Jedinstvo, March 14, 1961

              STRANA 4
Program ovogodisjijiti turneja Matice
iseljenika Hrvatske u Zagrebu
Zbog sve vece posjete brace iseljenika starom kraiu,
Malica iseljenika Hrvatske u Zagrebu odlucila je da, u su-rad- nji
s turiEtickim poduzecem PUTNIK — ZAGREB", or-ganin- ra
u 1961 godim tn turneje kroz Jugoslaviju. Kao i do sada, turneje ce prolaziti kroz najljepSe krajevo nase
zemlje i omogucit ce svakom uoesniku, da se upozna s
ekonomskim razvitkom, histonskim spomeniama i prirod-ni- m Ijepotama Jugoslavije Prva na§a tumeja ukljuat ce
se i u centralnu proslavu lseljenickog tjedna 1961. godme
u Ljubljani 0bjavljuju6 ovaj safeti program, najsrdacm-j- e
pozivamo iseljenicke organizacije l bracu iseljenike, da
se prikljude jednoj od nalih tumeja.
PRVA TURNEJA — traje 16 dana.
Pocinje u Zagrebu 21 juna, svr&rva 6 jula Polazi se
autobusom za Sarajevo, preko Mostara u Dubrovnik,
Split, Zadar, Opatija, Kopar, Ljubljana, Zagreb.
CIJENA pojedimh tumeja, u koje je uracunat smjeitaj i
prehrana u najboljim hotelima, kao i prevoz udabnixn au-tobusi- ma
i brodovima IZNOSI
PRVA TURNEJA: 148 USA DOLARA
DRUGA TURNEJA — traje 14 dana
Pocinje u Zagrebu 15 jula, svrsava 28jula Polazi se
autobusom za Osijek, zatim Novi Sad, Beograd, Tuzla,
Sarajevo, Dubrovnik, Split, Zadar, Phtvice, Karlovac,
Zagreb.
CIJENA DRUGE TURNEJE: 130 USA DOLARA
TRE6A TURNEJA — traje 13 dana
Pocinje u Zagrebu 10 augusta, svrsava 22 augusta
Putuje se autobusom u Ljubljanu, Bovec, Kopaf, Opatija,
Crikvenica, Zadar, Phtvice, Zagreb
CIJENA TRE6E TURNEJE: 115 USA DOLARA
Prijave i uplate prima, kao i sve ostale informacije
daje: :
MATICA ISELJENIKA HRVATSKE
Zabreb, Gajeva 2a
Schumacher: Proslava odsjeka 608 HBZ
Odejek 608 HBZ "Radnicka grana" priredjuje 38-godi&nj-icu
svoga opstanka a velikom zabavom i plesom
u subotu 25. marta u odsjecnim prostorijama na 42-l- st
Ave., Schumacher.
Pozivamo sve clanove kao i ostale prijatelje da nas
posjetc.
Ulaznice mozete dobiti kod brata tajnika ill kod
ostalih odbornika Odsjeka. Ulaznica je 50c po osobi.
Svirati ce dobro poznata orkestra za pies. Svj nam dobro
dosli.
Odbor.
Eskimi se jos nisii navikli na hladnocu!
Eskimi s obalnili podru£ja
Arktika zive mo2da vec 1001'
godina na temperaturania i-s- pod mile. Lpak, nisu se "a-daptiral- i":
noge im i danas
zobu u hladnim zimskim no-im- a.
Uftvnri — tvrdi jedan ka- -
nadeki ucen.jak — Eskimi ko-ji
iive pore J obnla, isto toii-K- o pate od hladnoce kao i ve-6i- na ljudi koji su navikli na
toplije klimatske ualove.
Dr. J. S. Hart, biolog koji
jo prcdvodio nekoliko nauc-ni- h ckspedicija na otok Buf-fln- ,
1500 milja sjeverno o!
Ottavo, vjeruje da so Eskimi
no mogu prilngoditi hladnim
klimatokim uslovima zbog
toga Sto nose toplo odijelo
postavljeno krznom i Sto ill l njihove kucice, zvanc "iklu". j .1,11!,,,. tnnA„i,. ,„l ;.., i
Eskimi, 6iji jo zivot prou-cava- o dr Hart, zive na Rut
finovom otoku u student ko-ja
Sesto doso2e i 50 stupnje-v-a ispod nule. ali se nikada
nisu prilagodili tim uslovi-ma.
Oni so bore nrotiv hlad-noce
debelim odijelom i top-li- m kucama i tako has spre-6avaj- u da im se ofganizam
prilagodi hladnoci.
To je u supyrotnosti s us-lovima
zivota australijskih
domorodaca, ko.;o je dr Hart
medj
takodjer proucavao. Oni zive
jednostavnim nomadskim zi-voto- m
i obiCno no nose iiiSta
drugo osim pojasa oko beda-ra- .
Oni su na taj na6in stckh
otpornost prema hladnoc!,
koju pod nose uez stcte po
svoj organizam. Dr
smatra da
orgfinizma nnslioduje i pri-to- m podsjoca na cinjenieu
da i vocma zivotinja moze
nrilagoditi pn-likam- a.
A
LL
3 PARTS
I OM
PROGRAM
iT I T0R0STO
yX
ELLINA
BYSTRITSKAYA
(Nastavak sa str 1)
Scott Mission je jedna od najvecih najpoznatijih usta-nov- a
u Kanadi, gdje dijeli milostinja. Ona posluje
sve od 1926 godine. Njome upravlja Rev. Morris Zeid-ma- n, stari jevrejski doscljenik iz Poljske, koji je presao
u sluzbu prezbiteranske Rev. Zeidman zna
slucajeve bijede siromastva torontovskih gra-djan- a. Bijeda svakog dana kuca na njegova vrata. Sjeca
na primjer, kako je jednog dana njemu dosla osam
godisnja djevojeica molila par cipela. Glas odmah
prenjeo do drugih, pa je brzo zatim doslo jos scdam ova-kvi- h
trazeci cipele ill sto drugo, ali svima ni-je
mogao pomoci.
Moj suputnik mi nije trebao reci da smo dosli
pred Scott Mission zgradu. Jos izdaleka vidjela duga
linija stotine oskudno obucenih, gladnih ozeblih ljudi
kako drhcu od student strpljivo cekaju dok otvore
vrata. Linija protegla ne samo uz siroku zgradu, nego
pokrajnu usku ulicu sve tamo do dvorista.
Prije nego u liniju, moj suputnik mi je svratio
pozornost na jedan napis na zidu kod ulaza. Tu stoji da
je kamen temeljac ovoj zgradi postavio Leslie Frost,
premijer ontarijske vlade.
Jesi vidio ovog torijevca — velj moj suputnik.
On, premijer jedne vlade, koja treba da brine za
uposlenje svih radnika, kamen temeljac zgra
SPORTSKE VIJESTI
tri0m?03m&
KANADA-POBJEDSl- K
Zavrseno je takmicenje za
svjetsko prvenstvo u hokeju
na ledu. Pobjedila je Kana-d- a
Trail Smoke Eaters.
Kanadjani su u nedjelju po-bjcd- ili
sovjetsku reprezenta-cij- u
sa 5:1.
Na drugom mjestu je Cc-hoslovac-ka,
koja ima isto to- -
liko bodova koliko Kanada
13. Kanadjani su napri-je- d
po broju datih golova.
Na trecem mjestu je SSSR,
(ietvrtom Svedska
JUGOSLAVENSKI
NOGOMETNI KUP
U semi-final- u Jugoslaven-sko- g
nogometnog kupa "Va-rtek- s"
iz Varazdina je tu-ka- o
f,plitskog "Haiduka"
2:0, a "Vardar" iz Skoplja
je pobijedio "Split" 5 :2.
NOGOMETNO
PRVENSTVO
U subotu i nedjelju 11. i
12. marta odigrano je dva--
naesto kolo Prve Drugo sa- -
vezno nogomctne Hge.
PRVENSTVO
JUGOSLAVIJE
Igra se Zagrebu. Poslije
desetog stanje na tab--
lici jo slijedece:
Dr. Trifunovic Puc 7,5,
ttric, Rabar i Bertok fi, Ka- -
raklajic, Marovic 5,5, Cuder-ma- n,
Mihalj6isin. Matulovic
po 5, Sofrevski Damjanovic
1,5 Stupica 3,5, Djantar
Vospernik 2,5 (1), Suva-li- e
2, Krstev 0,5.
Porast hroia pogiiuilih
na hrilansKim ccslnma
U saobracajnim ncsreca--
ma proslo godine u Rritaniji
je poginulo ili povrijedjono
proko 17.000 ljudi. Rroj
poginulih iznosio jo 0972, i
povecao se u odnosu na pret-hodn- u
godinu za 158.
Novi Iclcvizor
U Lenjingradu je робе1а
Halt чепјвка proizvodnja telcvi- -
se ta sposobnost zijskog prijeninika "Volga".
se
vromenskim
mno-gobroj- ne
djevojeica,
SAHOVSKO
Xovi tolevizor prima emisije
istovremeno na 12 kanala.
Roguliranjo prijema slike
zvuka jo automatizirano.
XZ.ZZ.ZZZZ.XZZZZXZZZZZZXZZZZ.ZZ.Z3.ZZZZZZXXZ.XXX.ZX.Z-1XJ- S
LI.-HriBirv- ;.
NOW
PLAYING
лНл Д hB I lfijLjN
. ' I
v Part 1 it 6 30
ч "- - ' "V Part 2 it 1 30
i
se
i
se, k
i se
ni
se
i
i se
se
i u
ce
— li
— se
—
—
i
u
i
i
3
Л
i
1
PYOTR ZINAIDA Part lit 10 30
m
CLEBOV KIRItNKO U1!IIH,L.UI
NEXT ATTRACTION "KHOVANSHCINA"
crkve.
postavlja
t+&t4
kola
(1),
26)
Jedanaesto PoglavIje
Ј ЋЖТ "V А,
Preveo A. —
tdurhjtea"oCondaookksatjkoeoimzbgioordavoasbrloaitoiduoovcepinrrjoiejlneijocei.v".aUnMjasakcuvkpaesunezjiejjemzvoavjgellaakdsarrljaie,
uzasnuta tisina.
Te noci, pri koncu januara 1833, kvekeri sa Yor-mout- ha su se bili sakupili u kozarnici, da se sastanu s
vodjom pokreta u Gornjoj Kanadi. Iako
su kvekeri ponekad odlazili na sastanke u gostionicu,
vise su se volili okupljati u kovacnici u Sparti, ili u ko-- "u"i4- - u H'jv jo лсаиЈлик p-- a — i itho je mauno
vac Jane Doan ikada razvezao jezike, nitko mje krivio
malinovac. Bila je to izvrsna grupa. Mozda u (Sitavoj Ka- nadi nije bilo jos jedne takve. Ona je okupljala mnogu pronicavu na6itanu glavu.
Dr. Duncombo bi ponekad bio tu. pun obodrujucih
ideja. Gladio bi svoju svilenastu, smedju bradu i рпбао
odapnoatrbeibtii dsikvonlastvzacmi ljnao,"vcaiznjoavrieofobrimoen. o"dOuvSoevlcjeenoje.dnog
Dr. John Rolph bi dosao kad bi mogao. Skol'ovan u Engleskoj za kabinet, sudstvo i medicinu, on je bio for-mala-n, razborit covjek, visoke celave glave i uglednog drzanja. Postao je vodeca reformatorska licnost u Gor-njoj
Kanadi.
Dr. Wilson, ono plasilo, koji jo do-sao
tko zna od kuda, obicno je uspijevao da bude prisu-ta- n.
Elias Moore, kveker iz Sparte, i izabrani ilan Izvr-sno- g Vijeca u Ybrku, dodavao je osobito
skupu. Bio je visok i ozbiljan, i uvijck od-jev- en u finoj bijeloj kosulji, kaputu od finog cmogsuk-n-a
i scsiru sirokog oboda. Bio je 6estit covjek, veoma na-(Sita- n. Sam Mackenzie, kad bi se nalazio u okolici, nijo
nikada proma§io sastanak s ovim ljudima i njihovim
spartanskim kolegama.
Ovi i destak drugih bili su prisutni ve6eras.
Mackenzie je sjedio za stolom, i dok je govorio, za-baciv- ao je natrag o§trim, brzim trzajima opusteni бирс-ra- k kose, koji mu je neprcstalno padao na fino, siroko
celo. Na lieu mu je bio izraz velike odvaSnosti, a u ostro
plavim ocima mu je bio harajuci plamen. Josh nije mo-gao
skinuti o6iju s ovog malog covjeka, kojega je nad-visiv- ao poput diva. Mackenzijevo malo, 2ilavo tijelo.
bilo je izrazajno u svojim brzim pokretima kao i njego-v- o lice; savijalo so je i njihalo zivom snagom, dok je pri-ca- o
o politifikim dogadjajima u Yorku i u provinciji. Mo-zda
bi 6ovjek ponekad i posumnjao u njegovu prakti6nu
pronicavost, ali nikada u njegovu cestitost ili iskrenost.
Josh je, s o£ima na Mackenziju, sjedio rasirenih
nogu na uspravljenoj bacvi za 6avle. Kraj njega se jo
Francie, sjedeci na naginjala naprijed.
Ona je bila donesla Joshovu veceru u kozarnicu, i zamo-lil- a
ga da ostano, da upozna William Lyon Mackenzia.
"Bit cu manja od misa," obecala je ona. gledaiuci mo- - lecivo u Joshovo lice. A Josh se je, osjecajuci so krivim
sto ju toliko ostavlja samu, nasmijao i rekao da moze
ostati i plcsti.
Ali kad su so ljudi okupili i govor zapofeo, zvec-kan- je igala jeprestalo, i za6udjena Francie je gutala
svaku rijc6, s ocima usmjerenim na lieu "Malog Maka."
"Mi ovdjo na Ravnjaku nismo ti oskudici," objaS--njava- o jo Josh. "Ravnjak jo drugaciji. On je oduvijek
bio neka vrsta dolino blaga. Naselja posvuda nas teSko
su pogodjena. Ljudi i stoka gladuju. A Sto je joJ gore
od toga, po citavoj krajini je zavladala potiStenost. Lju-di
nemaju nade. Ocaj im je istocio volju da djeluju.
Misle samo o vremonu i o politi6koj akciji, koja ce im
odmali pomoci. To je prirodno."
"Posvuda je jednako, od Atlantika do Detroita,"
umjesao so Mackenzie.
"Propadanje usjeva i depresija," nastavi Josh, za-drzavaj- uci se na mjesnim prilikama, koje su mu bile
poznate, "doslo jo pravovremeno za Goodevea da za-teg- ne mrezu. George je jo5 u Michiganu, gdje se bogati.
i grabi zemlju, ali danas sam ciio da ce mladi Rcdfem,
koji zastupa Goodevea, oduzeti zemlju pedesctorici na-seljeni- ka
samo u Middlcsegu." Josh imcnuje nekoliko
njih sa popisne liste.
"On to ne moze uraditi!" vikne Joel. Njegove gu-sto
obrvicc se skupe, a oZiljak nad dosnim okom zivo po-bije- li.
"A ja vam kazem da hoce — drugi tjedan," гебе
Josh zagrijano.
Mackenzie predlo2i da bi zbog ovoga, i zbog drugih
pitanja, osobito zbog temeljite diskusije o peticiji za iza-bra- no vijece, bilo dobro sazvati reformatorski sastanak
na podru6ju St. Thomasa. U skladu s tim utvrdjen je
datum i stvoreni pokusni planovi.
Kad je Mackenzio izgovorio ove u2asnujuco rije-ci:
"Cak ako bi doslo do prolijevanja vase i mojo krvi,
tu jo ono Sto mora biti uemjeno," ljudi su se svi odje-danp- ut okrenuli k Jonu.
() Tako je narod od milja nazhao Mackenzia
fu gladnima u Toroniu
Gladys Francis Lewis Joshua Do ail
di, koja ce besposlenima davati milostinju. Ovo svjedoci
da on nije nikada ni mislio na rjcsavanje
problema. Steta sto je takav covjek premijer. Zbog nje-ga
i drugih takvih kao sto je on, mi smo pali u bespos-lie- u
i nesrecu.
Kroz prozore zgrade, koja unutra nije jos potpuno
dovrsena i sredjena, vidjelo se vcci broj malih stolova i
stolica.
— Zasto je to?
— To je za gladnu djecu, koja ovamo dolaze jesti.
Da, da, ima i gladne djece u Torontu. Jucer ih je ovdje
bilo preko 40. Nebi vjerovao, ali tako je. Sto mislis ko-liko
to boli njihove roditelje? Sto mislis kakav ce dojam
ova djeca dobiti o bogatoj Kanadi? Zar je takva moral-n- a
obaveza Kanade prema svojoj djeci?
Mojcm suputniku se zurilo u liniju, jer su novi ne-prcsta- no dolazili i dolazili, a htjeo je da ne bude na
kraju.
— Pogodilo nas zlo — rekao mi je pri rastanku. ZIo
je pogodilo stare i mlade, oceve i djecu, da, i one koji
su se mozda upravo ovog casa rodili. Ali neka. Mozda
ovako mora i biti, da bi sutra bilo bolje. Ja ne gubim
nade. Gledam u buducnost sa poukom iz proslosti. Ni-kada
vise necu glasatj za torijevce ili liberale. U dola-zeci- m
izborima glasat cu za istinske radnicke kandidate.
5ti&nuu mi je desnicu i rekao; "See you again, my
K. Tuloncanin
reformatorskog
republikansko
dostojanstvo
besprijekorno
niskomstolcicu,
besposlenickog
P- - )
" 1.
г
kkaro'i:, Jno"eNnsmikjieajeknveditorcepimreoiddcleongagsl,eodWauopilolimtarmeabloiLgysoiSlnck,oMtaoacpikreponolzliiajeek.voaOnrajeu-k kad postize i svoj cilj, sila promasuje. Ona unistava.
Svojstvo sile je da unistava. Ako bi ikada гакПибШ da
pnbjegnemo njezinoj upotrebi, u6inili bi nevidjenu ste-t- u a postigli malo dobra. Stvorili bi dva problema, dok
smo prije imali samo jednog. Svi mi ovdje bi stradali od
upotrebe sile, cak i kad bi nasi napori bili uspjesni. Mo-ram- o pronaci zdravi put i slijediti ga."
"Da, da," reko5e ljudi, govoreci polagano i zami-sljen- o, jedan za drugim, i ratobornost potaknuta Ma-ckenzijev- im Mom da postorjiijem5iimraan nnaccsmta,nei .m"iJgoanamthoaranmojc puropnraacvi.u".
Jos"hZ. a"JKtoo,likljoudcie,tenotopgoagjloesdapteodnnaosteim?"jenice?" prova-I- i
Mackenzie primjeti napeto lice i dostojanstvo i in-telegent-nost
duhnaa,poi ljjeednJooggsohvsuoukronjiDikmoovaonsega mkdoarzozeanarajkact,iuvnniaottgiogkcatodrvcjnterukctbak,aa bnriozzlu5o-cl-ogi uraditi.
"Mislite li da bi moglo doci do upotrebe sile, Wil-liam
Lyon Mackenzie ?", upita Josh smiono, stavivSi u ri- jeci pitanje, koje je bilo u mislima ljudi.
"Nadam se da ne ce," rece Mackenzie. "Ali dodjo
li do toga, to ne ce biti prvi puta da se je ideja namet-nul- a syijetu, ili bila progonjena, upotrebom sile. Put slo-bo- do je bio posvecen krvlju miliona siromaSnih ljudi i
2ena. Isus i Sokrat su gazili tim putem. Francuska i Amo-rik- a
su iSIe njim ..."
"Neka Bog sa6uva ovu zemlju od takove sudbine!"
reco Jon cvrstim, drhtavim glasom, koji je bio u jakom
kontrastu s dusevnom zostinom starijeg covjeka, i imao
je opamecujuci u6inak na ljude.
Mirno jo sjedio kraj Mackenzca, s glavom nagnu-tor- n na jednu stranu, i zamisljenim izrazom lica. AH sa- da jo vidio kako Joshove erne o5i plamte a pokretna
usta i nosnice podrhtavaju u odgovoi4i na Mackenzijevc
rijedi. Jon so odjednom poboja za ovog brata, kojega jc
volio vise od drugih. Jon osjeti prisutnost davno umrlog
Mosesa, kao da so j0 nejasni lik naginjao nad Joshovim
ramenima. Htio je povikati: "Ostavi ga na miru, Moses.
Ostavi Josha na miru"! On nije za tebe."
Jon je bio stariji. On nije imao Joshovu zivahnu, vi-tal- nu mladost, i njegovu ostru. djolotvornu pamct. Ni-j- o imao Joshovu osvajajucu, drustvenu narav, niti, mo- zda, Joshovu duboku odanost jednoj jedinoj stvari. Jon
jc imao osjecaja za manje 2ive i manje dramati5ne stva-ri.
Vec u dvadeset i petoj godini jo izabrao srednji pra-va- c, manje ekstreman, ali trezveniji. Bio jo duzo NTcme-n- a kveker negoli Josh i osjetio jo snagu kvekerske dis-cipline
prijo nego so j,, ona mogla oslabiti i prokusati po obicajima zivota vanjskog svijeta.
Usprkos Jonovog protesta, mogucnost nasilja jo to
noci bila posijana. O tome nitko nije govorio. Ali kad
misao jedanput nadjo izrazai u rijocima, ona poprima
novi Zivot i snagu, kojo nijo imala dok jo јоб bila ti pa-me- ti, neimenovana, neizgovorcna. Rije5i su stvorilo prl-jepo- mu to6ku zapanjujuci jasnom — dale joj zivot.
"A sto vi mislite, gazdarice Francie Doan? " upita
Mackenzie, u dobroti svojeg srea, ?.cleci da je prikljuSi
skupu, i misloci na svoju vlastitu kcorku. Pa. mislio jo
on, ova Joshova zena je neSto vise od djeteta,
Francie podigno pogled u potpunom pomanjkanjn
samosvijesti i pogleda ga liroko otvorenim. ozbiljnim
oiima. "Mislim da bi jodino omzje trebalo biti mir i do-bra
volja, i mnogo uconja — kao Sto radc Josh, Jon i
Joel. Ako jo kvekerska istina pravedna. onda je Jon u
pravu."
"Ali netko mora sprijeciti torijevski Family Com-pact,
da vas ne izbacujo iz vijeca nakon Sto vas narod iz
Yorka izabcro za svojeg predstavnika To su ucinili dva-p- ut
profile godine, nisu li? I mislim da je glupo birati
ljude da upravljaju zemljom, a onda po guvcrneru ime-nov- ati
na do2ivotni rok vijece, i uvijok torijevsko vije-ce,
koje upotrebliava veto — to jo rijec, zar ne? — pro-ti- v
svakog nacrta. koji bi oduzeo moc Compactu i porno-ga- o
obicnim ljudima Kanadc."
Josh u zaprcpaStenju pogleda svoju zenu.
"I mislim," doda ona, '"da nitko u Gornjoj Kanadi
ne bi trebao gladovati, dok so nekolicina jo? vise bogati.
Mi smo svi bozja djeca, zar nismo, i svi smo braca i se
stre? NTebiste li mogli neSto uciniti. William Lyon Ma-ckenzie,
da sprijecito Georgea Goodevea i drugo nic-m- u
slicne, u onome Sto fine?" Njezino malo lico oblika
srea bilo je vrlo ozbiljno, a tamno o6i prozime.
"Bravo, Francie!" povikno Joel. "Ti si iskrena kve-ker- ka
i iskrena reformerka ! Gospodo, mozemo li odgo-vori- ti
na to pitanje?" Joclove oci su s pasjom odanolcu
pocivale na Francienom lieu.
"I kad samo pomislim da mi nijo nikada tako govo-ril- a
!" гсбо Josh niskim glasom ; i u sjeni posegno za njo-zino- m
rukom i njezno jo stegno. Francie stidljivo pom-men- i.
(Nastavit de se)
friend!"
Stojao sam jos nekoliko minuta i motrio bijedna i
zabrinuta lica. Ima ih starijih i mladjih. Neki razgovara-ju- ,
neki samo sute i misle, stojeci nepomicno kao da su
zamrzli. Sto misle? Mo2da razmisljaju o tome kako
govori napis ispred njih, da je kamen temeljac ovoj
zgradi podigao ontarijski premijer. Oh, kako je veliko-duia- nl
Kako je simpatican prema bijcdnimal 5teta sto
i njega nema u linija ! O, ne, ne. Upravo ovog casa novi-n- e
su velikim neslovima donijele vijest, da ce premi-jer
Frost ove godine udarit 3 posto Sales Tax u pro-vinciji
Ontario.
Sto jos misle ovi u liniji? Kad ce opet raditi? Zar
je u Kanadi napravl jeno sve sto je potrebno? Zar nema
vise sto raditi? A oni, jadnici, nemaju ni postenog odi-jel- a
na sebi. Nemaju ni svog stana. Gdje su sinoc spa-val- i?
Kad su zadnji puta jeli? Sto ovaj snijeg ne zapad-n- e
barcm pet nogu visoko! Mozda bi ih netko pozvao
cistiti ulice? Ali ne, ne takol Ima boljeg izlaza. Ovih se
dana u Ottawi pregledavaju racuni o milijardama do-lar- a,
koji su tokom prosle godine dosli sa svih strana Ka-nade
u ime Income Tax. Milijarde u dosle prosle godi-ne,
milijarde dolaze tamo svaku godinu. Pa zar sve samo
u Ottawu, a iz Ottavve nista? Zar toliko za vojsku! Za
bombase! Za raketne bazel Za tragediju ako dodje do
rata! Toronto treba preko 200 milijuna dolara samo za
izgradnju podzemne zeljeznice. Linija ispred Scott Mis-sion
mogla bj nestati.
S. B. Goranin
Spomcnik Maiwu
ti Moskvi
Prema pisanju lista "Ve--
јбегпјаја Moskva", u Moekvi
ce so podici spomenik Karle
Marxu na Trgu Sverdlova,
preko puta Boljsog teatra,
[ na mjestu koje je prije 18
rodine predlozio Lenjin. Alt--
I tor projekta je poznati soy--
! jetski kipar Lav Kerbelj.
i Spomenik ce biti visok 8
i metara. Figura Marxa itra--
istat ce iz granitnog bloka i
i nece imati uobicajeni pijede
stal.
I Trazenje odgovarajudeg
kamenop blok trajalo je vi--
e godina. Xajzad je blok
nadjen u granitnoi uvali
Dnfepropetrovske oblasti tl
, Ukrajini. Sada 200 kameao--j
rezaca siiede blok mlvovani-- '
iuce velicine iz granitne stl-ien- p sivkaste bojp Ovaj
blok. tezi oko 20O tona, Uft
ce specijalnom platfomwm
prebaden u Moskvu.
Kanada je iidala prigod-n- u
marku ivovoloei 100-g-o
diinjtee rodjenja 1нЈЦдав?СО
pjeanikinje Emiljr Paalk
JoIlBiOB.