000079 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 SLOVENSKI ODMEVI Kina gradi Zelja za slovenski list Zopet se je pojavil maii delic zelje za ustanovitev slo-venske- ga lista, bolje receno za ve5je sodelovanjc v "Slo venskih odmevih' od tov. Serjaka. Prcj pa ko bi se os-Tn- il na zelje slovenskih iz-seljen-cev v Kanadi moram povedati tov. Serjaku, da sem vzgojen u duhu bratsva in jedinstva in da nikakor ne morem biti proti nekaksni skupnosti, katero omcnja v njegovem zadnjcm dopisu a §e manj, da scm nekaj take-g- a pisal. Kar se pa tice kric-d- e, da mi Slovenci nimamo svojega lista tudi ne bo drza-l- o kod je omenjeno. Drzalo pa bo, da sem pisal, da se nc smcmo pustiti soliti glavc ka-kor bi nokateri zeleli. Toliko tov. Serjaku kod Slovencu in Gl. predsedniku Z. J. K. Tov. Scrjak, omenili ste. da jast nevem in me opozar-jat- o v kakSncm polozaju so nahajamo napredno misleei Slovenci. Nevem kako je bilo s to mislijo pred leti vem pa za sedaj, da nepredno mis-lo- 5i Slovenci nismo krivi za takscn polozaj v katerem so nahajamo Po mojem mi§ljc-nj- u eo krivi tisti kateri bi ze-leli biti voditelji naprednib slovenskih naseljencev v Ka-nadi. Dobro nam je poznano, da so pripravc za occkojo2i slo-venski list bil0 v najlcpsem tcku. Pojavil a so jo pa zap-rck- a pod imenom "cetvorka" v katero jo po nedolznem pa-d- el tudi urcdnik Slovenskih odmevov.. Kjer tov. Skalaru ill bilo mogo6o, da bi urejc-va- l Slovenskc odmeve tako kakor je zelja slovenskih na-seljencev kar je prtflo do po-slcd- ic z metanjom na cesto tcr smo Slovenci vstali brez slovenskc besodo in s tern so sit tudi v noki meri tudi noki citatclji. V svoiem dopisu tov. Scr-- omenja pripravljen kritiziranje potrebno govorjenje. To po-me- ni, da po eni strani ima 2eljo do slovenskcga lista pod diktatom kateri ni-ma- jo nic" skupnega za slo venski Po mojem mislje-nj- u je kritika zclo zdrava. posebno pa v takem polo2aju v katerem sc mi Slovenci na-hajamo Kjer resni in aktivni brez kritikc ne moremo Vsaka organizacija napredu-j- c z uspehom So vodst-vo- , da bo vodilo v pravi lu6i. Poglejmo letosnji ko-led- ar Slovenskc izseljcniSke matice v Ljubljani. V 1НЛЛ01 ima" (SvTgetak) Drzavm rukovodioci l nicna stampa sa otvorcnim cinizmom suprotstavljaju radnikc jednih prcduzeca drugima, oni napadaju na radne kolektivc, koji, tobo-ze- , rade" a zaradjuju zahvaljujuci monopolistiS-ko- m polozaju svog prcduze-ca i tako "zive na габип dru-gih- ". "norba" od 20. 1960 godine u clanku "O ra-spod- cli dohotka" pise izme-dju ostalog i sledece: " . . . Noki ljudi isti5u da ipak ne zavisi sve od uspjeha i rczultata rada, od toga kako radi§, nego kako se sna-djo- s; noki kolektivi se uspa-vljuj- u zbog povoljne situa-cij- o koju im daic povlasceni polozaj, iako slabo rado; u nekim kolektivima naziru se znaci izvjesnog mentalitcta jakih, koji imaju sredstava na pretok. a u dmgim men-talite- ta slabih i siromaSnih. koji iedva egzistiraju". Da kle. "neradnici" iz razvijp-niji- h preduzeca zi na ra- tlin "marljivih" u slHbim preduzoima i ove, posled-njo- , treba zadojiti mriniom prema prrima, uvuci ih u medjusbnu borbu zn golu pgzietenciju i tako im akre-wu- tl paXnju sa j?oru6ih pro-blcm- a danainjice kojih kolendaru ni bilo prostora za nas Slovence kateri se na-hajamo v Kanadi, £igava je to krivica? Proti jugoslovan-sk- e demonstracije v Trstu je objavil Jedinstvo, zakaj to objavili Slovenski od-me- vi ? Da so pogovorimo po na-Si- h zelja o nasem listu in nje-go- vi bodo2nosti v skupnem listu "Jedinstvo" je po mo-jem miSljenju malo tezko, seveda ce se bo tako nada- - Ijevalo. V sedanji kampanji za list "Jedinstvo" je u-redni- Stvo poslalo nekaj vpra-sa- nj svojim citateljem, kako se njim list dopade in njeno pisanje. Zelo rad bi pa vedel ce je bilo poslano to vprasa-nj- o kateromu Slovencu in koliko jih je odgovorilo? Lepo bi bilo tudi od ure-dniSt- va Slovenskih odmevov, ce to Je obstoja, da bi obja-vil- o rezultat o sedanji kam-panji Mislim da je to zelja vseh kateri so ostali zvesti Slovenskih odmevov. Kjer s takim delom bo pri-sl- o do vccjega razumevanja za slovenski list in slovensko bcsedo. Kajti vsak Slovence zeli Sitati v svojom materi-ne- m jeziku razne novice iz domacega kraja in borbo za svoje pravice koroSkih in tr-- zaskih Slovcncev. Dragi rojaki, spomnimo so leto dni nazaj ko so bili Slo-venski odmevi Se dobro razsirjeni, da jih je bilo kai vosoljo citati. jo bilo do-s- ti slovenskih izsoljencev ka-teri so pripomogli s svojimi dopisi, posebno pa so ko so se zaSclc javljati mlada sloven dekleta. Clovck bi mislil, da tekmujejo katori bo lepso napisal o potczkocah kanad-skeg- a dclavca ki so bori za bolje zivljenjo. Dragi rojaki, kakor sem sposobon dati kritiko sem o jak nni pustimo po- - bonem tudi spre-samez- no in nc-- 1 ioti isto. Zato pa kar naprej. samo list. biti. ima samo torn "nc od ni-s- o isto samo kar Saj ska ce kateromu ni kaj prav, ko-scc- k papirja mislim da ni preve£ c"e tarn napiscte kaj mislite. Samo tako se homo pogovorili o naSeb dclu kate-ri na§ бака, posebno pa od nas mladih Mi nemorcmo 6akati na stare ker oni racu-naj- o na nas in gledajo v nas kot ustanovitelji slovenskega lista s pravilno slovensko be-scd- o. NaSa parola pa naj bo: Se nas je, ki kri nam pije-j- o birici, ali nas nikoli ne u-ni- 5i. J. Slavko. III НАГ zva. XI. pitanja citavc radnic- - i kc klase i naroda uopste. 1 U isto to vrijeme dr2avni rukovodioci, koji su ujedno i funkcioneri tzv. "Saveza ko-munista", nastoje da kod ra-dni- kc klase ubiju internaci onalistifke osjccaje, da je vaspitaju u duhu burSoas-ko- g u duhu prema radni-5ki- m klasama drugih ze-mal- ja, prije svega SSSR-a- , i Kine. Na raznim sastanci-ma- , seminarima, po raznim tzv. radni5kim Skolama, ku-da pozivaju, uglavnom, mla-d- o i neiskusne radnike, do-b- ar dio vrcmena koristi se samo u svrhu u spomenutom pravcu Za tesko stanje u kojem sc naIa Jugoslavija uslijed po-liti- ke svoga rukovodstva, o-krivl- iuje se Sovjetski Savez i socijalisticki tabor, a isto-vreme- no populnrisu se SAD i americki zivota. NTa takav nacin misli se preki-nu- ti organske veze jugosla-venske radnicke klase sa TeSko stanje radnicke kla-se. jugoslavenski vlastodrJci pokuavaiu prikriti demago-gijo- m tzv. radnic"kim sav-ieti- ma i tobo?.niem radnic-ko- m To je Grandlozno djelo: kanalizacija jednaka 91 Panama kanalta Provincija Anvhej prostire se od glavnih puteva ravmcom sjeveme Kine U njoj se nalazi najveci svjetski sistem kanala koje su lskopah seljaci te pro-vince Oni tvrde da su u 1 1 godina prevrnuh 14 milijardi i 500 milijuna kubicnih znetara zemlje, 5to je ravno za 91 Pa-nama kanala, ill, receno dru-gi- m nje&ma, torn zemljom mo-ga-o bi se napraviti nasip me-t- ar visok l metar Sirok koji bt opasao zemaljsku kuglu 363 puta Ja sam iSla pogledati to go-rostas- no kopanje kanala DoSh smo iz Sangaja u glavni grad provincije — Hofei, oko cije u-s- ke sredine diiu se kuce, tvor-nic-e i Skole Na par Sirokih uli-c- a tog starog grada podignuti su vehki ducani i tvrdo gradje- - ne banke Mi smo se smjestili u elegantnoj ku6 za goste u par-k- u K noma je dosao nacelnik l ispricdo kako je Hofei, naru-бе- т grad provincije, od 50,000 stanovnika narastao na 570 000 stanovnika Dok joS manjkaju zeljezniike putne veze sa San-gajo- m i Pekmgom, ovaj grad je za 11 puta podigao poljopri-vred- u l porast nove mdustnje u provinciji Anvhej. Nakon toga prvi sekretar partije u Anvhej dao nam je kratku historiju te provincije Generacije i generaaje to je bi-l- a siromaina provinaja, a oso-bit- o njen sjeverni dio poznat kao "nesretni predio" iz koieq su horde seljaka bjezale radi suSe i poplave u druge provin-cije da prodaju svoju djecu i da prose Kontroliranje vode za njih je bio najozbiljniji prob-lem Dvije velike njeke proticu kroz provinciju — Jangce i Hvaj — od kojih prijeti popla-v- a Hvaj je poplavila 980 puta u 2,000 godina je da od da da da je zavisi putu u kakvi anketa. XI. "Ima radnike moja dosta i ano nimnost kao sredstvo u Ima koji pitanja i i pravo stvari. Ima i otrih i pitanja anke-te? Pobrim djelom prije zivotnih rada, i posla i uopste. i i tzv. i savjeti-- Poplave su biie jos gore na-kon 1938 kad je Cong Kaj-se- k nasip 2ute njeke lznad "da a bio potapa-nj- e mihjuna Zbog toga poplave su bile svake godine l sve vi-se Stele chnile, tako u ju-l- u 1950 — Ijeta nakon — 880 000 akera, kad stanje prijeke nuJde Tako je vode postalo орб zada-ta- k. iz 6tave Kine sastali su se u Pekingu mjere su po-duz- ete za vode Hvaj-- a Par go-dina projekat njeke Hvaj, kojeg su strani delegati mirovne za Aziju, postao glaeovit u svijetu Anvheja su ponosm svoje tradicije, koja pocela u Kuomitan-go- m 1925 Kada je 1927 izdaj-ni- k Gang Kaj-Se- k prvu su uspo- - stavih svoju bazu u plamnama Tapieh--a 1 imali drzavnu vlast i svoju Armiju, ova je kasnije daleki U ratu protiv ja-pa- na Nova Armija bila u An-vhej- u. Nakon predaje Japcma, prema sporazumu kojeg general George Marshall izmedju komunista i Canga, armija izafla iz Anvheja Cang prekriio spo- - razum i proganjao seljake, se razvise re volucionarne sile, da 1947 jedan dio Anvheja bio i su opet svoju vlast i drfali sve I UN Svakim danom jasnije R. Kina mora biti u UN. Za to ovih izjasnio i kanadski konzervativni poslanik Arthur Smith (iz Calgary), koji je clan Generalne UN. Ali prijedlog poslanika Smitha "kec". On smatra da pitanje primanja Kine u UN zavisi od toga da li ce se ona odreci Formoze. Formoza je kineski teritorij i traziti nje ga se odrekne ako zeli bud u UN je ne samo nepravedno, nego i krajnje Formoza je zaposjednuta po vojnim si-lam- a. Tu se radi o americkoj agresiji, treba da osude Ujedinjene Nacije i svaka prava clanica UN, a napa-da- ti Kinu ima "agresivne namjere" zato to brani svoja prava. N. R. Kina treba biti primljena u UN zato da tamo bude — pripada mjesto koje zauzima banda. Л ПЛ1 Ail ПМП1НЛ11Р 11 II Mill II Nije samo jedan rad u ruLuuuu KHumurvC ivLHac u juuuolhwiji j?.?s&,.,:s-- i rjesavanje nespretno sklcpana teonja o jugoslavenske nacionalizma, neprijateljstva "prevaspitava-nja- " nacHn me-djunarod- nim pnJetarijntom o sflmoupravljanju. KINA CankajSekovska "jugoslavenskom so Prema noj — ra-dni- ci su "gospodari predu-zeca". No, su oni gos-podari najbolje pokazuju 6i-njeni- ce. Ovo je najbolje po-kaza- la i toliko reklamisana, vec spomenuta, "Borba" od 2. 1960. go-din- e pise: ih (misli na — primjedba) takvih, koji su ankete upotrebiii lidnog cbra6u-n- a sa pojedinim rukovodio-cim- a preduzecu. ih su na pojedina odgovarali o5igledno tenden-ciozn- o pristrasno, karikira-juc-i izopacujuci sta-nje vrlo sarkasti(5nih primedaba". A kakva su radnici prilikom to su bili zahtjevi nego pitanja. Radnici su trazili poboljsa-nj- e uslova, pobolj-snni- e uslova stabilne plate, garanciiu zaStitu ra-da. protestirali su protiv iz-baciva- nja sa nezapo-slenos- ti zahtjevali poboljsanie socijalnog osi-guran- ia — sa prozirom mrznjom izja'njavali se o radnickom samouprav-ljanj- u "radnickim probio Hengcbva zaustavi Japan-ce- ", rezultat je kineskih seljaka re-dov- ne to da je prvog oslobodjenja poplavilo 4, je progla-5en- o kontroliranje najpreSniji Strucnjaa da kon-feriS- u Izvanredne kontroliranje na citavom terenu kasnije vidjeli konferencije je Seljaci provincije revolucionarne je uje-dinjen- om frontu sa uguSio revoluaju, komunjsti Crvenu odmariirala na sjeverozapad glasovita Cetvrta je smjeltena je u-tan- aao C ova je je me-dj- u kojima nove je oslobo-dje- n seljaci usposta-vi- h je N. primljena se dana takodjer kanadske delegacije na zasjedanju sku-psti- ne sadrli primljena neozbiljno. americkim to ne sto spada njoj nepra-viln- o cijalizam". postav-Ija- li j- - rw wam vuju4 д i pick-vlja- £ I- -- ako svaki i istupa bilo je po svim anketiranim ko lektivima. "Radnteki savjet — pio "Rorba" — radnici nazivaju "oni tamo" i ne smatraju ga svojim predsta-vni£ki- m tijelom, svojim or-gano-m". Ovakav je stav jugoslave-nske radnicke klase prema "samoupravljanju". Nije to ni 6udo, kada 6itavi taj sis-tem "radnickog samouprav-Ijanja- " ne predstavlja drugo osim orudja i sredstva za ugnjetavanje i obmanjiva-nj- e radniSke klase. Po "sav-jetim- a" sjede ljudi, koji ni-je- su pozvani da predstavlja-j- u interese radnicke klase. Kada bi ove ustanove nekim c"udom бак htjelo gtititi interese radnika, one to ne bi mogle. jer stoje pod stro-go- m kontrolom drzavnih or-gan- a. Ali. zasto se onda odr-zava- ju "ankete". ako vlast ne interesuje polozaj trudbe-nik- a i ako ona ne stremi k tome da ga poboljSa? Ovo obja'njava "Borba" u svom broju od 12. XI. 1960. godi-ne sledecim rije2ima: "Ovi razgovori i sastanci, pored mnogih drugih. korisno su posluzili Republickom vecu da pripremi solidnu anali-- z koja omogucuje precizni-i- u sliku o raznovrsnim poli-ticki- m kretanjima. shvata-- Pise: Anna Louise Strong do oslobodjen a ritave Kine 1948 — 49 U toj provinciji zemljiSna re-for- ma pocela je 1950., odbori za medjusobno pomaganje bill su uspostavljeni po otavoj pro-vinciji do 1952. Od 1952 do 1957 poljoprivredne zadruae rasle su i napredovale da su obuhvatile 97 1 posto seljaka i njihovih imanja U osam mje-se- ci 1958 godine 99 87 posto seljaka stupise u komune, koji prestavljaju 33,500 000 jo dotle skoro iskljuftvo poljoradno pu-cdnst- vo provincije Anvhej. Sa komunama pocela su pra-va pnzorna remek djela u ze-mljoradn- om, industrijalnom po-rast- u, a osobito u kontrohranju vode Do 1957 centralna vlada Kine, mjesna vlada Anvhej-- a i sve lokalne organizaaje selja-ka uzese ибебба u plamranju kontroliranja vode Iskustvo se-ljaka konacno ispravi glediita struenjaka i uvede se nova teh-ni- ka Steceno iskustvo pospje-2il- o je nove i vaine izgradnje Prvi vehki planmski rezervoar od 500 mihjuna kubicmh meta-r- a — Futsolin — izgradjen je 1954 Drugi, cetiri puta veci, dovrSen je 1956, treci, jol ve-- ci, 1958. U 10 godina provinci-ja Anvhej lzgradila je 39 veli-ki- h l srednjih i 3,518 malih re-zervo- ara Narocito je pnmjetlji-v- a Lunkoko brana, koju je je-dan kotar svrJio u 2 godine kao dio rada Veliki Skok, svojim snagama i svojim financijarria Oni su sada svoju zemlju kla-sifiar- ali u 6etiri klase tako da svakoj klasi odgovara drugcije kontroliranje vode Kako koje krajeve pogadja susa l poplave, kako se 3eljaa komuna bore protiv tih zala, cujmo Sefa za kontrolu vode o tome. "Obicno kife padne oko 30 unda na godinu, a najviSe je padne usred ljetd. Jedna lje-t- na oluja u julu moie baati 15 unca vode u 5 dana Nakon ta-- kove oluje ravnice u Hvaipej tako pophvaju da voda nema kuda ctioati Ali, nakon toga kada voda jednom uvrije, dva tjodna Ijetnog sunca moze da spah sulom svu zemlju U pro-ljec- e 1959 suia je trajala 100 dana Inzinjeri su se rrmogo natezali s time i konacno odlu-6i- h za pregrade i natope Ako ima vode previse, treba joj na-- di mjesto, ako je treba za na-tapanj- e, treba je imati U pre-dje- lu Vo Luig Fu jedva je u 10 godina bila jedna vnjedna zetva Tako je to mjesto ozbi-Ijn- o pocelo sa radom na kana-lim- a To je kanalizacija pose-bn- e vrste tu, jer nisam cula za takova nelto u svijetu U zimi 1957—58 zajedno sa susjednim mjestom Cenci poceli su kopati kanale da imaju gdjo zadrSati suviSnu vodu za buducu upo-rab- u. Ova se metoda proSirila 6tavom sjevornom Kinom, ko-ju nali inzinjeri smatraju naj-novi- ja znanstvena pneuva vo- de " njima i sukobima shvata-nj- a u kolektivima". — Dak-l- e, "politika kretanja i shvatanja u kolektivima" in-teresov- ala su u prvom rcdu vise organe! Oni se boje or-ganiza- cije radniSke klase i na sve moguce naSine, kori-ste- ci sve svoje organe, po-6a- m od UDB-- e pa do sindi-kat- a, nastoje da opipaju puis radnih masa, da saznaju "Sto se iza brda valja" ! Cinjcnice o teSkom stanju jugoslavenske radnicke kla-s- e bodu o5i. Dosadasnje isku-stvo pokazuje, da drSavni rukovodioci niSta ne predu-zimlj- u u cilju radikalnog po-boljsa- nja poloiaja radnika. Oni po torn pitanju ne idu dalje od sladunjavih fraza i obecanja, a u najboljem slu- - баји — objavljivanja pone-- kog "kntickog" clanka u Stampi Ovo jo s jedne stra- - ne i razumljivo — ako bi "posli dalje". onda bi se o-n- i. u stvari. digli sami protiv sebp i svojih "teorija". a to bi bio apsurd Driavno ruko-vodstv- o taji da je za sve ovo zlo kriv postojeci reiim i nje-gov- i nosioci. Ako se nekad i govori o neJijoj krivici, on-da so samo spominiu imena malih liudi — sitnih rukovo-dioc- a na terenu. Prema reii-msko- j, ioi djilaeovskoj, pa-rol i — "sa izvora bistra vo da tece". a Jto je narod nut- - Cilj kanalizaaje postavljen je ovako 1) Spnjeati poplave pa cak i kada padne 15 unca kile u 5 dana 2) Dati dosta natapanja za 70 dana suie. 3) Pretvonti suho u mokro zemljijte za rilu, koje daje plod cetiri,puta na godinu 4) Dati saobracaj brodom svakom kotaru i svakoj komu-n- i. 5) Svako mjesto snabdjeti n- - bom l patkama 6) Pomocu vode snabdjeti elektricnom energijom U planu su predvidjem kana-l-i razli6tijeg promjera Kad bu-d- u gotovi, kanali i njeke natp-p-at ce svu zemlju Biti ce 12 vehkih kanala po 200 nogu Si-ro- ki, 150 druge i trece Sirine, preko 50,000 manjih kanala, oni ce biti spojeni sa 30,000 brana i kontrolnih vrcrta Ve-ci- m kanalima moci ce ploviti brodovi preko Kine od Pekinga do Kantona U radu ovih kana-la prebacit ce se 96 milijardi kubi&ih metara zemhe — "GO Panama kanala" U bregovitim predjeKma gdje je obradjiva zemlja raitrkana, oni dovodo vodu iza planine, a u nizin uz — a a — a armije i svojim u prosle riba re i u ona i zn ti 5TRANA 3 Jangce, a-ke- ra leze pod vodora. oni grade cotvome tako da se moze pu-mp- ati i van. kaze da ce oni imati dosta vode da svoju 000 akera. misli je na su seljaci provincije Na mjestu Usprkos suie njihova ietva sve-jed- no rasla 1957 na 586 7 bu-- sela 1958 , a na 641 6 milijuna 1959 je bila su-sa Ove su iznad popreo-n-e zetve koja je 2 7 puta nego 1949 , dok je u Anvhej 4 ovoga oni su tnju za 16 odgoj svinja za 5 posadih 101 breskvi, 70,000 ka, jabuka, zaiu-- mili 5 mihjuna goleti i na drveca u mjesnim i gradskim parkovima i dvonStima ove nacine narod u gradi boliu buducnost koju ce nic'ki u.'ivat "AT THE CROSSROADS" IN SECOND PRINTING By Secretary, Canadian Slav Committee The pamphlet by Canadian Slav Committee trea-surer G. Okulewich, "At the Crossroads - For Life, For Happiness" has proved to be immensely suc-cessful. Russian and Ukrainian editions are sold out (there are still few in Ukrainian) while a second edition had to bo printed of thc pamphlet in English in of thc large orders that were received. The reason for thc popularity of "At the Cros-sroads" is its timeliness. It with the questions that are disturbing the public mind not just at "political" levels but in every home. What would happen in case of nuclear war? Is there any escape? How about fall-o- ut shelters? is the truth germ and chemical warfare? Will trrible weapons actually be emplo-yed- ? Who war anyway? Why? Can trust the Russians? What do the Western powers propose on disarmament? neutral Canada do to help peace? All these questions and more answered clearly, thc replies bolstered by quotations from authoritative sources in the Western countries. The explanations therefore, are easily understood impossible to argue against. the new printing of thc pamphlet in English, orders should be sent promptly because already it as though they won't last long. The price is 15 cents per copy. Send orders money orders) to thc Canadian Slav Committee, Dundas St. W., 3, Ont. The Canadian Committee is preparing its second 1961 project — publication of special pam-phlet on the discrimination against foreign-bor- n wor-kers (and in favor persons revealed to be war crimi-nals) on the part the Department Citizenship and Immigration. Novi inspekfor Bundeswehra - star? nacisfa Za inspektora za- - padnonjemaSke (Bu-ndeswehra) postavljen je general Fortsch, za koga is-toSnonjem-ncka Stampa tvrdi da je bio aktivni nacista o-sudji- van za ratno zlocmstvo. U napisima listovi Pet milijardi knjiffa godisnjc u svijetu Prema statistiSkim poda-cim- a koje je objavio UNES-CO sve stamparije svijeta odStampale su toku godine pet milijardi knjiga To zna5i da je na svakog stanovnika svijeta objavlje-n- o po dvije knjige. sitne ribice ju mu-te. Alj jugoslavenski radni-ci poznaju jednu bolju. sta-rt! narodnu poslovicu, prema kojoj "Od glave smrdi"! Jugoslavenska radni£ka klaa. poznata po svojoj volucionarnosti. nalazila so ranije teSkim poloiajima. ali je uvijek naila izlaz. Svi znaci pokazuju Aa. ga tnu pije, to nije kriv "Uvor", sada traii. Ona da svi njeku gdje тШрт! nekada velike na-sip- e, vodu unutra Sef naskoro natapaju svu zemlju od 4,500 On da ovo najvece nata-panj- e svijetu Sta ovtme dobili Anvhej' prvom stalnu kontrolu snabdje-vanj- a vode od 100 dana je od 453 mihjuna bu-se- la mihjuna kada duga ietve 6tave Kine, veca puta veca Pored povecali mdus- - puta, puta, 000 ake-ra akera krula- - 47,600 akera akera miljarde zasadih svojim Na sve Anvhej zajed- - John Weir, titled Tlie practi-cally view deals What about such wants you really What could arc and With looks (and 1164 Toronto Slav now the of of of novog vec koje iznose Fortschovu aktivnost u nacistickom Reichu i nje-go- v uspon u hitlerovskoj ar-mi- ji. U §irem napisu pod na-slov- om "Naci-Fortsc- h na Sc-lu- " "Neues Deutschland" is-ti- ce da je jedan sovjetski sud 1950. osudio Fortscha na 25 godina zatvora zbog ratnih zlocina Fortsch — je — ka-ko navodi list — 1941. bio potpukovnik u Stabu Sofa za naoruzanje, 1912. pukovnik u prvom odjeljenju 18. armi-je. 1911 general-majo- r i sef Staba 18. armije, a 1915 Sef vojne grupacije "Kurland". Njemu so pripisuje razara-nj- e Ienjingrada. Novogoro-d-a i Pskova. problemi mogu biti rjefenl samo u torn slucaju, ako po-nov- n0 dobije vlast u svoje ruke i ako se ramenom k ra-me- nu prikliui medjunarod-no- m radnickom iwkretu it Iwrbi za progres i sretnu ea-traSnj- icu Samo povratak im put izgradnje socijalizma sa-dr- ii u sebi spas! 29. I. 61. Marko SimTc .
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, March 14, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-03-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000020 |
Description
Title | 000079 |
OCR text | 4 SLOVENSKI ODMEVI Kina gradi Zelja za slovenski list Zopet se je pojavil maii delic zelje za ustanovitev slo-venske- ga lista, bolje receno za ve5je sodelovanjc v "Slo venskih odmevih' od tov. Serjaka. Prcj pa ko bi se os-Tn- il na zelje slovenskih iz-seljen-cev v Kanadi moram povedati tov. Serjaku, da sem vzgojen u duhu bratsva in jedinstva in da nikakor ne morem biti proti nekaksni skupnosti, katero omcnja v njegovem zadnjcm dopisu a §e manj, da scm nekaj take-g- a pisal. Kar se pa tice kric-d- e, da mi Slovenci nimamo svojega lista tudi ne bo drza-l- o kod je omenjeno. Drzalo pa bo, da sem pisal, da se nc smcmo pustiti soliti glavc ka-kor bi nokateri zeleli. Toliko tov. Serjaku kod Slovencu in Gl. predsedniku Z. J. K. Tov. Scrjak, omenili ste. da jast nevem in me opozar-jat- o v kakSncm polozaju so nahajamo napredno misleei Slovenci. Nevem kako je bilo s to mislijo pred leti vem pa za sedaj, da nepredno mis-lo- 5i Slovenci nismo krivi za takscn polozaj v katerem so nahajamo Po mojem mi§ljc-nj- u eo krivi tisti kateri bi ze-leli biti voditelji naprednib slovenskih naseljencev v Ka-nadi. Dobro nam je poznano, da so pripravc za occkojo2i slo-venski list bil0 v najlcpsem tcku. Pojavil a so jo pa zap-rck- a pod imenom "cetvorka" v katero jo po nedolznem pa-d- el tudi urcdnik Slovenskih odmevov.. Kjer tov. Skalaru ill bilo mogo6o, da bi urejc-va- l Slovenskc odmeve tako kakor je zelja slovenskih na-seljencev kar je prtflo do po-slcd- ic z metanjom na cesto tcr smo Slovenci vstali brez slovenskc besodo in s tern so sit tudi v noki meri tudi noki citatclji. V svoiem dopisu tov. Scr-- omenja pripravljen kritiziranje potrebno govorjenje. To po-me- ni, da po eni strani ima 2eljo do slovenskcga lista pod diktatom kateri ni-ma- jo nic" skupnega za slo venski Po mojem mislje-nj- u je kritika zclo zdrava. posebno pa v takem polo2aju v katerem sc mi Slovenci na-hajamo Kjer resni in aktivni brez kritikc ne moremo Vsaka organizacija napredu-j- c z uspehom So vodst-vo- , da bo vodilo v pravi lu6i. Poglejmo letosnji ko-led- ar Slovenskc izseljcniSke matice v Ljubljani. V 1НЛЛ01 ima" (SvTgetak) Drzavm rukovodioci l nicna stampa sa otvorcnim cinizmom suprotstavljaju radnikc jednih prcduzeca drugima, oni napadaju na radne kolektivc, koji, tobo-ze- , rade" a zaradjuju zahvaljujuci monopolistiS-ko- m polozaju svog prcduze-ca i tako "zive na габип dru-gih- ". "norba" od 20. 1960 godine u clanku "O ra-spod- cli dohotka" pise izme-dju ostalog i sledece: " . . . Noki ljudi isti5u da ipak ne zavisi sve od uspjeha i rczultata rada, od toga kako radi§, nego kako se sna-djo- s; noki kolektivi se uspa-vljuj- u zbog povoljne situa-cij- o koju im daic povlasceni polozaj, iako slabo rado; u nekim kolektivima naziru se znaci izvjesnog mentalitcta jakih, koji imaju sredstava na pretok. a u dmgim men-talite- ta slabih i siromaSnih. koji iedva egzistiraju". Da kle. "neradnici" iz razvijp-niji- h preduzeca zi na ra- tlin "marljivih" u slHbim preduzoima i ove, posled-njo- , treba zadojiti mriniom prema prrima, uvuci ih u medjusbnu borbu zn golu pgzietenciju i tako im akre-wu- tl paXnju sa j?oru6ih pro-blcm- a danainjice kojih kolendaru ni bilo prostora za nas Slovence kateri se na-hajamo v Kanadi, £igava je to krivica? Proti jugoslovan-sk- e demonstracije v Trstu je objavil Jedinstvo, zakaj to objavili Slovenski od-me- vi ? Da so pogovorimo po na-Si- h zelja o nasem listu in nje-go- vi bodo2nosti v skupnem listu "Jedinstvo" je po mo-jem miSljenju malo tezko, seveda ce se bo tako nada- - Ijevalo. V sedanji kampanji za list "Jedinstvo" je u-redni- Stvo poslalo nekaj vpra-sa- nj svojim citateljem, kako se njim list dopade in njeno pisanje. Zelo rad bi pa vedel ce je bilo poslano to vprasa-nj- o kateromu Slovencu in koliko jih je odgovorilo? Lepo bi bilo tudi od ure-dniSt- va Slovenskih odmevov, ce to Je obstoja, da bi obja-vil- o rezultat o sedanji kam-panji Mislim da je to zelja vseh kateri so ostali zvesti Slovenskih odmevov. Kjer s takim delom bo pri-sl- o do vccjega razumevanja za slovenski list in slovensko bcsedo. Kajti vsak Slovence zeli Sitati v svojom materi-ne- m jeziku razne novice iz domacega kraja in borbo za svoje pravice koroSkih in tr-- zaskih Slovcncev. Dragi rojaki, spomnimo so leto dni nazaj ko so bili Slo-venski odmevi Se dobro razsirjeni, da jih je bilo kai vosoljo citati. jo bilo do-s- ti slovenskih izsoljencev ka-teri so pripomogli s svojimi dopisi, posebno pa so ko so se zaSclc javljati mlada sloven dekleta. Clovck bi mislil, da tekmujejo katori bo lepso napisal o potczkocah kanad-skeg- a dclavca ki so bori za bolje zivljenjo. Dragi rojaki, kakor sem sposobon dati kritiko sem o jak nni pustimo po- - bonem tudi spre-samez- no in nc-- 1 ioti isto. Zato pa kar naprej. samo list. biti. ima samo torn "nc od ni-s- o isto samo kar Saj ska ce kateromu ni kaj prav, ko-scc- k papirja mislim da ni preve£ c"e tarn napiscte kaj mislite. Samo tako se homo pogovorili o naSeb dclu kate-ri na§ бака, posebno pa od nas mladih Mi nemorcmo 6akati na stare ker oni racu-naj- o na nas in gledajo v nas kot ustanovitelji slovenskega lista s pravilno slovensko be-scd- o. NaSa parola pa naj bo: Se nas je, ki kri nam pije-j- o birici, ali nas nikoli ne u-ni- 5i. J. Slavko. III НАГ zva. XI. pitanja citavc radnic- - i kc klase i naroda uopste. 1 U isto to vrijeme dr2avni rukovodioci, koji su ujedno i funkcioneri tzv. "Saveza ko-munista", nastoje da kod ra-dni- kc klase ubiju internaci onalistifke osjccaje, da je vaspitaju u duhu burSoas-ko- g u duhu prema radni-5ki- m klasama drugih ze-mal- ja, prije svega SSSR-a- , i Kine. Na raznim sastanci-ma- , seminarima, po raznim tzv. radni5kim Skolama, ku-da pozivaju, uglavnom, mla-d- o i neiskusne radnike, do-b- ar dio vrcmena koristi se samo u svrhu u spomenutom pravcu Za tesko stanje u kojem sc naIa Jugoslavija uslijed po-liti- ke svoga rukovodstva, o-krivl- iuje se Sovjetski Savez i socijalisticki tabor, a isto-vreme- no populnrisu se SAD i americki zivota. NTa takav nacin misli se preki-nu- ti organske veze jugosla-venske radnicke klase sa TeSko stanje radnicke kla-se. jugoslavenski vlastodrJci pokuavaiu prikriti demago-gijo- m tzv. radnic"kim sav-ieti- ma i tobo?.niem radnic-ko- m To je Grandlozno djelo: kanalizacija jednaka 91 Panama kanalta Provincija Anvhej prostire se od glavnih puteva ravmcom sjeveme Kine U njoj se nalazi najveci svjetski sistem kanala koje su lskopah seljaci te pro-vince Oni tvrde da su u 1 1 godina prevrnuh 14 milijardi i 500 milijuna kubicnih znetara zemlje, 5to je ravno za 91 Pa-nama kanala, ill, receno dru-gi- m nje&ma, torn zemljom mo-ga-o bi se napraviti nasip me-t- ar visok l metar Sirok koji bt opasao zemaljsku kuglu 363 puta Ja sam iSla pogledati to go-rostas- no kopanje kanala DoSh smo iz Sangaja u glavni grad provincije — Hofei, oko cije u-s- ke sredine diiu se kuce, tvor-nic-e i Skole Na par Sirokih uli-c- a tog starog grada podignuti su vehki ducani i tvrdo gradje- - ne banke Mi smo se smjestili u elegantnoj ku6 za goste u par-k- u K noma je dosao nacelnik l ispricdo kako je Hofei, naru-бе- т grad provincije, od 50,000 stanovnika narastao na 570 000 stanovnika Dok joS manjkaju zeljezniike putne veze sa San-gajo- m i Pekmgom, ovaj grad je za 11 puta podigao poljopri-vred- u l porast nove mdustnje u provinciji Anvhej. Nakon toga prvi sekretar partije u Anvhej dao nam je kratku historiju te provincije Generacije i generaaje to je bi-l- a siromaina provinaja, a oso-bit- o njen sjeverni dio poznat kao "nesretni predio" iz koieq su horde seljaka bjezale radi suSe i poplave u druge provin-cije da prodaju svoju djecu i da prose Kontroliranje vode za njih je bio najozbiljniji prob-lem Dvije velike njeke proticu kroz provinciju — Jangce i Hvaj — od kojih prijeti popla-v- a Hvaj je poplavila 980 puta u 2,000 godina je da od da da da je zavisi putu u kakvi anketa. XI. "Ima radnike moja dosta i ano nimnost kao sredstvo u Ima koji pitanja i i pravo stvari. Ima i otrih i pitanja anke-te? Pobrim djelom prije zivotnih rada, i posla i uopste. i i tzv. i savjeti-- Poplave su biie jos gore na-kon 1938 kad je Cong Kaj-se- k nasip 2ute njeke lznad "da a bio potapa-nj- e mihjuna Zbog toga poplave su bile svake godine l sve vi-se Stele chnile, tako u ju-l- u 1950 — Ijeta nakon — 880 000 akera, kad stanje prijeke nuJde Tako je vode postalo орб zada-ta- k. iz 6tave Kine sastali su se u Pekingu mjere su po-duz- ete za vode Hvaj-- a Par go-dina projekat njeke Hvaj, kojeg su strani delegati mirovne za Aziju, postao glaeovit u svijetu Anvheja su ponosm svoje tradicije, koja pocela u Kuomitan-go- m 1925 Kada je 1927 izdaj-ni- k Gang Kaj-Se- k prvu su uspo- - stavih svoju bazu u plamnama Tapieh--a 1 imali drzavnu vlast i svoju Armiju, ova je kasnije daleki U ratu protiv ja-pa- na Nova Armija bila u An-vhej- u. Nakon predaje Japcma, prema sporazumu kojeg general George Marshall izmedju komunista i Canga, armija izafla iz Anvheja Cang prekriio spo- - razum i proganjao seljake, se razvise re volucionarne sile, da 1947 jedan dio Anvheja bio i su opet svoju vlast i drfali sve I UN Svakim danom jasnije R. Kina mora biti u UN. Za to ovih izjasnio i kanadski konzervativni poslanik Arthur Smith (iz Calgary), koji je clan Generalne UN. Ali prijedlog poslanika Smitha "kec". On smatra da pitanje primanja Kine u UN zavisi od toga da li ce se ona odreci Formoze. Formoza je kineski teritorij i traziti nje ga se odrekne ako zeli bud u UN je ne samo nepravedno, nego i krajnje Formoza je zaposjednuta po vojnim si-lam- a. Tu se radi o americkoj agresiji, treba da osude Ujedinjene Nacije i svaka prava clanica UN, a napa-da- ti Kinu ima "agresivne namjere" zato to brani svoja prava. N. R. Kina treba biti primljena u UN zato da tamo bude — pripada mjesto koje zauzima banda. Л ПЛ1 Ail ПМП1НЛ11Р 11 II Mill II Nije samo jedan rad u ruLuuuu KHumurvC ivLHac u juuuolhwiji j?.?s&,.,:s-- i rjesavanje nespretno sklcpana teonja o jugoslavenske nacionalizma, neprijateljstva "prevaspitava-nja- " nacHn me-djunarod- nim pnJetarijntom o sflmoupravljanju. KINA CankajSekovska "jugoslavenskom so Prema noj — ra-dni- ci su "gospodari predu-zeca". No, su oni gos-podari najbolje pokazuju 6i-njeni- ce. Ovo je najbolje po-kaza- la i toliko reklamisana, vec spomenuta, "Borba" od 2. 1960. go-din- e pise: ih (misli na — primjedba) takvih, koji su ankete upotrebiii lidnog cbra6u-n- a sa pojedinim rukovodio-cim- a preduzecu. ih su na pojedina odgovarali o5igledno tenden-ciozn- o pristrasno, karikira-juc-i izopacujuci sta-nje vrlo sarkasti(5nih primedaba". A kakva su radnici prilikom to su bili zahtjevi nego pitanja. Radnici su trazili poboljsa-nj- e uslova, pobolj-snni- e uslova stabilne plate, garanciiu zaStitu ra-da. protestirali su protiv iz-baciva- nja sa nezapo-slenos- ti zahtjevali poboljsanie socijalnog osi-guran- ia — sa prozirom mrznjom izja'njavali se o radnickom samouprav-ljanj- u "radnickim probio Hengcbva zaustavi Japan-ce- ", rezultat je kineskih seljaka re-dov- ne to da je prvog oslobodjenja poplavilo 4, je progla-5en- o kontroliranje najpreSniji Strucnjaa da kon-feriS- u Izvanredne kontroliranje na citavom terenu kasnije vidjeli konferencije je Seljaci provincije revolucionarne je uje-dinjen- om frontu sa uguSio revoluaju, komunjsti Crvenu odmariirala na sjeverozapad glasovita Cetvrta je smjeltena je u-tan- aao C ova je je me-dj- u kojima nove je oslobo-dje- n seljaci usposta-vi- h je N. primljena se dana takodjer kanadske delegacije na zasjedanju sku-psti- ne sadrli primljena neozbiljno. americkim to ne sto spada njoj nepra-viln- o cijalizam". postav-Ija- li j- - rw wam vuju4 д i pick-vlja- £ I- -- ako svaki i istupa bilo je po svim anketiranim ko lektivima. "Radnteki savjet — pio "Rorba" — radnici nazivaju "oni tamo" i ne smatraju ga svojim predsta-vni£ki- m tijelom, svojim or-gano-m". Ovakav je stav jugoslave-nske radnicke klase prema "samoupravljanju". Nije to ni 6udo, kada 6itavi taj sis-tem "radnickog samouprav-Ijanja- " ne predstavlja drugo osim orudja i sredstva za ugnjetavanje i obmanjiva-nj- e radniSke klase. Po "sav-jetim- a" sjede ljudi, koji ni-je- su pozvani da predstavlja-j- u interese radnicke klase. Kada bi ove ustanove nekim c"udom бак htjelo gtititi interese radnika, one to ne bi mogle. jer stoje pod stro-go- m kontrolom drzavnih or-gan- a. Ali. zasto se onda odr-zava- ju "ankete". ako vlast ne interesuje polozaj trudbe-nik- a i ako ona ne stremi k tome da ga poboljSa? Ovo obja'njava "Borba" u svom broju od 12. XI. 1960. godi-ne sledecim rije2ima: "Ovi razgovori i sastanci, pored mnogih drugih. korisno su posluzili Republickom vecu da pripremi solidnu anali-- z koja omogucuje precizni-i- u sliku o raznovrsnim poli-ticki- m kretanjima. shvata-- Pise: Anna Louise Strong do oslobodjen a ritave Kine 1948 — 49 U toj provinciji zemljiSna re-for- ma pocela je 1950., odbori za medjusobno pomaganje bill su uspostavljeni po otavoj pro-vinciji do 1952. Od 1952 do 1957 poljoprivredne zadruae rasle su i napredovale da su obuhvatile 97 1 posto seljaka i njihovih imanja U osam mje-se- ci 1958 godine 99 87 posto seljaka stupise u komune, koji prestavljaju 33,500 000 jo dotle skoro iskljuftvo poljoradno pu-cdnst- vo provincije Anvhej. Sa komunama pocela su pra-va pnzorna remek djela u ze-mljoradn- om, industrijalnom po-rast- u, a osobito u kontrohranju vode Do 1957 centralna vlada Kine, mjesna vlada Anvhej-- a i sve lokalne organizaaje selja-ka uzese ибебба u plamranju kontroliranja vode Iskustvo se-ljaka konacno ispravi glediita struenjaka i uvede se nova teh-ni- ka Steceno iskustvo pospje-2il- o je nove i vaine izgradnje Prvi vehki planmski rezervoar od 500 mihjuna kubicmh meta-r- a — Futsolin — izgradjen je 1954 Drugi, cetiri puta veci, dovrSen je 1956, treci, jol ve-- ci, 1958. U 10 godina provinci-ja Anvhej lzgradila je 39 veli-ki- h l srednjih i 3,518 malih re-zervo- ara Narocito je pnmjetlji-v- a Lunkoko brana, koju je je-dan kotar svrJio u 2 godine kao dio rada Veliki Skok, svojim snagama i svojim financijarria Oni su sada svoju zemlju kla-sifiar- ali u 6etiri klase tako da svakoj klasi odgovara drugcije kontroliranje vode Kako koje krajeve pogadja susa l poplave, kako se 3eljaa komuna bore protiv tih zala, cujmo Sefa za kontrolu vode o tome. "Obicno kife padne oko 30 unda na godinu, a najviSe je padne usred ljetd. Jedna lje-t- na oluja u julu moie baati 15 unca vode u 5 dana Nakon ta-- kove oluje ravnice u Hvaipej tako pophvaju da voda nema kuda ctioati Ali, nakon toga kada voda jednom uvrije, dva tjodna Ijetnog sunca moze da spah sulom svu zemlju U pro-ljec- e 1959 suia je trajala 100 dana Inzinjeri su se rrmogo natezali s time i konacno odlu-6i- h za pregrade i natope Ako ima vode previse, treba joj na-- di mjesto, ako je treba za na-tapanj- e, treba je imati U pre-dje- lu Vo Luig Fu jedva je u 10 godina bila jedna vnjedna zetva Tako je to mjesto ozbi-Ijn- o pocelo sa radom na kana-lim- a To je kanalizacija pose-bn- e vrste tu, jer nisam cula za takova nelto u svijetu U zimi 1957—58 zajedno sa susjednim mjestom Cenci poceli su kopati kanale da imaju gdjo zadrSati suviSnu vodu za buducu upo-rab- u. Ova se metoda proSirila 6tavom sjevornom Kinom, ko-ju nali inzinjeri smatraju naj-novi- ja znanstvena pneuva vo- de " njima i sukobima shvata-nj- a u kolektivima". — Dak-l- e, "politika kretanja i shvatanja u kolektivima" in-teresov- ala su u prvom rcdu vise organe! Oni se boje or-ganiza- cije radniSke klase i na sve moguce naSine, kori-ste- ci sve svoje organe, po-6a- m od UDB-- e pa do sindi-kat- a, nastoje da opipaju puis radnih masa, da saznaju "Sto se iza brda valja" ! Cinjcnice o teSkom stanju jugoslavenske radnicke kla-s- e bodu o5i. Dosadasnje isku-stvo pokazuje, da drSavni rukovodioci niSta ne predu-zimlj- u u cilju radikalnog po-boljsa- nja poloiaja radnika. Oni po torn pitanju ne idu dalje od sladunjavih fraza i obecanja, a u najboljem slu- - баји — objavljivanja pone-- kog "kntickog" clanka u Stampi Ovo jo s jedne stra- - ne i razumljivo — ako bi "posli dalje". onda bi se o-n- i. u stvari. digli sami protiv sebp i svojih "teorija". a to bi bio apsurd Driavno ruko-vodstv- o taji da je za sve ovo zlo kriv postojeci reiim i nje-gov- i nosioci. Ako se nekad i govori o neJijoj krivici, on-da so samo spominiu imena malih liudi — sitnih rukovo-dioc- a na terenu. Prema reii-msko- j, ioi djilaeovskoj, pa-rol i — "sa izvora bistra vo da tece". a Jto je narod nut- - Cilj kanalizaaje postavljen je ovako 1) Spnjeati poplave pa cak i kada padne 15 unca kile u 5 dana 2) Dati dosta natapanja za 70 dana suie. 3) Pretvonti suho u mokro zemljijte za rilu, koje daje plod cetiri,puta na godinu 4) Dati saobracaj brodom svakom kotaru i svakoj komu-n- i. 5) Svako mjesto snabdjeti n- - bom l patkama 6) Pomocu vode snabdjeti elektricnom energijom U planu su predvidjem kana-l-i razli6tijeg promjera Kad bu-d- u gotovi, kanali i njeke natp-p-at ce svu zemlju Biti ce 12 vehkih kanala po 200 nogu Si-ro- ki, 150 druge i trece Sirine, preko 50,000 manjih kanala, oni ce biti spojeni sa 30,000 brana i kontrolnih vrcrta Ve-ci- m kanalima moci ce ploviti brodovi preko Kine od Pekinga do Kantona U radu ovih kana-la prebacit ce se 96 milijardi kubi&ih metara zemhe — "GO Panama kanala" U bregovitim predjeKma gdje je obradjiva zemlja raitrkana, oni dovodo vodu iza planine, a u nizin uz — a a — a armije i svojim u prosle riba re i u ona i zn ti 5TRANA 3 Jangce, a-ke- ra leze pod vodora. oni grade cotvome tako da se moze pu-mp- ati i van. kaze da ce oni imati dosta vode da svoju 000 akera. misli je na su seljaci provincije Na mjestu Usprkos suie njihova ietva sve-jed- no rasla 1957 na 586 7 bu-- sela 1958 , a na 641 6 milijuna 1959 je bila su-sa Ove su iznad popreo-n-e zetve koja je 2 7 puta nego 1949 , dok je u Anvhej 4 ovoga oni su tnju za 16 odgoj svinja za 5 posadih 101 breskvi, 70,000 ka, jabuka, zaiu-- mili 5 mihjuna goleti i na drveca u mjesnim i gradskim parkovima i dvonStima ove nacine narod u gradi boliu buducnost koju ce nic'ki u.'ivat "AT THE CROSSROADS" IN SECOND PRINTING By Secretary, Canadian Slav Committee The pamphlet by Canadian Slav Committee trea-surer G. Okulewich, "At the Crossroads - For Life, For Happiness" has proved to be immensely suc-cessful. Russian and Ukrainian editions are sold out (there are still few in Ukrainian) while a second edition had to bo printed of thc pamphlet in English in of thc large orders that were received. The reason for thc popularity of "At the Cros-sroads" is its timeliness. It with the questions that are disturbing the public mind not just at "political" levels but in every home. What would happen in case of nuclear war? Is there any escape? How about fall-o- ut shelters? is the truth germ and chemical warfare? Will trrible weapons actually be emplo-yed- ? Who war anyway? Why? Can trust the Russians? What do the Western powers propose on disarmament? neutral Canada do to help peace? All these questions and more answered clearly, thc replies bolstered by quotations from authoritative sources in the Western countries. The explanations therefore, are easily understood impossible to argue against. the new printing of thc pamphlet in English, orders should be sent promptly because already it as though they won't last long. The price is 15 cents per copy. Send orders money orders) to thc Canadian Slav Committee, Dundas St. W., 3, Ont. The Canadian Committee is preparing its second 1961 project — publication of special pam-phlet on the discrimination against foreign-bor- n wor-kers (and in favor persons revealed to be war crimi-nals) on the part the Department Citizenship and Immigration. Novi inspekfor Bundeswehra - star? nacisfa Za inspektora za- - padnonjemaSke (Bu-ndeswehra) postavljen je general Fortsch, za koga is-toSnonjem-ncka Stampa tvrdi da je bio aktivni nacista o-sudji- van za ratno zlocmstvo. U napisima listovi Pet milijardi knjiffa godisnjc u svijetu Prema statistiSkim poda-cim- a koje je objavio UNES-CO sve stamparije svijeta odStampale su toku godine pet milijardi knjiga To zna5i da je na svakog stanovnika svijeta objavlje-n- o po dvije knjige. sitne ribice ju mu-te. Alj jugoslavenski radni-ci poznaju jednu bolju. sta-rt! narodnu poslovicu, prema kojoj "Od glave smrdi"! Jugoslavenska radni£ka klaa. poznata po svojoj volucionarnosti. nalazila so ranije teSkim poloiajima. ali je uvijek naila izlaz. Svi znaci pokazuju Aa. ga tnu pije, to nije kriv "Uvor", sada traii. Ona da svi njeku gdje тШрт! nekada velike na-sip- e, vodu unutra Sef naskoro natapaju svu zemlju od 4,500 On da ovo najvece nata-panj- e svijetu Sta ovtme dobili Anvhej' prvom stalnu kontrolu snabdje-vanj- a vode od 100 dana je od 453 mihjuna bu-se- la mihjuna kada duga ietve 6tave Kine, veca puta veca Pored povecali mdus- - puta, puta, 000 ake-ra akera krula- - 47,600 akera akera miljarde zasadih svojim Na sve Anvhej zajed- - John Weir, titled Tlie practi-cally view deals What about such wants you really What could arc and With looks (and 1164 Toronto Slav now the of of of novog vec koje iznose Fortschovu aktivnost u nacistickom Reichu i nje-go- v uspon u hitlerovskoj ar-mi- ji. U §irem napisu pod na-slov- om "Naci-Fortsc- h na Sc-lu- " "Neues Deutschland" is-ti- ce da je jedan sovjetski sud 1950. osudio Fortscha na 25 godina zatvora zbog ratnih zlocina Fortsch — je — ka-ko navodi list — 1941. bio potpukovnik u Stabu Sofa za naoruzanje, 1912. pukovnik u prvom odjeljenju 18. armi-je. 1911 general-majo- r i sef Staba 18. armije, a 1915 Sef vojne grupacije "Kurland". Njemu so pripisuje razara-nj- e Ienjingrada. Novogoro-d-a i Pskova. problemi mogu biti rjefenl samo u torn slucaju, ako po-nov- n0 dobije vlast u svoje ruke i ako se ramenom k ra-me- nu prikliui medjunarod-no- m radnickom iwkretu it Iwrbi za progres i sretnu ea-traSnj- icu Samo povratak im put izgradnje socijalizma sa-dr- ii u sebi spas! 29. I. 61. Marko SimTc . |
Tags
Comments
Post a Comment for 000079