Nase Novine, February 13, 1986

              Чи tJO ТТ ,4Jiiji, 'ff'-- ! ЈЛ ичи"" I- 1- V" ' " ' ' ,-
-
-- rHf'iij 1 wi.i 4.4VI-- "[V
Џ
YUGOSLAV
COMMUNITY NEWSPAPER
llllllllinillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllim
W
s s
SMJESMA. O MOJOJ ZEMLJI
Lijepaje ova zemlja. Meni najdraza. Nigdje toliko algi.
Kao u uvali mog djetinjstva. Livade i konji nesedlani.
Koliko rijeka i slapova! Dodji, prijatelju.
Mi smo na Balkanu. U Jugoslaviji.
Podjelit cemo hljeb i radost, i tugu ako si tuzan.
Mi znamo kako rana pece i kako boli noz.
IImbaistirjiahblvaondoavabrzdiocan.ebVaidijestucnecsa szaams.ve slikare i kupace.
IVzidgjaertisctaesgzdejme lsjuu bniala.dlSavneu.cTemakovuti kreaeklvajest.
Tamo kod novogradnji: jos juce vjesala,
gdje smo sa Titom ustali prkoseci.
Znas gdjeje Balkan. Jugoslavia — na Balkanu.
Zemlja socijalizma. Mozes i vodom i zrakom. Dodji i vidi.
Istina je nasa krvlju zapisana.
Gledaj i mjeri kuda ti se svidi.
Lijepaje ova zemlja. Meni najdraza. U njoj smo, daleki druze, i za te umirali.
Lijepa je ova zemlja. Socijalizam na Balkanu.
U njoj smo krv i snove i za te, druze, dali.
Jure KASTELAN
jjjfjfjfjifjfjifjfj
U moskovskom Medjunarodnom
press-centr- u zvanicni portparol Mini-starstv- a
spoljnih poslova Gerasimov
dao je sovjetsku ocenu o stanju na ze-nevsk- im
pregovorima o razoruzanju.
On je, pre svega, naglasio duboko so-vjets- ko
razocaranje ponasanjem ame-ricki- h
sagovornika. Razgovaralo se,
kaze u Reykjaviku na najvisem nivou,
zatim su ministri spoljnih poslova pre-govara- li
u Becu, konacno razgovaralo
se u Zenevi i utisak je svuda isti: Was-hington
jednostavno u svakoj nared-no- j
fazi odustaje od onoga sto je pret-hodn- o
dogovoreno, proizvoljno menja
poziciju sto, razumljivo, nije moglo da
dovede do uspeha.
Gerasimov je odlucno odbacio ame-rick- e
tvrdnje da, navodno, zbog stava
sovjetske delegacije u Zenevi nije uci-nje- n
napredak na bazi sporazuma u
Reykjaviku. Cinjenice govore suprot-no- ,
dodaje on. Upravo zato sto suAme-rikanc- i,
odustali od svih pristanaka
koje je predsednik Reagan dao o rao-gucnosti- ma
potpunog nuklearnog ra-zoruza- nja
doslo je do sadasnje situaci-je- .
Gerasimov kaze: "Oni cine sve da
sto brze otplivaju od isladnskih obala
i vrate se na stare pozicije".
Cilj: sticanje prednosti
Prema objasnjenju Gerasimova pa-k- et
sovjetskih mera podnet u Reykja-viku
stvorio je mogucnost da se krene
dalje ali je washingtonska adminsitra-cij- a
ucinila sve da precrta dostignuca
samita i to je kasnije primenila i nji-hov- a
delegacija na zenevskim prego-vorima.
Cilj ovakvog ponasanja Sjedi-njeni- h
Drzava, je po zvanicnoj oceni
Moskve, da se dostigne vojnostrateska
prednost.
Ocenjeno je, da ponasanje sagovor-nika
ne uliva velike nade. Nedavno je
ponovo izvrsena atomska eksplozija u
Nevadi i pored sovjetskog moratori-jum- a
na nuklearne probe. I jos vise:
131 strateski bombarder naoruzan je
krstarecim projektilima. Znacaj tog,
131 bombardera je u tome, naglasva
Gerasimov, sta izlazi iz okvira spora-zuma
S ALT--2 i u Moskvi se shvata kao
definitovna potvrda da je Reagan od-luc- io da raskine sa ovim dogovorom.
Ukoliko se to stvarno dogodi i Sovjet-sk-i
Savez ce biti oslobodjen obaveza,
odnosno ogranicenja koja proizilaze iz
pomenutog sporazuma.
1
ESTABILISHED 1931
VOL. 55, NO. 43 (723)
THURSDAY, NOVEMBER 27, 1986
jugoslovenskih
iseljenika
A.merici
Jugosloveni tj. ogromna svih naroda i narodnosti koji zi-v- e
granicama danasnje Jugoslavije, kao i oni po proslav-ljaj- u
Dan Republike, 41. godisnjicu njenog prolgasenja.
Pored ostvarenih krupnih i znacajnih rezultata drustvenom,
ekonomskom i kulturnom razvoju Jugoslaviji se danas zapazaju
ozbiljni znaci ekonomske, tim i politicke krize.
Opozicija socijalizmu, sastavljena od nacionalista i svih vrsta
nihilista, gura se pore drustvenog zivota da izokrene proslost, da
ponudi konfuznu Usled toga i zvanicnoj politici dolazi
do neodredjenosti.
Mnogi zbog krize i lose sadasnjosti osporavaju socijalizam i
temelje na kojima Jugoslavija pociva. Gradjanska desnica, naciona-listick- e
i dogmatsko birokratske snage pojacano nastupaju i traze
- podrske ne samo Jugoslaviji nego i na strani.
Jugoslovensko iseljenistvo uvek je znalo da se na strani
svojih naroda i da mu pomognu casovima. Tako ce postu-pit- i
i ovim trenutcima. nepokoljebljivo za i zajedni-stvo-,
za bratstvo i jedinstvo, za ravnopravnost i punopravnost svih
naroda i narodnosti i nece se povesti za nacional-sovinisti- ma, koji
sire mrznju i neslogu.
Jugoslovensko iseljenistvo veruje i napredne snage
svojih naroda i narodnosti koje nece dozvoliti da se rastoce revolu-cionarn- e
vrednosti zemlji i koje ce naci za resavanje zamrse-ni- h
pitanja na idejnoj sceni kao i daljem drustvenom, ekonom-skom
i kulturnom razvoju.
POVIJESNA GRESKA SAD
Predsjednik Brazila Jose iz-jav- io
je da "Sjedinjene Americke
Drzave u odnosima s Latinskom Ame-riko- m
prave najvecu povijesnu
kada torn kontinentu daju trecera-zred- ni
status, kao da je citvo podrucje
samo zabran za multinacionalne kom-panije- ."
U clanku koji je napisao za septem-bars- ki
broj americkog 6asopisa "Fo-reign
Sarney je s dosta gor-cin- e
i razocarenja govorio o odnosima
s velikim i bogatim sjevernim susje-do- m
za ovih godinu i pol dana otkako
je usao predsjednicku palacu "Plan-alto- ".
On je rekao, da za to vrijeme od
Washingtona nije primio ni pomoc ni
bilo kakav znak solidarnosti, iako se
radilo o obnovi demokratskog procesa
u najvecoj zemlji Latinske Amerike,
dva desetljeca vladavine vojnih
rezima.
"Latinska Amerika izvanredno ci-je- ni
Sjedinjene Americke Drzave, ali
istodobno smo zacudjeni i osjecamo
se uvrijedjenima zbog toga sto nas ni-ka- d
ne tretiraju u nasih nada i
ocekivanja", zali se brazilski Predsjed-nik.
"Ta ideja "dvorista" ili "zabrana",
55 godina
u sluzbi
u Severnoj
vecina
u svetu,
u
u
a
u
buducnost. u
u
nadje
u teskim
u Ostace slogu
u zdrave
u kljuc
u
Sarney
gresku
Affairs"
u
poslije
svjetlu
koja se rezervira Latinskoj Americi od
strane Washingtona, zaista je uznemi-ravajuc- a,
gorko primjecuje Predsjed-nik
najvece zemlje zelenog kontinen-ta- .
"Jos nema", dodaje on, "jednog
efektivnog programa dublje solidar-nosti
medju nama. Dijelom i kao reak-cij- a
na takvu politiku, pocinju uzimati
maha antiamericka raspolozenja i
tamo gdje ih ranije nije bilo", kaze Sa-rney,
misleci i na Brazil.
Kada se u Latinskoj Americi pojavi
bilo kakav problem, Washington ga
uvijek gleda kroz prizmu svoje "nacio-naln- e
sigurnosti" i predlaze vojna rje-senj- a,
pise Sarney.
Ovo je, nema sumnje, jedna od najte-zi- h
kritika politike Bijele kuce prema
Latinskoj Americi, koja dolazi, sto je
posebno vazno, ne od radikalnih lije-vi- h
ili desnih krugova, vec od jednog
odmjerenog i trezvenog drzavnika.
Sarney je poznati liberalni demokrat,
odmjerena licnost politickog centra,
kojemu se moze sve prigovoriti samo
ne da naginje ljevici, ili pretjerivanji-ma- .
Naprotiv, on ulaze mnogo napora
da u Brazilu sprijeci jacanje antiame-ricki- h
osjecaja.