Novosti, January 20, 1944

              [ipP '"' ' ' " li'tiiw-iiwwiiw!tMipuiw'Biii'"iii)MW'lfiii- p n-n- i nw-iijin- M i" 14H mi'm#iwyunBmia'ubitiinjinffwMt)mFj'tjPMi 4ummun)m]pBWfwnjp
STRANA 2 "NOVOSTI" Četvrtak 20 jan 1944
NOVOSTI Ukrajinski radnički domovi
Pubiished everv Tuesday Thursdav and Satuiday by the T'cnto — Federalna vlada e menovala specijalni od-- l
Novosti PublishLng Companv k'MJjJŽteT-trti-ir- t ufa ilf ftJsVfsnto v aKXžJmrTi :: tzn ima zadaću da preko cijele zemlje odrih" preslusava- - In the Croatian Language a
J r 2 o utrainsicim naaruckmi Domovima koji su zapljenjeni
I trd e vlada njihove organizacije — Ukrarinian Farmer Labor i tmwmTW3r i lrmtWnJmBttSmnmf lnfmKJ i PssBnsBBBBBBBs
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Terple Association — stavila izvan zakona Ovih dana se
cvie održavalo preslušavanje o ukrajinskoj radničkoj dvora--
t w i— BnSUM__S ' 11BllSSMMililBSi IlJSMst 1IMP hn ' lii PUPUSli ' ' r rj Bathurst Street gdje su svjedoci odboru podastrli doka- - ADRESA NOVOSTI
206 Adekdde Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registry Office lor the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CJ
Moskva proslavlja 325 godišnjicu
Jurja Križanića
(PREVEDENO IZ SOVJETSKE ŠTAMPE)
Slavenski krugovi Moskve proslavili su 325 godišnjicu ro-djen- ja
Jurja Križanića velikog hrvatskog humaniste i vatrenog
borca za jedinstvo slavenskih naroda Proslava je bila orga-mzovan- a
po Sve-Slavensko- m Odboru Medju gostima bili su
vidniji predstavnici nauke slavenskih javnih radnika vojnih
komandira i novinara
Veliki interes koji se pokazuje u današnje vrijeme za vid-nu
figuru toga slavenskog mislioca sedamnaestog vijeka jeste
dokaz da njegova ideja ni do današnjeg dana nije izgubila
svog značaja U referatu kojim je otvorena proslava Vladimir
Osmin generalni tajnik Sve-Slavensk- og Odbora rekao je da
ideje Križanića nisu izgubile svoje važnosti nego su nam os-tale
bliske On je u kratko ocrtao značaj njegove ideje jedin-stva
Slavena u današnjoj borbi protiv njemačkih porobljivača
Nijemci su osvojili Jugoslaviju domovinu Križanića i pocijepa-li
je u nadi da će time onemogućiti ujedinjenje njezinih na-roda
za borbu protiv općeg neprijatelja za slobodu i neza-visnost
ali negledajući na sve to ti narodi su se ipak okupili
ujedinili i već istjerali osvajač iz jedne trećine svoje domovi-ne
Oni su organizovali Narodno Oslobodilačku Armiju u ko-joj
se Hrvati Srbi Slovenci i Crnogorci bore zajednički pod
vodstvom velikog narodnog vodje maršala Tite Na taj na-čin
jedinstvo o kojem je sanjao nekada Križanić stvara se u
ovom ratu protiv Nijemaca i njihovih najamnika
Referat o historijskim i političkim idejama velikog hrvat-skog
mislioca dao je sovjetski učenjak Boris Dacjuk specija-lista
za slavenske jezike i književnost On je nedavno objavio
knjigu o Križaniću Rad Daq'uka o Križaniću daje divnu sli-ku
historijske sudbine slavenstva i ukazuje pravilne putove
za preporodjaj Slavena poslije konačnog poraza fašističke Nje-mačke
Referat Daquka izazvao je ogromno interesovanje me-dju
prisutnima
On je medju ostalim istakao da u teškim uvjetima koji su
vladali u sedamnaestom vijeku kad se je većina zapadnih i
južnih Slavena nalazila pod jarmom stranih osvajača Juraj
Križanić borio se za preporodjaj slavenstva tražeći puteve za
taj preporodjaj u ruskoj povjesti U ruskom narodu koji je
obalio tatarsko ropstvo i stvorio svoju nacionalnu državu on
je vidio primjer za Čehe Hrvate Srbe i Bugare koji bi trebali
da od Rusa crpe svoju nadu za svoje vlastite težnje u pravcu
nezavisnosti Za Križanića Rusija je bila "zvijezda" vodilja
koju je sam gospod bog izabrao za naša nesretna plemena
Križanić je duboko vjerovao u silu ruskog naroda cijenio nje-gove
ogromne historijske zasluge i podržavao ideju svesla-venske
misije Rusije
Ističući osnovnu misao Križanića o jedinstvu Slavena
profesor Dacjuk je rekao- -
da Je u tom jedinstvu veliki Hrvat vidio glavnu osnovu za
stvaranje silnih i nezavisnih slavenskih država On Je smatrao
zbližavanje medju Česima Slovacima Srbima Hrvatima Bu-garima
i Rusima glavnim uvjetom uspjeha u njihovoj borbi za
nacionalnu nezavisnost i isticao ogromni značaj rusko-poljski- h
odnosa za sve-slavens- ko Jedinstvo Polazeći sa te točke gle-dišta
on Je bio protiv neprijateljske politike u odnosu prema
Rusiji koje se Je tada pridrulavala poljska aristokracija On
Je smatrao takvu politiku UBIJSTVENU za poljski narod Po
njegovom mišljenju samo savez sa Rusijom mogao je ojačati
unutarnji i medjunarodni položaj Poljske i otkloniti opasnost
ponjemčivanja i osvajanja od strane Njemačke
Što se tiče medjunarodnih odnosa Križanić je bio za mir
medju narodima U ono vrijeme on je izražavao neobično ra-zumijevanje
u svojoj analizi karaktera njemačkih osvajačkih
težnja koje su dolazile iz žedje za svjetskim gospodstvom Sa
dubokom pronicljivosću on Je dokazao neizbježnost propada-nja
svih planova koji su izgradjeni na osvajanja tudje zemlje
i porobljavanja drugih naroda
"Križanić — rekao je Dacjuk — starao se je da odredi
karakter ratova On je dijelio ratove na opravdane i neoprav-dane
u zavisnosti kakve ciljeve irnaju "
"Opravdani rat kojeg Slaveni i drugi slobodoljubivi na-rodi
vode danas protiv Njemačke neizbježno će dovesti do po-raza
Njemačke" — izjavio je Stjepan Zinić hrvatski javni rad-nik
u svom govoru poslije Docjuka
"Nijemce će tako potući da se više nikada reće usuditi
da podju protiv naših žena i djece Najbolja garancija da će
tako biti jete jedinstvo slavenskih naroda"
Svi govornici na ovoj svečanosti iarazili su svoje mišljenje
da ideja slavenskog jedinstva koju je propovijedao Kriicnić
ima da odigra ogromnu ulogu u povijesti tih naroda
Na drugom mjestu ovog broja Novosti donaiamo članak
kojeg nam je brzojavno poslao Sve-Slavens- ki Odbor pod na-slovom
"Proslava u spomen Jurja Erižcnića" U lom članku
iznesene su važni'e stavke iz govora po'edih ''avnih radnika
koh su to' rijetko1 svečane: prisustvovali
tKR §Kw%Pr ' £S?iLt§F'5si 'M&ti A&£f& jđKSry
% #R "--
L " i
Sovjetske žene na jednoj kolektivnoj farmi sa dubokim ogorčenjem gledaju na njemačke rat-ne
zarobljenike koji su namjeravali da ih učine robotima i opljačkaju plodoie njihovog rada
PROSLAVA U SPOMEN
JURJA KRIŽANIĆA
BRZOJAVNO NOVOSTIMA OD SVE-SLAVENSK-OG
ODBORA
NAPISAO FJODOR KONSTANTINOV
Koncem decembra je Sve-Sla-vens- ki
Odbor ovdje priredio veli-ku
proslavu u spomen 325-t- e go-dišnjice
rodjenja Jure Krianića
Pored ostalih prisustvovali su
predstavnici svih slavenskih naro-da
uključiv pisce naučenjake žur-nalis- te
i druge javne ličnosti
Mladi ruski historičar Uori3
Datsiuk je održao govor o životu
i aktivnostima Jurja Kržanića U
njegovom interesantnom govoru
punom bogatih riječi Boris Dat-siuk
je vrlo lijepo opisao zasluga
"Kozaci" na Balkanu
Washington — Još jedna kuga
pala je na zemlju južnih Slavena
Jugoslavija koju su pregazili Ni-jemci
koju su mučili italijanski
fašisti koju je izcijedio bezgra-nični
nacistički teror nemilosrdnim
ubijanjem ta Jugoslavija sada os
jeća strahovladu kozačkih plaćeni
ka u službi Hitlera Nacisti se na
daju da će pomoću plaćenih Ko-zaka
prisiliti jugoslavenske rodo
ljube na popuštanje i pojačati re
žim Milana Nedića koji služi Ni-jemcima
Već duže vremena nacisti su re-krutir- ali
donske i kubanske Koza
ke medju bjeloruskim izbjeglicama
u Njemačkoj i okupiranim zemlja-ma
u namjeri da ih upotrebe pro
tiv Sovjeta Rano ovoga proljeća
naciste su naiV figuru koja treba
da vodi ovu nazovi ariju u osobi
generala Andreja Andrejevića
Vlasova nekog ruskog Pavelića
Naciste su se nadali takodjer da
će rekrutirati kozačku armiju od
150 do 500(X)0 Morali su priznati
da im to nije uspjeo Ku&ki zarob
ljenici odbili su ponude Vlasovlje- -
ve i radije su primili smrt od gla-di
u zarobljeničkim logorima Via-so- v
nije imao uspjeha ni medju
stanovništvom okupiranih europ-skih
zemalja Morao se zadovoljiti
sa nekoliko ukrajinskih ekstremi
sta i Bijelih Rusa koji su živjeli
u prijestolnicama Njemačke če-hotHova-čke
Francuske i Jugosla
vije To su oni Rusi kojima je
Jugoslavija ukazivala naročito go-stoprimstvo
Ta vojnička horda
sada sprovodi teror medju bespo-moćnim
pučanstvom Srijema i
drugih jugoslavenskih oblasti Sri-jem
je naročito odabran kao prvo
lazbojiste sa Vlasova Trebalo je
povesti borbu protiv rodoljub a
Tito Droz rodio se u Srijemu
Pored posrednog cilja da uni-šte
Srijem i da terorom prisile na-rod
na popuštanje Bijeloruski
Kozaci imaju jos jednu žaloeniju
misiju Oni treba da razbiju pos-ljednji
ruski uticaj u Jugoslaviji
Oni treba da izazovu strah u srci-ma
Srba i da zbrisu sentimentalnu
pririenost Jugoslavena prema ve-likom
sjevernom susjedu Jugosla-vije
Njemački krugovi priznaju da
Masov ima sada u Jugoslaviji di-viziju
od kojih 12 do 15000 voj-nika
Tvrdi se da su neki oficiri
Kozaci sa Dona i Kubana a sin-aj- o
zapovjedi Vlasova Divizija
je inače pod stvarnom komandom
jednog njemačkog brigadnog ge- nerala koji je doby najvilu Hh-lero- vn nagrsj zbog nemilosrdnog
klanja rta veliko grndjana u Ukra-jini
Poljskoj i drugim oblastima
Strujni njemački oficiri predstav- -
jaju štabove divizije dok su Ma- - i
ovog borca za prijateljstvo sla-venskih
naroda
Juro Kržanić odličan politički
mifdioc 17-sto- g stoljeća je čisto
i jezgrovito opisao program jedin-stvene
borbe za nezavisnost sla-venskih
naroda Juro Kržanić je
sav svoj život posvetio ostvarenju
ovog programa Pored toga pre-vadj- ao
je naučne knjige na njegov
materinski jezik i usavršavao sla-venski
jezik sa ciljem da suzbij
ponjemčivanje Slavena
Prema velikom ruskom narodu
bov i njegovi kozaćki oficiri stvar-no
samo veza izmedju nacističkog
komandanta i trupa Prema izvje-štajima
koji nam dolaze do ruku
ova bjeloruska horda je neobično
pokretljiva i snabdjevena najmo-dernijim
oružjem Oni napadaju
manja naselja i nebranjive raskrs-nice
Srijemska oblast već Je is-kusila
kakva je to vrsta kuge
Stanovnici Beograda su ne sa-mo
začudjeni nego i zaprepašteni
kad je izvjestan broj Bjelorusa
koji su uživali gostoprimstvo Ju-goslavije
od 1920 iziJao u koza-ćki- m
uniformama i sa modernim
oružjem da paridira ulicama gra-da
Oni su se pridružili Vlasovlje-vi- m
pljaćkaiima PoJto dobro poz-naju
zemlju običaje naroda i je-zik
pokazali su se veoma korisni
za Hitlerove plaćenike švedski
list Dagens Niheter javlja da je
štab ovih pljačkafa u Petrovaradi-n- u
na strateškoj tačci gdje se Tisa
ulijeva U Dunav
"Njihova upotreba na Balkanu
izazala je pravu senzaciju" veli
list "Stanovništvo bilo je izazva-no
do revolta njihovim pljačkaš-kim
nartupom"
Nacistički službeni radio Trans- -
ocean prilikom nedavnog preda
vanja potvrdio je da se Bjeloru
ski Kozaci upotrebljavaju u bor- -
bima na Bslkanu "protiv Partiza-na''
t "Kozaci" veli Transocean —
'jC3u članovi Vlasovljevih jedini-ca
i dobro su se iskazali u borbi
Njihov nači borbe je brutalan
ali tu treba tako da bude izjavlje-no
u zvaničnim krugovima u Ber-linu
kad se radi o borbi protiv
Partizana"
Upotreba ove ispomjesane divi-zije
izdajica u borbi protiv sve
jačih snaga rodoljuba u Jugosla-viji
jeste direktan reiultat nedav
nih pregovora izmedju Hitlera
Nedić Pritjesnjeni srpski Quis
ling u očajnom nastojanju d? odi
ii zemlju na uzdi pristao je da
izvrši sve mjere koj će naciste
propisati da bi zadržali vlast nad
Balkanom pred sve većom opas-nošću
od saveznika Tako su se
pojavile Masovijeve horde neki
donski i kubanski izdajnici i ostat-ci
Vrangelove armije koji su naili
dom u gostoprimnoj Jugoslaviji od
13ŽO da sada terorizuju čitave ob-lasti
pljačkaju i pale sa jednim
Izgovorom da pljačkaju I pale od-- u
anal ju hrana i snabdjevanje od
jugoslavenskih patriotski snaga
Nedieev izdajnički list "Novo
Vreme" objavio je nedavno članak
iz pera samog Nediča a kome
srpski izdajnik hvali Hitlerov go-vor
od 8 novembra Nedić veli:
gojio je duboko poštovanje U hi-storijskoj
sudbini ruskog naroda
on je vidio da je taj narod u sta-nju
sa sebe skinuti strani jaram
i stvoriti prvu nezavisnu centra-lizovan- u
državu — primjer koji će
nadahnuti porobljene slavenske
narode u njihovoj borbi za slobo-du
Taj veliki Hrvat je izdao pla-tneni
apel u kojem je pozvao za
zbliženje izmedju svih Slavena za
jedno sa Rusima U bratskoj po-moći
ruskog naroda on je vidio je-dinu
mogućnost za Slavene da po-novno
postignu svoju nezavisnost
Pri koncu pedesetih godina 17- -
stog stoljeća Juro Kržanić je po
stao svjetovnjak i otiJao u Rusi
ju Ovdje je pisac svoja glavna
djela u kojima je na osobiti način
izložio svoje znanje kao nezavisan
i originalan mislioc
Govornik je na proslavi istakao
nekoliko osobitih zapovjedi Jurja
Kržanića — stalno jačanje brat-skog
prijateljstva slavenskih na-roda
i provodjenje nemilosrdne
borbe protiv vjekova starog nepri-jatelja
Slavena — njemačkih In-vaz- ora
Posiije toga vrlo riječiti govor
su održali Stjepan Zinić poznata
hrvatska ličnost podpredsjednik
Sve-sl- a nskog Odbora Zdenek
Nejedli i akadenićar Nikolaj Der-žavi- n
U svom govoru Stjepan Zinić je
podvukao da je i danas hrvatski
narod vjeran ostavštini Jurja Kr-žanića
Rame uz rame zajedno sa
srpskim slovenskim i macedon-ski- m
narodom Hrvati se junački
bore protiv Nijemaca — neprija-telja
svih slobodoljubećih slaven-skih
naroda Pod najtežim prilika-ma
oni su pomogli organizirati
Narodnu Oslobodilačku Vojsku Ju-goslavije
pod vodstvom maršala
Titc — vojsku koja je već do sa-da
zadala teške udarce nekolikim
desetcima neprijateljskih divizija i
pridržava ih u Jugoslaviji od dru-gih
savezničkih frontova Prija-teljstvo
slavenskih narodi je ko-vano
i pojačano u zajedničkoj bor-bi
Iz ove borbe u Jugoslaviji po-rodio
se Nacionalni Oslobodilački
Odborkojemu je dodijeljeno pra-vo
privremene vlade Izjava Stje-pana
Zinića da če Hrvati kao i
drugi narodi Jugoslavije i dalje
ostati istinski sljedbenici Jurja
Krianića u borbi za slobodu i ne-zavisnost
je burno pozdravljena
po prisutnima
Zdenek Nejedli profesor uni
verziteta u Pragu i podpredejednik
Sve-Slavensk- og Odbora je govorio
o popularnosti Jurja Krianiea me-dju
drugim slavenskim narodima i
citirao mnoge interesantne pri-mjere
koji pokazuju njegov upliv
medju Česima i Slovacima pa će
i oni zapovjedi Jurja Kržanića
provesti u život u tadanjim bor-bama
Akademičar Nikola Deriavin je
govorio o prijateljstvu izmedju
ruskog i drugih slavenskih naroda
Iza toga slijedio je koncert koji
se sastojao od slavenskih muzika
i drugih interesantnih točaka Po-red
ostalih na programu su učest-vovali
istaknuti umjetnici koji su
dobili Staljinom nagrada medju
njima Ivan Koilovskjr Aleksandar
Ilrogov Marija Makaakova Zu-ravlj- or
i dragi
Ova proslava u spomen J Kria-niea
koja je priredio Sveslaven-ski
Odbor pokazuje stalni porast
"Krv mora da k prolije i ono pra- - borbenog jedinstva medju slaven- -
(Prenos na str 4) ' sirim narodima
z3 koji pobijaju svaki izgovor da se taj Dom još nije predao
P'avim vlasnicima
Zabrana na ULFTA i podignuta još prošlog oktobra
usprkos toga nekoji skupocjeni domovi izgradjeni uštedom
i marljivim radom hiljada ukrajinskih muškaraca žena i omla-dine
prodani su protivničkim ukrajinskim organizacijama za
kc e je dokazano da simpaušu sa neprijateljem protiv kojeg
se borimo sa fašizmom Ti Domovi su njima prodani po "skrb-nicima
stranih posjeda" za neznatnu svotu u odnosu prema nji-hovoj
stvarnoj vrijednosti Nikada poslije toga nije rastuma
čeno niti je moguće razunrjea' zašto se sa posjedima ovih uk-rajinskih
iseljenika koji su naši saveznici postupa gore nego
sa posjedima neprijateljskih stranaca Posjede neprijateljskih
stranaca službeni skrbnik drži pod svojom paskom i nisu ni-kome
prodani već će se njima povratiti nakon se završi rat
Vratiti će se u onakvom stanju u kakvom su bili kad su za-pljenje- ni
Skrajno je vrijeme da se ukrajinskim Kanadijancima le
galnim vlasnicima povrati njihove Domove Sudac McPhee
koji je na čelu odbora 2a preslušavanje je dobio točne doka-ze
ne samo o svoti koja je u Dom na Bathurst Street potrošena
nego i o raspoloženju ukrajinskog naroda koji je taj Dom gra-dio
i u njemu širio prosvjetu i kulturu Govoreći točno Dom je
Ta njih od neprocjenjive vrijednosti U njemu nije uložen samo
veliki novac i trud nego ljubav i osjećaj što je još naj vrijedni --
je Dom je zapravo bio središte simbol ukrajinske kulture i
prosvjetnih aktivnosti Samo si pomislimo kako se bolno osje-ća
jedan kanadski gradjanin ukrajinskog porjekla kada prola-z- i
uz svoj Dom i vidi da se u njemu nalaze protivnici protiv
čijih poliličkih nazora se cijelog života borio
Ukrajinski iseljenici kao i svi drugi iseljenici u ovoj zem-lji
došli su iz dalekog svijeta da rade u industriji pomognu
graditi Kanadu i dostojno prožive Od svoje u većini sluča-jeva
mizerne plaće odkidali su sto su najviše mogli i radili da
izgrade kulturna središta gdje će se njihova djeca učiti muzi-ci
drami dobroj literaturi i moralnom životu To samo po sebi
pokazuje stabilnost i obilnost dobrog karaktera ovih ljudi i nji-hovo
povjerenje u Kanadu Odbor za preslušavanje je mnogo
saslušao o lojalnosti naprednih Ukrajinaca Hiljade mladića
pa i djevojaka koji su se odgojili pod uticajem ovih kulturnih
središta se sada nalaze u kanadskim oružanim silama Nekoji
od njih su postali profesionalni muzikanti drugi su se izučili
raznim zanatima i postali korisni ne samo sebi nego i novoj
domovini Medju njima se teško nadje nemorala ili zločinstva
Ukrajinski Radnički Domovi izgradjeni su ne jednostavno
iz cigle kamenja i drva nego iz sanja nada i uvjerenja maj-ka
očeva i njihove djece u našem središtu Oni su u tim Do-movima
medju sobom dijelili sve dobro veselje žalost i zlo
Stoga njihove zgrade nisu jednostavne zgrade za grupisanje
nego spomenici čovječanske kulture i težnje
Učinjena je bila velika nepravda kada su ti Domovi njima
silom oduzeti Tu nepravdu treba i već je vrijeme da se ispravi
"Striče daj mi pušku"
JAKOV PADORIN:
Na kraju obliže šume gdje je bomba uništila kuće stajao
je bosi plavujasti dječarac On teško da je bio vise od osam
godina star Zavrćući rukav njegove ©prljane košulje i namr
godjen on je gledao u crvenoarmejce koji su ga opkolili Ka-da
mu je komandant pristupio dječarac je počeo prvi da go-vori
"Striče daj mi pušku" kazao je on
Oči dječaka su prelazile sa komandira na pušku koja
mu je visjela o strani On je bio veoma uzbudjen Bilo je jas-no
da to nije djećarćeva znatrleljnost koja ga je ponukala da
pita za pušku
Jedan crvenoarmejac mu je pristupio i zapitao dječaka
zašto mu treba puška Dječak je pokazao prstom i rekao gla
som punim srdžbe:
"Ja hoću da tučem Nijemce"
Komandir se je nasmijao "A tko si U?" aapilao ga je
"Ja sam Vovka" (engleski prijevod "Vovke je Bobby) bio
je kratki odgovor
Poslije mak stanke on je odlučno ponovio: "Striče daj
i mi pušku ja hoću da budem strijelac i da ubijam Nijemce
Crvenoarmejci su izmjenili poglede Dječak je nepomi
čan a njegov usne su drhtale Izgledao je kao da će da pro
bije u plač Ali savladavajući se na težak i odvažan naan
on je počeo da im kazuje svoju žalosnu priču
"Nijemci su ubili moga oca — kazao je on — i odveli su
moga brata Senju Oni su došli u naše selo Bilo ih je mnogo
Oni su uhvatili moga oca i prisilili ga da im vuče top Ah top
je vrlo težak i otac se je umorio i zapitao je susjeda da mu po-mogne
Jedan njemačVi oficir je udario oca sa puškom u lice
Otac je pao na zemlju"
Usne dječaka su još jednom zadrhtale i ovaj put on se ie
savladao od probijanja u plač
"Kada je otac pao onciri su ga ubili na mjestu Moj brat
Senka je još mali dječarac On se je igrao bifeu puta kada
su ga njemački vojnici uhvatili i odvett Mama je plakala čitav
dan ali ja nisam plakao uopće"
Dječak je pogledao koznandire i opet sa sve većom od-lučnos-cu
ponovio je svoje pttarrjV "Daj ud pufku a hoću da
ubijam Nijemce"
Crvenoarmejci su pristupili blif tužnom dječaku Jedan
od njih gledajući njegovu plavu kasu kasao i govoreći ra-dj- e
borcima nego dječaku: "Vovka ti si još vrlo mali Cekar
dok narasteš za sada ostavi ti Niicrmce nama i mi ćemo ih
prisiliti da plate za smrt tvoga oca tvoga brata za sve cne
koje su oni ubili i čije živote su oni uništili'"