000330 |
Previous | 1 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
"ф"""?""- - ¥ 7гГЛ vt."-- ? % т"1-- " w,r? ч --тв ;--
? —ТЛЦГ—'г
тјјА I' W№
If
I L
№ i Г
с£аозсош2згадааоооаооеосФОФСФД£
CVIJECENA GMOEU
SKOPLJE, august (Tanjug) — Ma-kedons- ki
nacionalni praznik Ilinden
svecano je proslavljen u cijeloj repu-bli- ci
i medju iseljenistvom u SAD,
Kanadi i Australiji. Na grob ideologa
ilindenskog ustanka Goce Delceva
polozeno je cvijece. Buketima su
okiceni i grobovi i spomenici slav-ni- m
ilindenskim borcima koji su 2.
augusta prije 83 godine krenuli u us-tan- ak
protiv osmanlijskog poroblji-vaca- ,
formirali slavnu Krusevsku
Republiku i hrabro ginuli u borbi za
slobodu.
U manastiru "Prohor Pcinski", ve-liki- m
narodnim zborom obiljezen je
drugi Ilinden, 2. august 1944. godine,
kada je na povijesnom Prvom zasje-danj- u
ASNOM-- a (Antifasistickog so-bran- ja
narodnog oslobodjenjaMake-donije- )
postavljen temelj slobode i
ravnopravne makedonske drzave u
okviru jugoslavenske zajednice rav-nopravn- ih
naroda i narodnosit.
U legendarnom Krusevu predsjed-ni- k
Predsjednistva SRM Dragoljub
Stavrev pustio je u upotrebu novi re-giona- lni
vodovod.
U selu Trnovo odrzan je tradicio-naln- i
iseljenicki piknik na koji do-laz- e
tisuce Makedonaca i njihovih
potomaka sirom svijeta sto prido-nos- i
odrzavanju neraskidivih veza s
domovinom.
NA SAMITU NESVRSTANIH
GOSTI MONGOL.IJ& I
HARARE, august (Tanjug) — Karip-sk- a
drzava Haiti podnijela je molbu za
primanje u pokret nesvrstanosti, a tu
mogucnost razmatraju i Filipini.
Zahtjevi za primanje u pokret nesvr-stanosti
bit ce razmotreni na Osmom
samitu nesvrstanih, koji se odrzava od
prvog do sestog septembra u Harareu.
Medju pozvanim gostima na zasje-danj- u
u Harareu bit ce prvi put Mongo-lia
i Australia. Pokret nesvrstanoti
sada ima 101 punopravnog clana.
REZOUUCIJA OSUDE
ADIS ABEBA — Ministri vanjskih
poslova africkih zemalja usvojili su u
Adis Abebi rezoluciju kojom se osu-djuj- u
Velika Britanija, Izrael, Francu-ska- ,
SR Njemacka i SAD zbog eko-noms- ke
i vojne suradnje sa rasistickim
rezimom u Pretoriji.
Kako javlja -- Reuters, u rezoluciji
zavrsnog zasjedanja ministarskog
skupa posvecenog pripremama sa-stan- ka
na vrhu Organizacije africkog
jedinstva predlazu se mjere protiv
zemlja koje pomazu rasisticki rezim u
Pretoriji, kao sto su bojkot sportskih
takmicenja, ekonomske mjere i prekid
diplomatskih odnosa. Zemlje clanice
OAJ su posebno pozvane na poduzi-manj- e
koraka protiv Biratnije kako bi
ona uvela ekonomske sankcije protiv
Juznoafri6ke Republike.
v" Ж-- "
~7----
..-т-
, " ,;;-;-"- т " -
I
GOVOR GENERALNOG
SEKRETARA CK KPSS
U HABAROVSKU
MOSKVA, august (Tanjug) — Gene-ral- ni
sekretar CK KPSS Mihail Gorba-cov
ocjenjuje da je sovjetski narod
snazno podrzao odluke 27. kongresa
KPSS. Narod je s njihovim izvrsava-nje- m
"povezao svoje nade i planove".
Na stari nacin i sa starim shvacanjima
se vise ne moze zivjeti, rekao je Gorba-cov
u govoru u Habarovsku, koji ob-javlju- je
moskovska stampa.
Oni kadrovi koji "ne shvacaju zapo-vje- st
sadasnjeg vremena" — rekao je
Gorbacov duzni su da se "sklone s pu-ta- "
novim kadrovima. Isticuci da su
vrijeme i zadaci "sada sasvim drukci-ji"- ,
Gorbacov je naglasio da nece biti
kretanja naprijed ako se odgovori na
nova pitanja budu trazili u iskustvima
tridesetih, cetrdesetih, pedesetih i ta-kodj- er
sezdersetih i sedamdesetih go-dina.
Po njegovimrijecima, briga za ljude,
njihov standard i zivotne uvjete tre-bal- o
bi da postane prvorazredni zada-ta- k
u buducem programiranju razvoja
zemlje.
ајв-- : Ш r ti ДД
I mm vI
H .кВг Тш ЧТ' "' .-- Ва
1—fmfkJE ,;;, Ш
Г NEVER
FORGET
Hiroshima flag 6
NEVEK
flfiflJAli
YUGOSLAV
COMMUNITY NEWSPAPER
ESTABILISHED 1931 jugoslovenskih
VOL. 55, NO. 29 (709) Americi
THURSDAY, AUGUST 21, 1986
ZA SECANJE
NAGASAIKI, avgust (Tanjug) —
Kao i pre tri dana u Hirosimi, danas
su se u Nasgasakiju okupili oni koji,
odajuci pomen zrtvama prve i druge
atomske eksplozije, apeluju za mir i
razumevanje u svetu i za miroljubivo
koriscenje atomske energije. Minu-to- m
cutanja, tacno u 11 sati i dva mi-nut- a,
u vreme kada je pre 41 godinu
pocela da se ka nebu dize smrtono-sn- a
pecurka, preko 20.000 ljudi
okupljenih u Parku mira odalo je po-st- u
zrtvama atomske eksplozije u
Nagasakiju.
Tacan broj zrtava u Hirosimi, i Na-gasakiju
nikada nece biti precizno
utvrdjen, ali je procena da je od di-rektn- og
dejstva atomske bombe i od
posledica radijacije zivot izgubilo
preko 400.000 ljudi, uzasna i opome-njujuc- a.
Jos stravicnije deluju po-da- ci
o zrtvama posledica, takozva-ni- m "hibakushama" — cak 6.208 no-vi- h
imena upisano je na zidu smrti
od 9. avgusta prosle godine do dana-snje- g
dana.
Nagasaki ima 350.000 "hibakus-ha"- .
Najmladji stanovnici Nagasakija
su posle ceremonije secanja prola-znicim- a
i ucesnicima memorijalnog
skupa uz cvet nudili i vodu — posled-nj-e
sto su pozelele zrtve eksplozije
kojima su visoke temperature susile
grla i, istiskivale vazduh iz pluca.
Bila je to svojevrsna manifestacija i
poruka mira koju je posle minuta cu-tanja
jato golubova, simbolicno, pre-nel- o
u svet.
Gradonacelnik Nagasakija, Hitosi
Motosima, procitao je "deklaraciju
mira Nagasaki 1986", u kojoj se ve-lik- e
sile ponovo pozivaju da zaustave
trku u naoruzanju. Motosima je u
ovoj poruci podsetio i na cernobil-sk- u
katastrofu, zalazuci se da svet sto
pre izvuce pouke i zastiti se od slic-ni- h
nedaca i atomskog rata.
STRATESKI PORAZ
KONTRAREVOLUCIJE
CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) —
Sandinisticka narodna armija uspjela
je u borbi k'ontrarevolucije izbaciti iz
stroja 12.745 contrasa u toku ove godi-ne.
U vladinim krugovima u Managvi
tvrdi se da je neminovan definitivni
poraz kontrarevolucionarnih snaga,
usprkos obilnoj ameri6koj pomoci.
Prema rijecima zamjenika ministra
za obranu Joaquan Cuadre, sandini-sti6k- a
armija sistematski unistava
efektive kontrarevolucionarnih snaga,
efikasno sputava njihovo kretanje i
imobilizira ih na teritoriju Hondurasa,
gdje su im i najvece baze. Na taj nacin,
izjavio je Cuadra, kontrarevoluciji je
nanesen strateski poraz. To, medju-tim- ,
ne znaci i kraj borbe, jer sukob
Nikaragve sa SAD ulazi u novu i opa-snij-u
fazu.
"P
19S6
55 godina
u sluzbi
iseljenika
u Severn oi
??
U pocast 4847 srpskih vojnika
umrlih u I. svjetskom ratu i sa-hranje- nih
u moru u blizini
Krfa, pitomci, mornari i starje-sin-e "Galeba" polozili vijenac.
KRF, juli — Pri povratku u domo-vin- u
s krstarenja po Sredozemlju pi-tomci
Mornaricke vojne akademije,
njihove starjesine i posada skolskog
broda "Galeb" polozili su vijenac na
"plavu grobnicu" u blizini Krfa.
Pred pocasnim strojem u kojemu su
bili i general-pukovni- k Eugen Lebaric
i general-potpukovn- ik Zivorad Laza-revi- c,
u mukloj tisini pitomac Marko
Nikcevic recitirao je Bojicevu pjes-mnu'Tlavagrobni- ca".
"Galeb" jeuga-si- o
motore,v a zatim su kontraadmiral
Vjekoslav Curie, pitomac Djuro Davi-dovi- c
i mornar Slobodan Egeljic spu-sti- li
vijenac u more.
Bila je to pocast i prema 4847 srpskih
vojnika umrlih izmedju 23. januara i
23. marta 1916. godine koji su veziva-nje- m kamena za ruke polozeni na dno
Jonskog mora. Ni prije ni poslije toga
takvo groblje u povijesti ratova i coyje-canstv- a
nije zabiljezeno.
Inace, pri polasku kroz Krfski kanal
vec godinama se na taj nacin polaze
lovorov vijenac, i to je postala tradicija
nase Ratne mornarice koju su prihva-til- i
brodovi trgovacke mornarice. Prva
pocast srpskim vojnicima zauyjek
ostalim u Jonskom moru ukazana je
17. maja 1929. godine posipanj em zem-lje
uzeta s teritorija svih armijskih
oblasti Jugoslavije i spustanjem lovo-rov- a
vijenca.
Poslije oslobodjenja tu svetu duz-no- st
preuzela je nasa Ratna mornarica.
Na taj nacin pocast srpskim vojnicima
vise puta je odavao i drug Tito. Prvi
put drug Tito je polozio vijenac 1. juna
1954. godine za vrijeme posjete
Grckoj.
ODBACENE OPTUZBE
WELLINGTON (Reuters) — Posto
su SAD inzistirale da njena ratna flota,
posebno brodovi sa nuklearnim oru-zje- m ulaze u novozelandske luke, sto
nije previdjeno odredbama ANZUS-pakt- a, Novi Zeland odbacuje optuzbe
da je on kriv za raskid sporazuma o
obrani izmedju te dvije zemlje.
Posto je ANZUS-pak- t potpisan prije
34 godine, rekao je u novozelandskom
Parlamentu ministar obrane Franklin
O'Flynn, njegove odredbe nisu mogle
predvidjati da u novozelandske luke
mogu doploviti i brodovi koji nose nu-kelar- no
oruzje, pa Novi Zeland i dalje
inzistira da se ne radi ono sto nije do-g- o
voreno.
Odgovarajuci na optuzbe Washin-gton- a,
novozelandski minsitar obrane
je naglasio da je vlada u Wellingtonu
spremna prihvatiti neke dopune u tu-табеп- ји odredbi ANZUS pakta, ali da
to ne znaci i prihvacanje "bitnih pro-mjen- a" kao sto je na primjer, unosenje
odredbi o pristajanju brodova sa nii-klearni-m
oruzjem.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, October 02, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-08-21 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000307 |
Description
| Title | 000330 |
| OCR text | "ф"""?""- - ¥ 7гГЛ vt."-- ? % т"1-- " w,r? ч --тв ;-- ? —ТЛЦГ—'г тјјА I' W№ If I L № i Г с£аозсош2згадааоооаооеосФОФСФД£ CVIJECENA GMOEU SKOPLJE, august (Tanjug) — Ma-kedons- ki nacionalni praznik Ilinden svecano je proslavljen u cijeloj repu-bli- ci i medju iseljenistvom u SAD, Kanadi i Australiji. Na grob ideologa ilindenskog ustanka Goce Delceva polozeno je cvijece. Buketima su okiceni i grobovi i spomenici slav-ni- m ilindenskim borcima koji su 2. augusta prije 83 godine krenuli u us-tan- ak protiv osmanlijskog poroblji-vaca- , formirali slavnu Krusevsku Republiku i hrabro ginuli u borbi za slobodu. U manastiru "Prohor Pcinski", ve-liki- m narodnim zborom obiljezen je drugi Ilinden, 2. august 1944. godine, kada je na povijesnom Prvom zasje-danj- u ASNOM-- a (Antifasistickog so-bran- ja narodnog oslobodjenjaMake-donije- ) postavljen temelj slobode i ravnopravne makedonske drzave u okviru jugoslavenske zajednice rav-nopravn- ih naroda i narodnosit. U legendarnom Krusevu predsjed-ni- k Predsjednistva SRM Dragoljub Stavrev pustio je u upotrebu novi re-giona- lni vodovod. U selu Trnovo odrzan je tradicio-naln- i iseljenicki piknik na koji do-laz- e tisuce Makedonaca i njihovih potomaka sirom svijeta sto prido-nos- i odrzavanju neraskidivih veza s domovinom. NA SAMITU NESVRSTANIH GOSTI MONGOL.IJ& I HARARE, august (Tanjug) — Karip-sk- a drzava Haiti podnijela je molbu za primanje u pokret nesvrstanosti, a tu mogucnost razmatraju i Filipini. Zahtjevi za primanje u pokret nesvr-stanosti bit ce razmotreni na Osmom samitu nesvrstanih, koji se odrzava od prvog do sestog septembra u Harareu. Medju pozvanim gostima na zasje-danj- u u Harareu bit ce prvi put Mongo-lia i Australia. Pokret nesvrstanoti sada ima 101 punopravnog clana. REZOUUCIJA OSUDE ADIS ABEBA — Ministri vanjskih poslova africkih zemalja usvojili su u Adis Abebi rezoluciju kojom se osu-djuj- u Velika Britanija, Izrael, Francu-ska- , SR Njemacka i SAD zbog eko-noms- ke i vojne suradnje sa rasistickim rezimom u Pretoriji. Kako javlja -- Reuters, u rezoluciji zavrsnog zasjedanja ministarskog skupa posvecenog pripremama sa-stan- ka na vrhu Organizacije africkog jedinstva predlazu se mjere protiv zemlja koje pomazu rasisticki rezim u Pretoriji, kao sto su bojkot sportskih takmicenja, ekonomske mjere i prekid diplomatskih odnosa. Zemlje clanice OAJ su posebno pozvane na poduzi-manj- e koraka protiv Biratnije kako bi ona uvela ekonomske sankcije protiv Juznoafri6ke Republike. v" Ж-- " ~7---- ..-т- , " ,;;-;-"- т " - I GOVOR GENERALNOG SEKRETARA CK KPSS U HABAROVSKU MOSKVA, august (Tanjug) — Gene-ral- ni sekretar CK KPSS Mihail Gorba-cov ocjenjuje da je sovjetski narod snazno podrzao odluke 27. kongresa KPSS. Narod je s njihovim izvrsava-nje- m "povezao svoje nade i planove". Na stari nacin i sa starim shvacanjima se vise ne moze zivjeti, rekao je Gorba-cov u govoru u Habarovsku, koji ob-javlju- je moskovska stampa. Oni kadrovi koji "ne shvacaju zapo-vje- st sadasnjeg vremena" — rekao je Gorbacov duzni su da se "sklone s pu-ta- " novim kadrovima. Isticuci da su vrijeme i zadaci "sada sasvim drukci-ji"- , Gorbacov je naglasio da nece biti kretanja naprijed ako se odgovori na nova pitanja budu trazili u iskustvima tridesetih, cetrdesetih, pedesetih i ta-kodj- er sezdersetih i sedamdesetih go-dina. Po njegovimrijecima, briga za ljude, njihov standard i zivotne uvjete tre-bal- o bi da postane prvorazredni zada-ta- k u buducem programiranju razvoja zemlje. ајв-- : Ш r ti ДД I mm vI H .кВг Тш ЧТ' "' .-- Ва 1—fmfkJE ,;;, Ш Г NEVER FORGET Hiroshima flag 6 NEVEK flfiflJAli YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPER ESTABILISHED 1931 jugoslovenskih VOL. 55, NO. 29 (709) Americi THURSDAY, AUGUST 21, 1986 ZA SECANJE NAGASAIKI, avgust (Tanjug) — Kao i pre tri dana u Hirosimi, danas su se u Nasgasakiju okupili oni koji, odajuci pomen zrtvama prve i druge atomske eksplozije, apeluju za mir i razumevanje u svetu i za miroljubivo koriscenje atomske energije. Minu-to- m cutanja, tacno u 11 sati i dva mi-nut- a, u vreme kada je pre 41 godinu pocela da se ka nebu dize smrtono-sn- a pecurka, preko 20.000 ljudi okupljenih u Parku mira odalo je po-st- u zrtvama atomske eksplozije u Nagasakiju. Tacan broj zrtava u Hirosimi, i Na-gasakiju nikada nece biti precizno utvrdjen, ali je procena da je od di-rektn- og dejstva atomske bombe i od posledica radijacije zivot izgubilo preko 400.000 ljudi, uzasna i opome-njujuc- a. Jos stravicnije deluju po-da- ci o zrtvama posledica, takozva-ni- m "hibakushama" — cak 6.208 no-vi- h imena upisano je na zidu smrti od 9. avgusta prosle godine do dana-snje- g dana. Nagasaki ima 350.000 "hibakus-ha"- . Najmladji stanovnici Nagasakija su posle ceremonije secanja prola-znicim- a i ucesnicima memorijalnog skupa uz cvet nudili i vodu — posled-nj-e sto su pozelele zrtve eksplozije kojima su visoke temperature susile grla i, istiskivale vazduh iz pluca. Bila je to svojevrsna manifestacija i poruka mira koju je posle minuta cu-tanja jato golubova, simbolicno, pre-nel- o u svet. Gradonacelnik Nagasakija, Hitosi Motosima, procitao je "deklaraciju mira Nagasaki 1986", u kojoj se ve-lik- e sile ponovo pozivaju da zaustave trku u naoruzanju. Motosima je u ovoj poruci podsetio i na cernobil-sk- u katastrofu, zalazuci se da svet sto pre izvuce pouke i zastiti se od slic-ni- h nedaca i atomskog rata. STRATESKI PORAZ KONTRAREVOLUCIJE CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) — Sandinisticka narodna armija uspjela je u borbi k'ontrarevolucije izbaciti iz stroja 12.745 contrasa u toku ove godi-ne. U vladinim krugovima u Managvi tvrdi se da je neminovan definitivni poraz kontrarevolucionarnih snaga, usprkos obilnoj ameri6koj pomoci. Prema rijecima zamjenika ministra za obranu Joaquan Cuadre, sandini-sti6k- a armija sistematski unistava efektive kontrarevolucionarnih snaga, efikasno sputava njihovo kretanje i imobilizira ih na teritoriju Hondurasa, gdje su im i najvece baze. Na taj nacin, izjavio je Cuadra, kontrarevoluciji je nanesen strateski poraz. To, medju-tim- , ne znaci i kraj borbe, jer sukob Nikaragve sa SAD ulazi u novu i opa-snij-u fazu. "P 19S6 55 godina u sluzbi iseljenika u Severn oi ?? U pocast 4847 srpskih vojnika umrlih u I. svjetskom ratu i sa-hranje- nih u moru u blizini Krfa, pitomci, mornari i starje-sin-e "Galeba" polozili vijenac. KRF, juli — Pri povratku u domo-vin- u s krstarenja po Sredozemlju pi-tomci Mornaricke vojne akademije, njihove starjesine i posada skolskog broda "Galeb" polozili su vijenac na "plavu grobnicu" u blizini Krfa. Pred pocasnim strojem u kojemu su bili i general-pukovni- k Eugen Lebaric i general-potpukovn- ik Zivorad Laza-revi- c, u mukloj tisini pitomac Marko Nikcevic recitirao je Bojicevu pjes-mnu'Tlavagrobni- ca". "Galeb" jeuga-si- o motore,v a zatim su kontraadmiral Vjekoslav Curie, pitomac Djuro Davi-dovi- c i mornar Slobodan Egeljic spu-sti- li vijenac u more. Bila je to pocast i prema 4847 srpskih vojnika umrlih izmedju 23. januara i 23. marta 1916. godine koji su veziva-nje- m kamena za ruke polozeni na dno Jonskog mora. Ni prije ni poslije toga takvo groblje u povijesti ratova i coyje-canstv- a nije zabiljezeno. Inace, pri polasku kroz Krfski kanal vec godinama se na taj nacin polaze lovorov vijenac, i to je postala tradicija nase Ratne mornarice koju su prihva-til- i brodovi trgovacke mornarice. Prva pocast srpskim vojnicima zauyjek ostalim u Jonskom moru ukazana je 17. maja 1929. godine posipanj em zem-lje uzeta s teritorija svih armijskih oblasti Jugoslavije i spustanjem lovo-rov- a vijenca. Poslije oslobodjenja tu svetu duz-no- st preuzela je nasa Ratna mornarica. Na taj nacin pocast srpskim vojnicima vise puta je odavao i drug Tito. Prvi put drug Tito je polozio vijenac 1. juna 1954. godine za vrijeme posjete Grckoj. ODBACENE OPTUZBE WELLINGTON (Reuters) — Posto su SAD inzistirale da njena ratna flota, posebno brodovi sa nuklearnim oru-zje- m ulaze u novozelandske luke, sto nije previdjeno odredbama ANZUS-pakt- a, Novi Zeland odbacuje optuzbe da je on kriv za raskid sporazuma o obrani izmedju te dvije zemlje. Posto je ANZUS-pak- t potpisan prije 34 godine, rekao je u novozelandskom Parlamentu ministar obrane Franklin O'Flynn, njegove odredbe nisu mogle predvidjati da u novozelandske luke mogu doploviti i brodovi koji nose nu-kelar- no oruzje, pa Novi Zeland i dalje inzistira da se ne radi ono sto nije do-g- o voreno. Odgovarajuci na optuzbe Washin-gton- a, novozelandski minsitar obrane je naglasio da je vlada u Wellingtonu spremna prihvatiti neke dopune u tu-табеп- ји odredbi ANZUS pakta, ali da to ne znaci i prihvacanje "bitnih pro-mjen- a" kao sto je na primjer, unosenje odredbi o pristajanju brodova sa nii-klearni-m oruzjem. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000330
