Nase Novine, June 15, 1977

              Mtkf рл Л™ TTVN ! ГЛ 'Ј1
£ V-UvJW-W
WWHTIH " ) + 4H— Ч ЧЧ-- 1 (hi.HMWJWMitnrtWIWWjW)LIJ'wftM'lW't' fiiiiiiwjtw iMnni'f " 4-Tf"P'T,lTi-lT
I April 27 1977
I ...
1 9 HB
B B
Vec na samom pocetku po
oslobodenju Jugoslavija je
pocela da vodi aktivnu i ne
zavisnu spoljnu politiku u
medunarodnim odnosima, a
narocito je bila aktivna u
OUN. Takva nezavisna i nes-vrsta- na
politika proizaSIa je
iz na§e narodne socijalisti6-k- e
revolucije i samouprav-no- g
druStva. Upravo takva
Jugoslavija je i mogla stati
na 6elo medunarodnih pro-gresivn- ih
snaga, organizova-t- i
ih i povestl u borbu za mir,
za ravnopravne i demokrat-sk- e
medunarodne odnose,
za progres i prevazilazenje
duboke nepravde izmedu ra-zvije- nih
i nerazvljenih, za
oslobodenje od ropstva i
kolonijallzma. Jugosloven-sk- i
rukovodioci su se i u
svojoj medunarodnoj politici
rukovodili marksistiCkom
naukom.
Glavna snaga i izvor misli i
ideja za ostvarenje marksis-ti£k- e
nauke u medunarodnoj
politici bio je drug Tito. Drug
Tito je uvek pravovremeno i
pravilno procjenjivao medu
s
Primljetlo earn u usta§koj Stampl
podrSku sadaSnjo] imperijalistidkoj
dreki o "ljudskim pravima". Ostale
faSlstiike skupine iz raznih evrop-ski- h
zemalja koje su za vrljeme
drugog svjetskog rata sluzlle naci--faslstlfik- im
okupatorlma u gu§e-nj- u
ljudskih prava svojlh naroda,
takoder se javljaju u svojim glasill-m- a
I u Imperljallsti&koj stampl,
radiju i televiziji, s izjavama lojal-noe- tl
gazdama u New Yorku I
Washingtonu u njlhovoj najnovijoj
ofenzivi protiv socijallstlfikog tabo-r- a.
Nije nlkakvo 6udo Sto se ustaskl
tabor prldruzuje hajcl protiv socl-jalistidk- ih
zemalja, napose Sovjet-sko- g
Saveza. "Svaka ptlca svome
jatu leti", veil jedna nasa narodna
poslovlca.
Prema posljednjlm vijestlma iz
ImperljallstlCkog tabora, dreka o
navodnom gaienju ljudskih prava u
socijalistiCkim zemljama, smlslje-n- o
je pokrenuta da se odvrati
paznjas nevoljnog stanja i produb-Ijavaju6- e
krize u svlma kapltalls-tlfiki- m
zemljama. Iz nekojih Izvora
se £uje da je kapltalistlCkl svijet,
osoblto Sjedlnjene Drzave (iltaj:
vladajuda klasa) bio "predugo u
defanzlvi".
Zblgniew Brezlnski, prlpadnik
reakclonarne poljske imlgraclje,
koji ima bllske veze з ostalim izbje-glldki- m
oloSem, dobio je ulogu da
kao glavnl savjetnik predsjednika
Cartera za pltanja naclonalne obra-n- e,
organlzira najnoviju propagan-dlstlCk- u
kampanju protiv socljalls-tifiko- g
tabora. To potkrepljuje I Ci-njen- ica
da je nakon povratka drzav-no- g
tajnika Vance-- a Iz Moekve,
narodne odnose a zatim je u
zajednici sa ostalim napred-ni- m
i nesvrstanim zemljama
putem raznih medunarodnih
skupova i sastanaka uticao
na te odnose u pronalazenju
kompromisa i mirnog reSa-van- ja
svih gorucih problema.
Kontinuitet spoljnopolitifi-ki- h
principa kojima se Jugo-slavija
rukovodi u meduna-rodnim
odnosima izraz je
naSe socijalisti6ke revolu-cije
i privrzenosti socijalis-tifiko- m
samoupravnom druS-tv- u.
Svojim aktivnim delova-nje- m
i principijelnim stavo-vim- a
u OUN Jugoslavija se
afirmisala na veoma visokom
nivou.
Jugoslavija danas stoji na
celu pokreta u medunarod-nim
odnosima i mozemo s
pravom reci da je ona tvorac
homogene organ izacije kao
Sto je druStvo nesvrstanih.
Citava medunarodna aktiv-no- st
Jugoslavije polazi od
dosljednog angazovanja u
osudi imperijalizma i agresi-j- e
kao i svih oblika potCinja-vanj- a
i nametanja svoje volje
velikih nad malim zemljama.
Upravo takva politika oboga--
IzvuCen iza kullsa da rasplri mrinju
protiv Sovjetskog Saveza I ostailh
socljalistlikih zemalja. Refieno je u
stampil preko televizlje da Je on
kao "Big Gun" Carterove vlade bio
pozvan da рокиба opovrgnuti op-tuz- bu
ministra vanjsklh poslova
Sovjetskog Saveza da se je Cartero-v- a
vlada preko' driavnog tajnika
Vance-- a sluzila zayodljivom III
varavom taktikom u pregovorlma za
ogranlCenJe strateskog oruija.
Imperijalisti si svojataju pravo da
se preko svojlh slugu poput Cartera
Vance-- a i Brzezinskog mljeSaju u
" unutarnje poslove druglh zemalja,
u glavnom onlh iz socijalistlfikog
tabora, i nltko ne bl smjeo da Im
protuslovl. Medutim, danas vino
nije poSto je Jufier bilo. Vremena
imperijalistl6kih ultlmatuma su
proSla. Svijet se je znatno promije-nlo- ,
pa Imperijalisti vise nisu u
stanju svojevoljno postupati бак ni
sa blvslm kolonljalnlm zemljama.
Nelekrenost Carterove vlade na
pltanju ljudskih prava vrlo je
oCigledna Na prlmjer, joa nije nl
beknula o zlostavljanju pufianstva
u svojim pasaluclma poput Juzne
Koreje i Fillpina. Kad je bila upozo-ren- a
na tu protuslovnost, гебепо je
da su te zemlje od strateeke vazno-s- ti
za Sjedlnjene Drzave.
Uzmimo zatim kao primjer vlade
Juzne Afrlke I Rodezlje. Poznato je
evemu svljetu da u tim afrlfiklm
zemljama vlada manjlna bljellh
IzrablJIvaCa nad ogromnom ve6l-no- m
crnafikog domorodnog рибап-stv- a. Je II Carter, III bilo tko u ime
njegove vlade, osudlo te retime I
zatrazlo da u Ime ljudskih prava
cdstupe i predadu vlast vefilnl?
iJJiMliVwi
6ena je u sloZenim meduna-rodnim
uslovima posle rata,
neprekidno potvrduju6i svo-j- u
snagu i realnost.
Jugoslavija veruje da su
nesvrstanost, mir i progres u
svetu nedeljivi i da se mogu
postici samo na osnovu
nezavisnosti i ravnopravnos-t- i
svih zemalja. Upravo takva
medunarodna politika odra-zav- a
interese radnicke klase.
Jugoslavije i ostalih zemalja
sveta jer svojom antiimperi-jalisticko- m
politikom sve vi-- 5e
suzava prostor impe-rijalistifiki- m
i hegemonistiC-ki- m
zemljama, koje joS uvek
pokuSavaju da se nametnu
malim i nerazvijenim zemlja-ma
na leda i na bilo koji
nacin dominiraju sa njima.
Takva Jugoslavija stoji na
putu hegemonistifikim sila-m- a
kako ovima sa leva tako i
onima sa desna, ona je trn u
oku bogatim hegemonistic-ki- m
zemljama ali istovreme-n- o
i sinonim borbe za
slobodu i nezavisnost malim
potlafienim i nerazvijenim
zemljama.
Mi Jugoslovenski iseljeni-c- i
treba po ugledu na naSu
staru domovinu takode da se
pridrzavamo takve politike i
budemo verni ambasadori
tumacenja Jugoslovenske
nesvrstane politike i ravno-pravni- h
medunarodnih odno-s- a
u svetu, na taj nacin
mozemo biti sigurni da
doprinosimo svoj deo u
borbi za mir i progres u
svetu. DD. putnik
Daleko od toga! Tu se nastoji
raznlm lukav§tlnama izigrati ugnje-ten- e
mase puianstva I odvratltl ih
od opravdanog cllja da svrgnu
svoje ugnjetaCe.
Sve se to Clni pod izlikom da nasi
interest (fiitaj imperijalisti£ki) izis-kuj- u
da se sprljeCi uspostavljanje
soclJalistlCkih vlada u afrlikim
zemljama. lako i nema Izgleda da
6e u tim zemljama biti uspostavlje-n- e
socljallstiCke vlade, Ipak osjeda-j- u
da im пебе biti sklone, pa su na
mukama kako bi produzlli vladavl-n- u
bijelih raslstiikih izrabljivaCa.
Pogledajmo nesto blize svojlh
granlca, na zemlje Juzne Amerike u
kojima vladaju diktatorski reilmi
doma6e ollgarhije, koji nemilosrd-n- o
tlaCe svoj vlastitl narod. Sto
vidimo? Forme radi, da se ne bl
reklo kako su prlstrani I nedosljed-nl- ,
predstavnicl Carterove vlade
IzjavlSe da ce neklma poput
Argentine, Brazlla I Cllea uskratiti
neke kredlte I Isporuku oruzja. To
su lako mogli ufiiniti nakon Sto su
Im ve6 dall I Isporufilll mnogo vl§e
nego im je bilo uputno dato.
Medutim, nismo jos vidjeli da je
protiv tih rezima organizlrana bilo
kakva kampanja sa clljem da se
svrgnu I uspostave demokratske
vlasti. Nedosljednoet je vrlo oClta.
AmeriCkl diplomat Brady Tyson,
koji se jo na sjednici Komlslje
Ujedlnjenih -- Naclja za Ljudska
Prava iepricao za ulogu vlade
Sjedlnjenih Drzava u rufienju demo-krats- kl
Izabrane vlade umorenog
Salvadora Allende--a u Clleu, bio je
javno ukoren I pozvan Iz 2eneve u
Washington da mu u drzavnom
odjeljenju utuve u glavu kako se na
U
Na 8. februara 1977. odr-za-ni
su izbori u sindikatu
radnika6eli6ne industrije, za
vodstvo glavnog odbora i
okruzne direktore.
Na izborima su bila dva
kandidata, Edward Sadlow-sk- i
koji je imao podrSku Si-rok- og clanstva (Rank and
File) i Lloyd McBride, koji je
imao podrSku bivSeg pred-sjedni- ka
unije, Abela.
Kao Sto je javljeno McBri-de
je dobio vecinu, ali oni
koji su podrzavali Sadlow-sko- g
to ne priznaju, tvrdeci
da su glasovi bili kradeni.
Receno je javno da je jedan
lokal u Kanadi imao vi§e
glasova nego clanstva. Tak-vi- h
je sluiajeva bilo viSe.
Clanstvo je ipak odnijelo
pobjedu kako kazu radnici iz
Basic Steel grupacije. Ispa-d- a
da je ve5ina velikih lokala
glasala za Sadlowskog, a
manji lokali za McBridea.
Ako uzmemo u obzircjeloku-pn- e
izbore, clanstvo (Rank
and File) je ufiinilo veliki
korak naprijed. BaS sada se
vode pregovori za novi ugo-vo- r
i navedeni veliki lokali
traze od McBridea da ispuni
svoje obecanje. No ve6 se
vidi da od tih obecanja пебе
biti niSta, jer McBride ide
stopama svoga brata Abela,
koji je iznevjerio radniStvo. S
obzirom na to kakva je Abe-lov- a
klika izgleda da ce se
nagoditi bilo kako.
Postoji mogucnost da uk-Iju- Ce
u ugovor klauzulu ko- -
takvlm sastancima treba pona§ati.
No, pogledajmo kako se zapravo
postuju ljudska prava u samim Sje-dinjeni- m
Drzavama. Bez da zalazl-m- o
u daleku proSlost, pa i nedavno
minulo razdoblje, i iznosimo zlod-jel- a
federalnih, drzavnih i raznih
nizlh vlasti u postupanju s radniS-tvo- m,
crnafiklm robljem, Indijancl-ma- ,
Meksikancima I drugim manjl-nam- a,
I neljudsklm zakonlma koji
su јоб na knjlgama, uzmimo samo
za primjer sluiaj desetorice aktivi-st- a
I boraca za gradanska prava,
obijedenih i prosle godine osude-ni- h
na roblju бак do 34 godine.
Ove zrtve raslstlCke pravde uputi-l- e
su apel na predsjednika Cartera
da se zauzme za njihov sludaj i
pomogne im da dobiju barem novu
parnicu na kojoj bi mogle dokazati
svoju nevinost. lako je izaSlo na
javu da su svjedocl bili potkupljeni
I zastraSenl po vlastima I da su
nekoji priznali da su lazno svjedo-fil- li
protiv obijedenih aktivista pod
izlikom da su odgovornl za paljenje
jednog du6ana u Wilmlngtonu,
N.C., predsjednlk koji se zauzlm-IJ- e
za razne bitange iz drugih
zemalja, nije jos digao glas III
naredio odjeljenju pravosuda da se
zauzme za ustanovljenje pravde u
ovom slufiaju.
Licemjernost I protuslovnost Jl-mm- yja
Cartera i njegove vlade je
vrlo oCita. Ljudska prava nisu nikad
Imperijalisti najveci krsitelji
ljudskih prava - svuda u vijetu
IZBORI UNIJI RADNIKA
CELICNEINDUSTRIJE
jom se zabranjuje Strajk,
drugu za vecu produktivnost
i пебе dozvoliti clanstvu da
glasa za ili protiv Strajka,
kako je to po starom. U ovim
je izborima izabrano nekoli-k- o
novih okruznih direktora
koji su takoder mnogo obe-6ava- li,
ali to su ljudi koji
znaju obecati radnicima ne-b- o
i zemlju samo da dodu do
polozaja.
Kako je grupacija Abel--McBri- de dobila vecinu tako
je i naS Josip OdorCic dobio
mjesto potpredsjednika.
Njega je i "Zajednicar" pre-poruc- io unionistima u 6elic-n- oj
industriji, pa 6emo vidje-- ti
§ta ce ufiiniti. U programu
Rank and File trazeno je da
se za 30 radnih sati isplati 40
sati. Ovo je uvedeno zbog
toga da se smanji otpu§tanje
mladeg radniStva i iskljufii
prekovremeni rad koji korpo-raci- je
obicavaju nametati
radnicima.
Drugo, radniStvu je dano
na volju da moze glasati za
ili protiv ugovora.
Тгебе, klauzula koja odo-bra- va
Strajkovanje. Sve dotle
dok postoji klauzula "no
strike" korporacije imaju ra-dniStvo
u Saci, jer je Strajk
radnicko пајјабе orude.
Cetvrto, garantira se jed-na- ka
prava za crnce, Chica-nos- e
i druge manjine, kao i
za zene u vodstvu unije.
Peto, da radni staz vazi po
svim odjeljenjima tvornice i
da se dade naknada za dis-kriminac- iju.
Sesto, ukinuti klauzulu u
kojoj se od radniStva trazi
veca produktivnost.
Sedmo, ukinuti antikomu-nistifik- u
klauzulu u statutu
unije, koja sluzi korporacija-m- a
za diskriminaciju i stav-Ijan- je
na crnu listu.
Osmo, odrzavanje pravih,
demokratskih konvencija, i
odstranjenje nekih delegate
koji su krotili putem reakcio-narno- g
vodstva. Oduzeti pra-vo
glasa visoko pla6enim or-ganizatori- ma.
Deveto, pravo stupanja na
Strajk ako je sigurnost na
poslu nedostatna i ako su
uvjeti rada nezdravi.
Deseto, organ izi rati neor-ganlziran- e,
jer ima mnogo
radnika u celiCnoj industriji
koji nisu uclanjeni u uniju
(USWA), npr. u nekim otvo-reni- m rudnicima i tvomica-m- a
u Kentuckyju.
U istoriji ameriCkog radni-cko- g
pokreta nije bilo tolike
napetosti kao prilikom ovih
izbora za vodstvo radniStva u
Ceiicnoj industriji. Cak je i
bivSi predsjednik Americkog
radniCkog kongresa (AFL--CI- O)
Meany bio prinuden da
okurazi svoje kolege da rade
za pobjedu McBridea, i prog-lasi- o
grupaciju koja je bilasa
Sadlowskim komunistickom.
vMeni je licno poznato kako
bila poStivana u bilo kojoj kapita-- se vodi borba u ovoj uniji, jer
listiekoj zemiji, niti ce ikada biti sam jedno vrijeme bio pred- -
postlvana dok bilo gdje bude vlada- - sjednik lokala dok sam radio
la lzrabljlvaCkakapltallstl6ka klasa. za Republican Steel.
Samo u socljallstiekom druStvu
moguce je oslguratl jednakoprav- - Paul Kll6ini6
nost svlma ijudima. м. Pogledich Cleveland, Ohio