Novosti, February 06, 1945

              mHUl
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 6 januara 1945
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi evala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
20G Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Gospodo na dva se stolca ne
može sjediti
Jugoslavenski Glasnik iz Chicaga kao zagrijani branitelj
reakcionarno okoline dra Mačeka trudi se da nam dokaže
kako je Maček mučenik i zatočenik ne izdajnik i kako ga op-tužuju
samo američki ljevičari i nitko drugi dok oni u starom
kraju o tome "ni riječi ili pak pobijaju"
Pak da bi ta obrana Mačeka bila "vjerodostojnija" Glas-nik
se u broju od 31 januara og hvata "Naprijeda" organa
Komunističke Partije Hrvatske od 21 novembra 1944 da tobo-že
s njim potkrijepi svoje nakaradno stanovište o Mačekovoj
nevinosti
Evo na osnovu čega Glasnik zaključuje da Maček nije
izdajnik ni pomagač neprijatelju već da je njegovo držanja
bilo od KORISTI oslobodilačkom pokretu:
"Svima nama je poznato da dr Maček i neki ljudi oko
njega nisu pristali da udju u neku 'vladu' pod njemačkom
skutom Mi smo tu okolnost koristili i mogli koristiti kod mobi-liziranja
narodnih masa u borbi protiv okupatora"
Uzmimo kao sigurno da je Naprijed pravilno citiran i da
odnosni pasus nije iskopan iz sredine jedne glave jednog odu-Ije- g
članka u kojem se prije i poslije govori ono što Glasnik
nije htjoo donijeti — kažemo tu i opet nigdje ne stoji ni jed-nog
jedincatog slovca povoda tvrdnji "da Jo držanje Mačeka
bilo od koristi narodno oslobodilačkom pokreta" — kako to "po-bjedonosno"
izjavljuje Jug Glasnik
Obratno mi tvrdimo da je Naprijed u tom dijelu članka
udario protiv Mačeka i njegove reakcionarne okoline a ne
odobrio njegovo stanovište kao korisno po oslobodilački pok-ret
Jugoslavenski Glasnik se ovdje uhvatio nečasnog posla kad
iskrivljuje smisao pisanja novine koja je prijo i poslije 21 no-vembra
žestoko udarala po Mačeku i prva objavila njegovu
prljavu rabotu
Svo što tamo stoji je da Maček i njegovi nisu pristali da
( udju u vladu Pavelića a oslobodilački pokret da je tu okol-- 1
nost iskoristio kod mobiliziranja narodnih masa za borbu
Kakva tu zasluga pripada Mačeku Košutiću Torbaru
Pemaru ili možda Krnjeviću Jasno Maček nije ušao u vladu
Pavelića ali nije stao ni na stranu oslobodilačke borbo i ako
je za to priliku imao i pozivan bio U početku podržavao se
politike "čekanja" i baš tu politiku "čekanja" iskoristio je oslo-bodilački
pokret u mobilizaciji narodnih masa protiv takvo
politike "čekanja" Ta pak politika "čekanja" nije bila ništa
drugo nego politika MIRNE MOBILIZACIJE hrvatskih sinova u
njemačku i Pavelićevu vojsku
s
Zar nije prva Mačekova izjava po dolasku Pavelića bila
poziv na hrvatski narod da se silom ne odupire ustaškoj vla-sti
već da ju potpomaže? Zar se nisu poslije toga izdavali le-tači
u kojima je HSS pozivala svoje pristaše i cijeli hrvatski
narod da stupa u domobransku vojsku U jednom od tih leta-ka
kojeg zagrebačka gospoda nisu nikada demantirala stoji
medju ostalim i ovo: "Pozivamo za to sve naše članovo i su-mišljcn- ike
da upozoro sve i svakoga kako se svaki Hrvat
mora prijaviti najbližim vojnim vlastima i ući u sastav hrvat-skog
domobranstva Jer hrvatski seljački narod mora konac
ovog rata dočekati s puškom na ramenu" Zar nisu Mačekov-c- i
organizirali 'bijele garde" za borbu protiv partizana? Zar
nisu odvraćali svoje pristaše - naravno one na koje su utje-cati
mogli — da no stupaju u oslobodilački pokret jer da je
to "komunistički pokret pokret koji ruši crkve i otima zemlju
seljacima?" Zar Mačekova klika nije pokušala minirati oslob
diločki pokret iznutra ild itd
Vrata Narodno oslobodilačkog pokreta otvorena su bila
i danas su svim poštenim i borbenim snagama javrog života
u Jugoslaviji Zar to nije bila ujedno i prilika za stare pred
stavnike HSS da se javno i sigurno opredjele na stranu naro- da Ali oni nisu htjeli kroz ta vrata radje su iza zastora šuro-veđ- i
sa neprijateljom i stvarali planove ne za borbu protiv us-tala
i okupatora nego za borbu protiv oslobodilačkog pokreta
Prolazili su dani i mjeseci i evo već četvrta godina najop-ravdanije
i najkrvavije borbe za sam opstanak naših naroda —
ali staro vodstvo HSS ne prilazi Okamenilo se Ne pomaže t
svete i opravdane borbe naroda našeg već ju nastoji svesti kad
Ju nije bilo u stanju zaustaviti Zar Krnjević u Londonu nije kla-sičan
primjer Zar njegovo protivljenje sporazumu Tito-Šubaš- ii
nije odraz stanovišta zagrebačke gospode? Zar to stanovište nije
suprotno narodnim težnjama?
I još kad bi samo ovo bilo dosta bi bilo da ae Mačeka i nje-govu
reakcionarnu okolinu postavi u tabor sa neprijeteljom Ali
toga ima i više mnogo više u što je i Glasnik upućen
Braniti takvu politiku braniti takvo vodstvo i onda gnjusno
napadati novinstvo i pokrete koji slijede glas oslobodilačkog
fronta u zemlji mogu samo oni koji pred svojim stranačkim in
teresima ne vide interesa naroda Braniti štetnu i izdajničku po-litiku
bivšeg vodstva HSS u Zagrebu to znači solidarisati se s
njom A solidarisati se s takvom politikom znači biti protiv oslo-bodilačkog
pokreta i nove demokratske Jugoslavije pod vod-stvom
maršala Tita
Na dva se stolca gospodo ne može sjediti — a u današ-njem
svjetskom obračunu neutralnosti nema
Laskave izjave o Titu i oslobodilačkom pokretu sa kojima
se služi i Jugoslcvenski Glasnik kako izgleda nisu dakle iz-ražaj
poštovanja i iskrene simpatije već obična mšetarska
posla paljenje svijeće i bogu i vragu
Tito i Maček nisu Jedno te isto To su dva oprečna puta
gospodo — jednini i drugim se ne mole putovati odjednom
"Historijsko mjesto
nove Jugoslavije"
IZ ĆLANKA EDVARDA KARDELJA
Na modnom mjestu donijela je
"Borba" 17-1- 2 prošle godine čla-nak
podpredsjednika Nacionalnog
Komiteta Jugoslavije Edvardi
Kardelja pod naslovom "Historij-sko
mjesto nove Jugoslavije" U
članku se kaže da je moralno poli-tička
potpora slobodoljubećih sna-ga
drugih zemalja bila jedan od
najvažnijih faktora pobjede narod-no
oslobodilačkog pokreta pobjeda
naroda Jugoslavije U ovim dani-ma
kada neke reakcionarne sna-ge
u svijetu pokušavaju slomili
volju malih naroda za istinskom
nezavisnošću ovaj faktor dobiva
još više u svojoj važnosti Stvar
je rukovodstva našeg naroda da
učine sve kako bi ta pobjeda mo-gla
doći do najpunijeg izražaja
Zato i jest linija naše unutarnje
politike tako tijesno vezana s os-novnim
pravcem naše vanjske pj-Uti- ke
Postoje svi uslovi da pomoć
medjunarodne slobodoljubeće jav
nosti ostane i dalje snažnim pot
pornim stubom u borbi naših na-roda
za slobodu i istinsku nezavis-nost
Pitanje naše nove Jugoslavi
je i osiguranje njezinih krvlju ste
čenih tekovina već je odavno pos-talo
više nego samo naše pitanje
Ono s jedne strane mobilizira io-bodolju-beće
mase drugih zemalja
za obranu demokratskih prava na
cionalnog samoodredjenja i neza
visnosti a s druge strane veže ne-ke
zavjerenike protiv prinosa de-mokracije
i nacionalne slobode
Ne precjenjujući važnost te či
njenice možemo svakako reći da
je pitanje opstanka i slobodnog
razvitka nove Jugoslavije postalo
6tvar čitavog naprednog čovječan-stva
U tome 1 jest osobitost me-djunarod- nog
položaja naše nove
Jugoslavije Upravo ta osobitoit
nam je donijela moralnu i politi-čku
potporu medju narodima slo-bodoljubeće
javnosti koja nam Je
toliko pomogla u našoj borbi
Drug Kardelj zatim razradjuje
pet faktora koji prije svega od- -
Neka PAC
Piše: LESLIE MOIHUS
Riječi "Political Action Commit- -
tee" (Politički Akcioni Odbor) su
u Sjedinjenim Državama duo
vremena čitane kao PAC Vrijeme
je da i u Kanadi te riječi ne čin?
samo naslove na člancima negi
da njihovu suštinu točno razumiju
unionisti i svi oni koji se zanima-ju
politikom Tako bi trebalo i mo
ralo biti jer PAC može postati
snažni instrumenat u rukama rad-nika
Svi mi znamo da demokracija u
Sjedinjenim Državama mnogo du
guje PAC--u Znamo i to da je
PAC ne samo pomogao izabrati
predsjednika Koosevelta nego je
bio i jedan od najaktivnijih bora-ca
u predizbornoj kampanji protiv
Deveyovih izolacionista PAC je
bio ona snažna sila koja je radnik)
dovela u političke borbe Ali PAC
ipak nije politička partija neće ni
biti Političke partije organizirane
su na osnovi zajedničkog progra-ma
njih sačinjavaju članovi jed-nakog
političkog mišljenja koji su
voljni podržavati medjusobnu dis-ciplinu
kako bi se njihov program
provadjao u djelo PAC na drurju
ruku ujedinjuje radnike raznih
političkih mišljenja i shvaćanja
on ujedinjuje socijaliste ne-socila-li- ste
liberale pristaše social ere-di- t
pa čak i tehnokrate Osnova
za to jedinstvo je: borba za pro-gresivnu
vladinu politiku koja ć
osigurati posao i dostojan život
[svakom radniku i njegovoj obite
lji
što znači I'AC najbolje je opisr0
Philip Murrav kada je okarakteri-zirao
borbu radnika za progresiv-nu
vladinu politiku po pitanju osi
guranja posla i proširenje ekono-mije
rekavši da je borba za takfa
politiku borba za izbor predsjedni-ka
Koosevelta Upravo radi toga
PAC u Sjedinjenim Državama jai
no govori da nije povezan sa de-mokratskom
ili republikanskom
partijom nego je nezavisan poli'
tičkl pokret odijeljen od starih
partija To je omogućilo PAC-- u u
Sjedinjenim Državama da je neza-visno
podupirao demokratskog
predsjednika Roosevelta To mu
omogućuje da nezavisno podupire
svaki podhvat koji istinski vodi do
poboljšanja interesa naroda nv
pose radnika
Ima mnogo osnovnih razlika iz-med- ju
partijskog sistema u Sjedi-njenim
Državama i Kanadi Pa
kad sve te razlike stavite skupa
doći ćete do istog zaključka: PAC
mora ostati nezavisan od bilo ko
je političke partije kako bi radni-ci
mogli slobodno provoditi svoju
politiku i u odnosu prema dat im
časovima uspješno provoditi borba
za posao i proširenje ekonomijfi
Ilfv '~Vgt
redjuju tu osobitost medjunarod-no- g
položaja nove Jugoslavije
Na prvom mjestu je nesumnjivo
sama činjenica da su se narodi Ju-goslavije
pokazali kao uporan i
vjeran saveznik u borbi protiv naj-veće
opasnosti za slobodoljubeće
čovječanstvo — protiv fašizma
Drug! faktor koji je osvojio na-šoj
zemlji simpatije slobodoljube-će- g
svijeta jest naša Narodno Os
lobodilačka Vojska Put razvitka
naše narodne vojske 3amo po sebi
dovoljno jasno govori o karakteru
te vojske koja se prekalila u lju-tim
borbama i koja uživa potporu
i ljubav cijelog naroda
Treri fjiLtnr to t-ifo&A-nfa
niim
nalnog pitanja u našoj zemlji Po-vijest
nam covori da ie takvo ri- -
ješenje nacionalnog pitanja rije-tko
poslije velike Oktobarske So-cijalističke
Revolucije
četvrti faktor koji je osvojio
simpatije slobodoljubeće javnosti
za naše narode jeste potpuna de-mokratska
praksa našeg narodno
oslobodilačkog pokreta Što je
najvažnije — riječi u tom pokretu
ne razilaze se s djelima
I na posljedku važan faktor uti
can ja nove Jugoslavije na medju- -
narocu slobodoljubeću javnost
jest demokratska struktura narod-no
oslobodilačkog pokreta i njego-vog
rukovodstva
To je dalo našem pokretu nesa-lomlv- u
snagu koja je mogla odo-ljeva- ti
nadmoćnim snagama ujedi-njenih
neprijatelja
Svoj članak Edvard Kardelj za-vršava
riječima: "U tome je veliki
medjunarodni značaj naše borbs
Od tuda simpatija 1 moralno-poli-tičk- a
potpora koju slobodoljubeće
čovječanstvo daje našim narod-ima"
sačuva svoju
poslije rata
Ako PAC tako ne postupa nego
ako se umjesto toga poveže se
kojom partijom 1 poda njezinoj
politici i kontroli tada radnička
politika u unijama ne može biti
jedinstvena i elastična te iz tih
razloga njoj je nemoguće koristiti
se stvarnim mogućnostima za po-pravak
života
To je naročito slučaj u Kanadi
gdje imamo utopijski CCF pro-gram
koji svrstava kanadsku poli-tiku
i posljeratne probleme na neo-stvarive
formule o CCF "socijaliz-mu"
Poprimiti takve formule zna-či
oduzeti snagu unijama kao rad-ničkim
agencijama za kolektivno
pregovaranje
Odobravati diktatorsku politiku
Millarda i Parka u unijama Cana-dia- n
Congress of Labor 1 ograniči-ti
svoje političke akcije onako ka-ko
to gleda CCF znači oduzimati
mogućnost PAC-- u da postane Širo
!
NEĆE MIJEŠANJA
CCF-OVAC- A
ODGLASALA KONVENCIJA
U5UVA
Nevv Glasgovv N S — Na kon
vvsnciji United Mine Vorkers of
America je sa 59 protiv 12 glaso
va odbačen prijedlog da unija'sli
jedi politiku CCF partije Umjesto
toga konvencija je sa ogromnom
većinom odglasala da unija pro-vodi
vlastitu politiku i da u slije-dećim
federalnim izborima pomog-ne
izabrati koalicionu demokrat-sku
vladu
Gruplca CCF članova na čelu sa
Clare Gillisom upotrijebila je sve
snage u borbi protiv prijedloga za
nezavisnu radničku politiku u uni-ji
govoreći da samo CCF politika
pogodjuje interesima radnika Za
vrijeme debate CCF vodje i prista-ša
bili su toliko utučeni činjenica-ma
da su izgubili i ono malo pov-jerenja
što su ga prije imali
General Velebit potvr-dju- je
primitak novca
Glavni ured Vijeća dobio je br-zojav
od generala Vladimir Vele-bita
šefa Jugoslavenske Vojne
Misije u Londonu da je primljen
novac kojeg je Vijeće nedavno
poslalo da se nabave medikalne
potrepštine za Jugoslavenski Cr-veni
Križ Brzojav glasi:
"Thanks very much for send-in- g
ninetv-fiv- e thousand dollars
Stop This money will be spent
for rnedical supplies and imme-diatel- v
sent to our people
General Vladimir Velebit"
Ili u prevodu:
"Hvala mnogo što ste poslali l5
hiljada dolara Ovaj novac biti će
upotrebljen za nabavku medikal-ni- h
potrepština koje će odmah bi-ti
poslane našem narodu"
(Iz ureda VKJ Slavena)
nezavisnost
ki instrumenat unija za zaštitu in-teresa
radnika danas i u buduće
Vrlo je dobra pojava da se lju-di
kao što je George Harris u
United Electric uniji bore protiv
diktatorskog postupka i političkog
skretanja Millarda Lokalni Poli-tički
Akcioni Odbori moraju u in-teresu
unija odlučno odbiti nared-be
CCF partije i povrh svega mo-raju
postati življiji Podati se bilo
kakvom nalogu iz vana pa makar
od kuda takvi nalozi došli ako ne
odgovaraju stvarnim prilikama i
interesima radnika bilo bi pog-rešno
Na protiv PAC u pojedinom
lokalu mora postati aktivno i ne-zavisno
tijelo svih radnika dotične
unije jer dan za federalne izbore
mogao bi biti svakog časa progla-šen
Njihov rad biti će uspješan
samo onda kada će svoj rad zas-nivati
na interesima tfvih radnika
u uniji a ne na ambicijama CCF
partije
Tatjana PšeničnaJa bolničarka u Crvenoj Armiji pasila je na fron-tu
više od 100 ranjenika Hiljade takvih kao što je ona služe u
Crvenoj Armiji
Onemogućimo neprijatelje
narodnih sloboština
u Jugoslaviji
(IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA)
Toronto Ont — Izvršni odbor
Vijeća Kanadskih Južnih Slavera
uputio je slijedeću protestnu rezo-luciju
na upravitelja Canadian
Broadcasting Corporation u Otta-w- i:
Dr A Frigon Gen Manager
Canadian Broadcasting Corp
Ottatta Ontario
Dear Sir:
Our attention has been drawu
to a rečen t broadcast of Mr Wil-M- m
Woodside over the CBC Na-tional
netvtork in vthlch he nude
statementa that Marshal Tito
recognized leader of the Yu£o-sla- v
liberation struggle vvants to
ettablish a Communist dictatot-shi- p
in YugosIavia that creation
of a new federated state of Yu-gosla- vla
is just a seheme to
"break up Serbia" and that the
majoritr of the people are "in
opposition to Tito but Tito
eilds the poner" etc
Mr Yoodside also spoke along
these lines at a meeting of the
50-5- 0 Club of St Andrew'8
Church in Sudbury on Januarv
27 1913
Mr VVoodside Is either ignorant
of the true situation in Yugo-slavi- a
and the heroic ttruggle of
its people (in vvhich case he
should keep his mouth shut) or
he is de!berately trying to gtve
the Canadian public a false pic-tu- re
about that country We be-lie- ve
that the latter is the case
It is not necessary for us to
defend Marshal Tito and the
VuRoslav Liberation Movemcnt
from NVoodslde's slander as ali
the vvorld Lnovvg their record in
the struggle against the Fascist
enemy and also of their efforU
to create a new and united Yugo-slavi- a
We protest against Wood-side- 's
broadcasts because he i
creating disunity among the
United Nations and also herc in
Canada vthere Canadian Yugo-slav- s
vtho play an Important
part in Canadian vrar industrv
are diappointed and revolting
vthen they hcar such anti-UniU- d
Nations propaganda spread over
the CBC
Speaking in the namc of 3500
members and ninety-fiv- e differ-en- t
affiliated organizations vve
ask that such broadcasts be not
pcrmittcd in the future over the
CBC
Your very truly
S Miosich Secretary
Mi smatramo da je ovaj protest
ne samo u skladu najboljih intere
sa narodnih tekovina a Jugoslaviji
nego i u skladu ciljeva radi koji
pola milijuna kanadskih momaka
proljeva svoju krv po raznim fron-tovim- a
U protestnoj rezoluciji
spomenuti čovjek NVilson Wood-sid- e
redovito svake večeri govori
preko radia tj preko državne ra-dio
mreže koja se proteže od At-lantika
do Pacifika U svim svojim
"komentarima" redovito kleveće i
napada tekovine naroda Europe a
nove i narodne Jugoslavije naroči-to
Time on medju kanadskim na-rodom
stvara nepovjerenje prema
Ujedinjenim narodima čime ob-jektivno
odmaže ratne napore Ka-nade
Dakle Vilson Woodside svi-jes- no služi interesima hitlerizma i
on mora biti skinut sa državne ra-dio
stanice
Apeliramo stoga na sve demo-kratske
ustanove našeg naroda
kao i ostalu kanadsku javnost da
usvoje i upravitelju CBC radio sta-nice
podnesu slične protestne re-zolucije
Uspijemo li mobilizirati
javno mišljenje ove zemlje za taj
opravdani zahtjev ml vjerujemo
da će taj Goebelsov plaćenik Diti
skinut sa radia Time ćemo učinili
koliko uslugu narodima Jugoslavi-je
i njihovoj junačkoj borbi toliko
našoj Kanadi i ratnim naporima
Ujedinjenih Naroda
Za Izvršni odbor Vijeća Kanad-skih
Južnih Slavena
Odbor publiciteta
POBJEDA NEŠTRAJ- -
KOVNE POLITIKE
Ottavva 3 Feb — Na osnovu
brojki koje je objavilo ministar-stvo
rada radnička politika rv!-štrajkov- anja
za cijelo vrijeme ra-ta
iznijela je prošle godine og-romnu
pobjedu
Dok je 1943 godine uslijed štraj-kovanja
izgubljeno 1041193 rad-nih
dana u industriji prošle Lj
1944 godine izgubljeno je samo
5017C5 dana Izgubljeno je dakle
za polovicu manje nego godinu
dana ranije
Pa kad još nebi bilo tolikih se-bičnosti
na strani poslodavaca i
kad bi poslodavci i vlasti više ra-zumijevali
opravdane zahtjeve
radnika sigurno je da bi štrajkovi
bili sniženi na minimum ili ih opće
nebi ni bilo Zahvaljujući tako vi
sokoj svijesti radnika i njihovom
patriotizmu proizvodnja u indus-triji
se 1 dalje nastavlja u sugla-sju
neštrajkovne politike
Kampanja upravnog fonda
Vijeća dobro počela
(IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA)
Toronto Ont — Kampanja za pet hiljada dolara uprav-nog
fonda je u punom jeku Iz vedna naselja smo obavježte-n- i
da su poduzete temeljite organizacione mjere za upjh
kampanje pa i njenog cilja Narod shvaća da je upravni fond
potreban želimo li nastaviti radom na pomaganju naroda Ju-goslavije
pa se stoga i interesira za kampanju u toku To je
najbolja garancija da će kampanja uspjeti
Slijedeće su neki od rezultata kampanje Vijeća za pet hi-ljada
dolara upravnog fonda: '
Vancauver B C — Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih So-ven- a
poslalo je glavnom uredu svotu od tisuću dolara aa up-ravni
fond Time je naš narod Vancouvera i okolice sara sohi-c- at
ispunio petinu kvote sadanje kampanje Vijeća
Thorold Ont — Mjesno Vijeće poslalo je iz ovog malog
naselja našeg naroda svotu od sto dolara za upravni fond
Sudburv Ont — Mjesno Vijeće je na svojoj sjednici odo-brilo
svotu od $7000 za upravni fond Vijeća te zaključilo upri-Lči- ti
nekoliko društvenih priredaba u korist tog fonda
Port Colbome Ont — Mjesno Vijeće poslalo je glavnom
uredu Vijeća svotu od pedeset dolara na račun kampanje up-ravnog
fonda
Port Arthur Ont — Mjesno Vijeće odriak) je 31 januaru
lavnu skupštinu na kojoj je podignuto pitanje kampanje 2G
upravni fond Vijeća Jednoglasno je zaključeno da se u kam-panji
pošalje svota od pet sto dolara aa upravni fond
Gornji izvještaj jasno govori da će kampanja upravnog
{onda Vijeća biti uspja Ito će omogućiti poduzimanje dalj-njeg
rada u svrhu prikupljanja materijalne i moralne po©
našem junačkom narodu
Jeste li vi u vašem naselju postavili na dnevni red pita-nje
kampanje za upravni fond Vijeća? Ako niste poduirnUe
mjere koje će zajamčiti 6a će i vaše naselje učiniti svo} dio u
kampanji te time doprinesti radu za daljnju pomoć naredim
Jugoslavije od strane kanadkih Hrvata Srba i Slovenaca pa
ostalih ljubitelja slobode u Kanadi
Odbor publiciteta
ftv##M