥?f'?. "w Di ШШШШк%-ћ:ШШ- ; zapadnocvropsko-so-vjetsko-americki- m i i nove zapadnoevropskim u П ra Yugoslav j LUNS шјНлЛШ. "Ispumpavanje" к #Ш1УШ11 JHilvi-- Ln Ишл;мШ.; HAVANA — Jos je prerano govoriti o obnovi diplomatskih odnosa iz-me- du SAD i Kube, ali je sporazum o emigrantima potpisan izmedu dviju zemalja svakako pozitivan korak u torn pravcu. To je izjavio William Ale-xander koji predvodi delgaciju ame-ricko- g kongresa u posjetu Kubi. Ale-xander, koji je predstavnik Demo-kratsk- e stranke za drzavu Arkansas, potvrdio je da je kubanskom pred-sjednik- u Fidelu Castru predao prili-kom susreta pismoThomasa O'Neilla, predsjednika predstavnickog doma kongresa. On je susret s kubanskim vodom ocijenio kao "srdacan, otvo-re- n i prijateljski". §1111 neokolonijalizam MANAGUA — "Pregovori o Srednoj Americi ne donose rezultata zato sto Sjedinjene Americke Drzave svojom politikom zele likvidirati (nikara-gvansku- ) revoluciju". To je izjavio predsjednik Nikaragve Daniel Orte-ga, u intervjuu americkom dnevniku "Washington Post". Reaganova administracija mora napustiti svoj neokolonijalni stav prema sukobima na tlu Srednje Ame-rik- e i sire, rekao je Ortega koji je oci-jenio da se namece nuznost da dvije zemlje pocnu normalnizaciju odnosa. Medutim, uvjet normalizacije jest da Washington odustane od prikrivenog rata koji posredstvom Centralne oba-vjeslaj- ne agencije (CIA) i kontrarevo-lucionarni- h grupa razmjeStenih u Hondurasu i Kostariki, vodi protiv Nikaragve, rekao je Ortega. E BRZI ORUZJA Neko vrijeme poSto je izjavio nekim novinama kako "nema opasnosti od rata dok je na Za-pad- u dosta nuklearnih raketa" i otisao miran u mirovinu kao generalni sekretar Atlantskog pakta, Nizozemac Joseph Luns, pokazao je da se i kao penzio-ne- r cvrsto drzi oruzja, pa makar ono i ne bilo atomsko. U nizo-zemsk- oj pomorskoj bazi Den Helder moglo se vidjeti kako se Luns jos zna sluziti puskom (na slici), iako je to nau£io prije mnogo godina dok je sluzio mornaricu. Tako se vidi da onaj koji se ma£a laca ne mora doduse od maca i poginuti, osobito ako na vrijeme napusti tzv. aktivnu sluzbu, ali se ma£a laca uvijek iznova. A vidi se i za sto sluzi oruzje (bivsoj) birokraciji vojno-politick- ih saveza: ako iz njega vec ne puca, barem uz njegovu pomoc pokazuje kako je savez jak tj. demonstrira sna-g- u. Pri cemu su birokrati ipak manje opasni od samih saveza: generalni sekretari barem od-laz- e u penziju. TEL AVIV — Izrael je poceo jedno-stran- o povlacenje iz Libanona otpre-manje- m teskog naoruzanja prema ju-g- u, potvrdio je vojni predstavnik u Tel Avivu. Izraelska vlada prihvatila je plan o povlacenju izraelskih trupa, stacioni-- . ranih u okupiranom podrucju na jugu Libanona u tri etape, s tim sto bi prva faza povlacenja bila zavrsena za pet tjedana. Izrael je ponudio da ustupi opremu i instalacije ostavljene u evakuira-nor- a podrucju mirovnim snagama ujedinjenih naroda koje bi po zelji vlade u Tel Avivu trebalo da preuzmu nadzor nad spomenutim podrucjem Izraelski vojni predstavnik je, medu-tim, naglasio da prodaja te opreme i istalacija Libanonu ne dolazi u obzir, vec da ih Izrael ako ne dode do spora-zum- a sa UN, namjerava uniStiti. PREDSJEDNIK ERSAD IZABRAO NOVU VLADU DAKA — Predsjednik Bangladesa general Husein Mohamd Ersad osno-va- o je vladu sastavljenu od sedam ofi-cir- a. Prethodnim raspustanjem vlade general Ersad je izaSao u susret opo-zici- ji zbogdijih su prijetnji bojkotom dva puta dosad odgodeni izbori koji bi konacno trebalo da se odrze u aprilu ove godine. Opozicija je zahtijevala osnivanje neutralne vlade koja ce provesti par-lamentar- ne izbore i povratak zemlje na civilnu upravu. Vojni zakon o Ban-gladesh na snazi je od 1982. godine. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000041