Nase Novine, May 25, 1977

              " WWwwwxwiJtoesw ,?ј.ч ii.iW ti -- ,. -- .— - fttft
' i )"X''hS-i;V"',-"'!"'"""'ri'i-
ж ,'i' '',' .I April в,Ј1977 ] ft dMtSt?t?JtbwjA штишшмшшшшшшштштшшшт y.'j iur„ii:m . , I ! љ i. .r 4if jy' v v jtsrr - v.' -- '. ym . -- f 'јишугж v.y 'Л1л' : wsrrs ђггууа,. f.r. !-!.- ". --, vimt. 'r ji tr r ,„,,, нл ; . -i- л ..: rftyvA'.v. vsrfj ,--
л У71 јг-ј"аш-
г w,v;'- - vittfAis. f.4mMmsj.rrfsrrssj£rrrf '. ,ssr_ '"viMm,i'.' лж sstf v ј.?лш.г .'.rfjz
'is A' t! l,! y W " c!
I
'
I
Г-у- р
HI W&L ш ШШк vE
Rumunjska
BukureSt (Agerpres) —
Rumunjski predsjednik Ni-col- ae Ceausescu je proSli
tjedan iznio копабпе podat-k- e
o posljedicama katastro-falno- g
potresa u Rumunjsko]
4. marta.
Prema njegovim rijefiima
poginulo je 1570 osoba, a
ozlijedeno 11.300, od kojih
su 854 osobe joS uvijek u
bolnici.
Potres je prouzrokovao i
veliku materijalnu Stetu —
sruSeno je ill teSko oSteceno
32.900 stanova zbog cega je
15.000 obitelji ostalo bez
ku6a. Znatnu Stetu pretrpjele
su i rumunjske Skole, zdrav-stven- e,
trgovinske i kulturne
ustanove, spomenici i admi-nistrativ- ne
zgrade.
Potres je oStetio 763 eko-noms- ka
postrojenja u bazifi-ni- m
sektorima industrije,
gradevinarstvu i transportu i
znatno smanjio proizvodnju.
Kenedi zatraZio
ротоб za
Rumuniju
Demokratski senator iz
Masafcusetsa Edvard Kenedi
zatrazio je od ameriCkog
Kongresa, da odobri 20
miliona dolara za pomoc
rumunskom stanovniStvu
postradalom od zemljotresa.
Slican predlog vec je
dostavljen Senatu, a podrza-v- a
ga republikanski senator
iz Njujorka Dzekob Dzevits.
Javnizbor
Spanjolskih
Ijevi6ara nakon
skoro40godina
U Madridu je nedavno, u
predgradu Carabanchel, odr-za- n
prvi javnl politidki zbor
Spanjolskih Ijevi6ara u ne-ma- lo
40 godina. TamoSnja
arena je vrvjela od narodne
mase koja je pjevala Interna-cional- u,
izvikivala parole o
socijalizmu i slobodi uz
vljorenje crvenih i iuto-ljubi-Cas- tlh
republikansklh zas-tav- a.
Samo pet policajaca
stajalo je kod ulaza radi
6uvanja reda.
Jedan od govornlka je naz-va- o
sastanak najboljim do-kazo- m da se prijelaz iz fa§iz-m- a
u demokraciju moze
u£initi i bez nasilja, i da
Spanjolci viSe ne zele ratova.
Podizanjem pesnica prisutni
su odavali pofiast zrtvama
faSizma u toj zemljl u toku 40
godina.
Makarios: Teritorijalno
pitanje je kljucoo na Kspru
U razgovoru 8 novlnarom london-sko- g
"Gardljana" klparskl predsed-nl- k
Makarios je podrzao meduko-munaln- e
pregovore Izmedu klpar-akl- h
Grka i Turaka kao put za mlro-Ijublv- o
reSenje, mada je dodao da
su neke Izjave sa turske strane pos-lednj- ih
dana smanjlle njegov optl-mlza- m
o mogudnosti skorog гебе-nj- a.
Iznosecl, zatim, da je grCka
klparska strana uglavnom sklona
da prihvatl tezu o dva homogena
reglona koji bi bill naseljeni
Jednom, odnosno drugom zajednl-com- ,
Makarios kaze da 6e se velikl
bro] Izbegllca vratiti na podrucja
koja su sada okupirana, all koja ce,
u копабпот terltorljalnom гвбепЈи
blti vracena i potpasti pod grCku
kiparsku adminl8traciju. On dodaje
da ce povratak bltl na dobrovoljnoj
osnovi i predvlda da ce samo manjl
broj klparsklh Grka blti spreman da
se vrati. Za one koji odluce da se ne
vrate, Makarios najavljuje da ce blti
obeSteceni.
Ovakvo reSenje izbegllikog prob-lem- a
podrazumeva da turska strana
vratl kiparsklm Grcima znacajne
teritorlje, a iz Intervjua prolzlazl da
grcka klparska strana ocekuje
povratak novog dela Famaguste
kao I sela oko Morfua. Kako se
ovde smatra, samo u Famagusti
moglo bl da se smesti oko 60.000
klparsklh Grka od ukupno 184.000
izbegllca. Makarios kaze da ce
terltorijalni aspekt reSavati na bazi
vlasnIStva i produktivnosti zemlJIS-ta-,
kao I proporcionalnosti etanov-niStv- a.
On takode jasno stavlja do
znanja da teritorijalno pitanje sma-tra
kljucnim I poruiuje da "ukollko
nema sporazuma o terltorljalnom
Svijet je saznao za mito
Sto ga je tokom godina CIA
davala desecima stranih dr-zavni- ka.
Sada ispada da je
najnoviji "ekspoze", kao i u
nekim prijaSnjim sludajevi-m- a,
razgoli6avanje po ovoj
agenciji, a ona otkriva samo
one stvari koje smatra koris-nim- a.
Zbrkane, mudro odabrane
informacije dospijevaju u
Stampu. U iste su uklju6ene
davno poznate Cinjenice o
lutkama kao Sto je vijetnam-sk- i
Tju, Holden Roberto,
gazda angolanskih separa-tist- a,
na platnoj listi tajne
sluzbe. Bez da time neSto
gubi, CIA nataj na6in stvara
prividne istine i o nekim
drugim stvarima.
Druga komponenta "eks-poze- a"
jest tradicionalna fi-nanci- jska
veza CIA sa nekim
arapskim glavama, veza koja
je takoder javna tajna. All
nisu toliko interesantne sa-me
ove veze koliko vrijeme u
koje one dolaze na vidjelo.
Postoje razlozi za vjerovanje
da su ameriCke tajne sluZbe,
koje se odavno zala2u za
konzervatlvnu атегЈбки vanj-sk- u
politiku, uznemirene ne-kim
naglascima uvedenim
po Carterovoj administraciji.
Prednost koju Washington
ovlh dana daje'generalnom
rjeSenju spora na Srednjem
Istoku umjesto taktike sa
pltanju, onda, verovatno,' necemo
ulazlti u duge pregovore o ustav-no-m
aspektu". Makarios je dodao
dane vidl potrebu da se pregovara,
ukollko turska strana odblje konce-slj- e
III ponudi povratak samo dva III
tri procenta teritorlje. Makarios je,
isto tako, odbaclo konfederalno
uredenje III "prlkrivenu konfedera-clju- ",
ocenivSI to uredenje kao put
ka podell III пебет sllcnom".
Film "Napad na
Entebe"
zabranjen na
Amerifiki film "Napad na
Entebe" koji velica napad
izraelskih vojnika na ugand-sk- i
aerodrom, zabranjen je
za prikazivanje na Malti.
Premijer Malte Dom Min-t- of
izjavlo je u Parlamentu da
je do zabrane doSlo zato §to
film "prikazuje najnemoral-nij- i
potez zemlje koja je zbog
oruija koje poseduje zabora-vilanaduno- sti
prihvadene u
Ujedinjenim nacijama — da
6e poltovati nezavisnost i
integritet drugih zemaija — i
koja arogantno i nasiln!6ki,
izazivajuci, ubija i beskrupu-lozn- o
uniStava u tudoj zem-Iji- ".
GIA: Had ne
onda
otvoreno proizraelskim sepa-ratni- m
nagodbama uzbunila
je amerl6ki cionisticki skup.
Kao rezultat toga ime kralja
Huseina, pojavilo se u Stam-p- i,
u vezi sa CIA-o- m, onog
dana kad je drzavni sekretar
Cyrus Vance stigao u Aman.
No najinteresantnija jetre-6- a
komponenta senzacio-nalno- g
"ekspozea" u kojoj se
po prvi put pojavljuju imena
Wilija Brandta (Zapadna Nje-mack- a),
venezuelskog pred-sjedni- ka
Carlosa Andresa
Pereza, gijanskog prvog mi-nist- ra Burnhama i nadbisku- -
pa Mariosa sa Clpra. Nije
isklju6eno da ove cetirl poll- -
tiCke licnostl nsu u stvari
glavne mete operacije koju je
vjeSto reiirala CIA.
Svjedoci smo pokuSaja da
se grubo ocrni vode koji se
ne svidaju CIA-- и zbog svog
politlfckog realizma, lojalno- -
sti detantu ill otvoreno antl- -
Imperijallstldke orijentaclje.
U vrijeme hladnog rata sigur--
no je da bi bill stavljeni na
smrtnu listu ClA-- a, kao Sto
je bio sluCaj sa Lumumbom I
Castrom. Danas pak agentl
amerlfike tajne sluibe ne
unlStavaju ljude vec sve
CeSce njihov ugled i Cast.
Svaki od ove fietvorlce je
u6inio dosta toga zaSto bi
mu se CIA osvetila. Brandt,
j Evropski antinuklearni talas 1
Talas nezadovoljstva zbog izgradnje nuklearnih centrala i
prvo je zapljusnuo SR Nemacku (gde I dalje ne jenjava), potom =
зе spustio do Montalta di Kastra u Toskani (Italija), da bi =
zestinom tri hiljade demonstranata uzburkao Веб. Austrijanci
su, kao Sto prikazuje slika, zaposeli glavnu trgovacku ulicu
Веба, a saobra6aj je bio u prekidu nekollko 6asova. Burn!
protest! urodili su plodom jer je vlada odustala od nameravane
kampanje za gradnju nuklearnih elektrana.
.WTll]BI[IIIIIlII]lI1IlllIllIllIfllIIIITIII3IIIIIllllll1IIIIIIIlllllttIEIlllllIlllllllllllIIIIIiriIIIlIllllllIlllllIIIlllII1llllIllltlllIIIIll1l Ж
Rezultati izborau Indiji
Ulndlji je zavrSeno prebro- - Partija Tamil (protivnik
javanjeglasovaza539od 542 Kongresne stranke) — 1
poslanicka mesta u Donjem mesto, Sik partija — 8
domu indijskog Parlamenta. mesta, nezavisni i drugi —
Rezultati glasanja pokazuju
sledece stanje: opoziciona
Dzanata grupacija — 270
mesta, Kongres za demokra--
tiju (u savezu sa Dzanatom)
— 28 mesta, Kongresna
stranka — 1 53 mesta, Komu- -
nistidka partija — 7 mesta,
Marksistifcka komunisti6ka
partija — 22 mesta, Partija
Tamil — 19 mesta. moze ubiti
ocrniuje
ku, radi marljivo za detant
kao predsjednik socijal-de-mokrats- ke
partije Njemafi-ke.- ..
Kritizirao je kampanju
mijeSanja u poslove socija-listiCk- ih
zemaija koju provo-d- i
Zapad a pothranjuje CfA
pod plaStom "obrane Ijud-sk- ih
prava".
PokuSaj da se ocrni Bra-ndta
uCinjen je sa svrhom da
se skrene paznju njemacke
javnqsti od skandaloznog
nestanka dokumenata u vezi
ugovoras Lockheedom, koje
je zakljuCio Franz Josef
Strauss, bivSi пјетабкј mi- -
nlstar obrane. Kupovina 900
americkih lova6kih aviona
(od kojih se 189 srozalo)
ofiigledno je napunila dzepo- -
ve ovog Bavarca neCim ve- -
elm nego Sto su mitoloSka
pladanja CIA-- а njegovom
politickom protivniku.
Carlos Andres Perez, pre--
dsjednik Venezuele, I For--
bes Burnham, prvi minlstar
GiJane zabiljezeni su po
sekclji CIA koja se bavi
"prljavim trikovima" nakon
naclonalizacije industrije za
preradu sirovina u njihovim
zemljama, koje su dotad bile
u vlasniStvu amerlCkog mo- -
nopola.
CIA je isto toliko ljuta
zbog politike nezavlsnosti
ove dvije zemlje, koje propo- -
kao arhitekt Ostpolitlke, po- - vijedaju medu zemljama La-boljS- ao
je odnose sa socija- - tinske Amerike u borbl za
listiCkim zemljama na isto- - kontrolu nad njihovim nacio- -
31 mesto.
Ostaje da se izvrSi ponov-n-o
prebrojavanje glasova u
izbomom okrugu Ferozepur,
u Pendzabu, koji daje jednog
poslanika. Izbori za preosta--
la dva mesta u Donjem domu
obavice se kasnije poSto su
izborni okruzi u udaljenim
krajevima zemlje koji su-po- d
snegom.
ч
nalnim resursima i potpoma-ganj- a
principa o nesvrsta-nos- ti
u njihovoj vanjskoj
politici. Ocrnjivanje voda ove
dvije zemlje po CIA--и, koje
su u Caracasu i Georgetow-n- u
nazvali nepoStenim, na-stav- ak
je starog cilja da se
poljulja vlade koje se nadu u
nemilosti Washingtona.
Nije niSta smijeSniji ni
pokuSaj CIA-- а da podmetne
svoj prljavi novae i nadbisku-p- u
Makariosu. Vecina Cipra-n- a
vjeruje da je CIA pokuSala
da ubije njihovog predsjed-nik- a,
a ne da ga potplati. I
doista, od 1970. pokuSana
su detiri atentata na Makari-os- a,
a Ciprani smatraju da se
CIA odgovoma za svaki od
njih.
Nuzgredno, CIA je poku-
Sala da ocrni Makariosa pred
samo polazak Carterovog
specijalnog izaslanika Clar-k- a
Clifforda u Ankaru, Atenu
i na Cipar. Za Ameriku je bilo
vaino da omalovazi, na bilo
koji na6in, izjave ciparskog
predsjednika, u kojima je
zahtjevao povlafcenje svih
stranih trupa sa Cipra i us-postavlj- anje
nezavisnog sta-novlS- ta
Cipra.
Washington je bio uspla-hire- n
zbog neo6ekivanog
progresa na toboze zastalim
interkomunalnim pregovori-m- a
na Cipru.
Ako se ne moze ubiti,
onda treba ocrniti. Ovo je,
o6ito, moto ove mocne
agencije, zakamuflirane slat-korjefiiv- im frazama o slobodi
i zaStiti demokracije.
Novosti Press Agency
kil U