Nase Novine, November 09, 1977

              litM"
9
it
ft
I1
Vj
И
г? t
з '
" i.ri-i- y Г vU4Hnlc "HI..— I!, I, u
Otkride vatre Iz temelja je
promjenilo zlvot naSih predaka. Na
daljnjim epohama ljudskog razvoja
— isto tako, snazan preobrazaj
dolazi sa Izumom parnog stroja, pa
elektridneenergije. Ova dva poslje-dnj- a
izazvali su pravu revoluciju u
industriji i nadinu 2ivota ljudi 19-o- g
stoljeda. No, јоб vede znadenje za
napredak i razvoj dolazi s otkridem
atomske Hi nuklearne energlje.
Ovim otkricem dovjedanstvo doblva
neprocjenjive koristi od primjene
energlje u industriji, medicini,
poljoprivredi I saobradaju. Narodito
se smatra dobrodoSlim nuklearno
gorivo (uran i plutonij), kad se zall-h- e
obidnih industrijsklh goriva
naglo smanjuju (ugljen I nafta), a
osim toga, male kolldine ovog gori-va
dovoljne su da oslobode veliku
energiju. Zatlm, zalihe nuklearnog
goriva u ZemlJInoj korl su ogrom-n- e
— procjenjuje se, da Ih ima I za
nekoliko tlsu6a godina.
Na ialost, atomska Je energlja,
јоб svojim prvim i neslgurnlm kora-clm- a
krenula ka ratnlm razaranjima
i ubijanju ljudi. Danas je ved daleko
odmakla od svoje polazne stanice
Aga&®® лтлж
— kolosijekom ugrozavanja zdrav-Ij- a
i zivota — sadafinjlh i bududih
generacija. Stvoreno je planetarno
oruzje sposobno da unlSti civiliza-cij- u.
lako se svijet susreo s ovom
opasnoScu Јоб 1945., bacanjem
atomskih bombi na HiroSimu i
Nagasaki (rezultat: ubljeno I ranje-n- o
oko 160 tisuca ljudi a oko 80
tisuda zgrada poruSeno) — pokusi i
istrazivanja na atomskom oruzju
traju do danaSnjih dana, u smislu
njegovog "poboljSanja". Nlsu Izos-ta- li
ni rezultat I, tako da badene
A-bo-mbe
na Japanske gradove
predstavljaju obidne djedje petarde
u usporedbl sa danaSnjim "dosti-gnudima- ".
Neutronske bombe
Danas smo svjedoci rasprava I
nagadanja oko najnovijeg modela
77 — neutronske bombe.
Fizidari su obavili svoje: upre-gnu- ti
u ratna kola velesila naSli su
se na pragu nove predstave atom-sko- g
oruzja, koje u dasu eksplozije
stvara snazan tok neutrona — radl-jacij- u,
§to djeluje smrtonosno na
ljude a toplinski i udarni efekti su
zanemareni, bar kako se to tvrdl.
To oruzje spada u grupu najpravil-niji- h
atomskih bombi (imamo prlja-v- e
i diste A-bom- be) izrazeno rjed-niko- m
povijesnog razvoja nuklear-nog
oruzja. Ubljaju polako — svo-jo- m
radloaktlvno§du, rojenjem ne-vidlji- vih
elementarnih destica neu-trona,
koje u organizmu izazivaju
radijacijsku bolest i na kraju —
smrt. Dakle, ubljaju polako all
sigurno.
Politidari, koji se nalaze na
kormilu zemlje (ditaj: USA) kojoj
pripada taj patent, brzo I lako su
nas "uvjerili" kako je to sve proiz-veden- o
u Interesu nacije I njenlh
naroda. Lako iz razloga, §to se
obidno u takovim ill slidnim situa-cljam- a
opoziva na stanje u NATO--pakt- u
I VarSavsko socijallstidkom
bloku, a naglasak se stavlja na spo-sobno- st
druge strane. NaSim se to
rjednlkom kaie: bacanjem praSlne
u odi.
Prije nekoliko tjedana, njemadki
kancelar Helmut Schmidt, u razgo-vor- u
sa urednlclma amerldkog
dasopisa "Newsweek" iz New
Smrt u Africi
Smrt u Sowetu, Rodezija, le§ u jarku kao na gornjoj slid, neSto je na
sto su crni gradani ove zemlje "navlkll". Nalme, takve stvari su tamo napro-st- o
svakodnevna novost. I proslog tjedna, u povodu sahrane mladog сгпаб-ko- g
vode Bikoa, u neredima i demonstracijama poginule su u Sowetu £etiri
osobe.
— ДНВП PintV
. , i.hii,4nAV,Mvw,WW,V;,U!V.'VjlV.'V1M1n,H,..;l),.lt,V)j
Neutrow BomL Ш&у&ЊЊ
Die Wehfterft (West BsrBn)
Г October 5, 1977
Mi covjekoljubivi. A ovi ljudi su
nase princlpalne mete.
Yorka, na pitanje Sto misli o stanju
NATO-pakt- a kao cjeline, po§to iz
krugova visokih oflclra i rukovodio-c- a
pakta dolaze peslmistidki ko-ment- ari
o borbenoj spremnosti
NATO-- a, izmedu ostalog je rekao:
"Ved dvadeset godina slu§am i
odekujem da du јоб dugo sluSati o
takozvanoj krizi u NATO-u- ".
Ovim se potvrduje da trka u
naoruzanju i dalje traje. Zadan je
udarac politic! ogranidenja strateS-ko- g
naoruzanja, politic! popuStanja
I otvorenosti izmedu dvaju bloko-v- a,
ponovno se demonstrira pozici-j- a
velesile §to zabrinjava ogromnu
vedinu dovjedanstva ovog pod-neblj- a.
Privatne atomske bombe
Ima i drugih zastraujudih prob-lem- a
Dobro ih jespomenuti — baS
u vrijeme, kada je dato zeleno
svjetlo novom atomskom projektu
s jedne strane, a s druge strane —
kad se ulazu ogromni napori miro-Ijubiv- ih
i naprednih snaga u
svijetu, da se nuklearna energija
upotrebljava samo za korist i na-predak
ove civilizacije, a ne za
njeno uniStenje.
Dr. Theodore B. Taylor, nuklear-n- i
(izidar, upozorava jo5 od 1966-e- ,
da i osoba bez prevehkog znanja o
nuklearnoj fizici, sluzedi se samo
svakome dostupnom literaturom,
moze proizvesti nuklearno oruzje.
toga istide, da su mjere
sigurnosti nedovoljne a postoji i
stalna opasnost od nuklearne
ucjene III katastrofe. Ta njegova
tvrdnja, iznesena je u filmu "Plu-tonljs- ka
veza" 1975., autora Johna
Angiera — proizvedenog za obra-zovn- u
televizijsku seriju. Za pokus
je pozvan dvadesetogodifinjl stu-dent
kemlje, koji je Imao na raspo-laganj- u
dokumente I tekstove do
kojlh je svatko mogao dodi, te
vrijeme od samo pet tjedana. Po
obavljenom poslu rekao je: "I Ja
sam se prilldno iznenadlo kako Je
to tako lako. Mlslio sam da treba
udiniti mnogo vi§e, all stvarno to
nije bilo naporno".
Preostaje — n.zalost, da se
samo Iskorlsti neopreznost i nebu-dno- st
te dode do potrebne slrovl-n- e.
wL л окш!&у£1 лЧВк
smo
Osim
Neukrotivost nuklearne
energlje
Na samom podetku sam napo-menu- o
neke od razloga koji su
uvjetovali da se nuklearna energija
upotrijebi u miroljubive svrhe. Tu
su jos: nuklearna energija ne zaga-duj- e
zrak dimom, optimistidki
obedava Hi je obedavala, da de biti
jeftinija. Sve je to u praksi potvrde-n- o,
viSegodiSnjom primjenom u
privredi i njoj se danas pridaje veli-k- o
znadenje §irom svljeta, a naro-dit- o
u zemljama sa manjim Hi nika-kovi- m
zalihama industnjskog gori-va
Zato se sa pravom kaze da
2ivimo u atomsko doba.
Medutim, i tu postoji јоб nerije-Seni- h
problema, koji zabnnjavaju.
Otvoreno je pitanje odlaganja nu-klearnog
otpada kod atomskih
elektrana. Radioaktivan je, te6ko
ga je kontrolirati, izaziva rak i
mijenja se. Na primjer, nusprodukt
u proizvodnji nuklearne energije —
plutonij 239, jedan je od najotrov-niji- h
elemenata s kojim se dovjek
sreo. Otrovnost zadrzava najmanje
dvije tisude stoljeda. Smatra se, da
samo pola kilograma plutonija 239
dim potencijal koji moze izazvati
rak kod deset milijardi ljudi. Sto se
tide razorne modi, ista je zastra6u-judevelik- a
Pet kilograma plutonija
239 moze do temelja razoriti grad
New York.
Po6to je broj nuklearnih elektra-na
iz dana u dan sve vedi, paralelno
se povedava proizvodnja plutonija
239 i nagomilava se nuklearni
otpad. Tvrdi se da nuklearna indus-trij- a
zadrzava 99,99 posto plutonija
239 i ostalih radioaktivnih otpada-ka-,
tj. otpuStaju samo 0,01 svog
otrovnog otpada. Postavlja se
sada pitanje da li je i otvoreni ventil
od 0,01 opasan po ljudsko zdravlje.
Jer, pojedini znanstvenici tvrde da
bi granica od 0,01 uz neopreznost
mogla biti katastrofalna.
Sve su to pitanja s kojima su
znanstvenici ozblljno zauzeti, a
-- spominjem ih samo da Istaknem
dinjenicu koja ukazuje na potrebu
paznje, opreza I naudnog rada o
nuklearnoj energiji u mlroljubivoj i
naprednoj sprezi sa dovjekom, da
nebl kojom отабкот doSlo do
katastrofe, a gdje se onda nalazimo
ako se ista nalazi u sluzbi prijetnjl i
ratnog naoruzanja. Goran Tumur
Miii4(iiHlml(iiH).iliimilliiiii(,,i,ii,,,,,i ' , .