Nase Novine, October 05, 1983

              8-- NASE NOVINE, August 24,1983.
BILOIMJE
DOBRO
Izborni ured u Ottawi (Electoral
Office) je objavio koliko su novca
sabrale pojedine politicke partije u
proSloj godini.
Konzervativci su dobili 8 I pol
milijuna dolara, liberali 6 milijuna i
100 hlljada, novi demokrati 4 miliju-na
i 800 hiljada, komunisti $227,123,
Libertarians $34,190, Union Popul-ate
$10,416, Marksiste-lenjinis- ti
$2,315 i Rhinoceros $270,000.
Canadian Pacific, jedna od najve-fii- h
kanadskih kompanija dala je po
50 hiljada konzervativcima i liberali-m- a,
ali niSta NDP (ta partija hofie da
nacionalizira CP). Bank of Nova
Scotia je dala $37,698 liberalima i
$30,000 konzervativcima. Ostale
banke dale su po 30 hiljada jednoj i
drugoj partiji.
Arhitekt Arthur Erickson je prilo-zi- o
$5,000 liberalima pa je dobio da
gradi novu kanadsku ambasadu u
Washingtonu.
Konzervativci su dobili 5 milijuna i
200 hiljada od 52.694 pojedinafina
prilagafia i viSe od 3 milijuna od
korporacija, liberali $3,200.000 od
27.968 pojedinih prilagafia i blizu 3
milijuna od korporacija. NDP je
imala 66.665 prilagafia.
Kompanije daju podjednako kon-zervativcima
i liberalima jer ofiekuju
naklonost jednih i drugih — spored-n- o
je tko sjedi na drzavnim polozaji-m- a.
REAGANOVA
INTERVENCIJA
(Nastavaksast. 1)
godine kada ga je svrgao Habre).
Reagan sve to radi bez odobrenja
amerifikog naroda i Kongresa. Caso-pi- s
"Newsweek" piSe da fiak ni
drzavni sekretar Shultz nije sudjelo-va- o
u donaSanju odluke o intervenci-j- i
u Centralnoj Americi (protiv
Nikarague) i Cadu. Tvrdi se da
Shultz namjerava da podnese ostav-k- u.
Reaganove naloge izvrsavaju
Pentagon i CIA.
Sjed. Drzave su organizirale ma-nev- re
i u juznom Atlantiku, u kojima
sudjeluju i fiileanski ratni brodovi.
Reagan se vara ako misli da fie
oruzanim mjerama osigurati amerifi-k- o
gospodstvo nad malim i zaosta-li- m
zemljama. To moze da dovede
do opceg (i posljednjeg) svjetskog
rata...
KOLSKA RAZLIKA
Uskoro fie se odrzati dopunskr
izbori u okrugu Central Nova u
provinciji Nova Scotia, koji trebaju
osigurati izbor novog konzervativ-no- g lidera Brian Mulroneya.
Torontski list Globe and Mail piSe
da je Mulroney dosad iznio sarrfo tri
tafike svog programa, a prva je
povefianje oruzanih snaga zemlje,
druga je probe amerifikih "krstare-fiih- "
raketa (Cruise missile), trefia
povefianje federal nog doprinosa za
lijefinifiko osiguranje (medicare)?
Koliko se to razlikuje od onoga
Sto zastupa Trudeau?
NATALITETA U Kl
U PEKINGU je u prvih Sest
mjesecl ove godine rodeno 16.000
beba manje nego u istom razdoblju
profile godine. U torn periodu svijet
je.ugledalo 72.777 novih zitelja
glavnofl kineskog grada u kojem
treh'utacno iivi 9,2 mi Iff una stanov-nik-a.
tx)§a prognoza za
Reagana .
WASHINGTON (AFP) - Ako kao kan-did- at
republlkanoca lzado na predsjednl-бк- е
izbore Iduce godine, Roland Roagan
Jzgubit ce u trci za ulazak u Bljolu ku£u
9 jodnim. od dvojlco mogulih demokrut-skl-h
ikandldato.
Tu prognozu dali su list Washington
Post i televizijska mreza ABC poslije is-pitiva-nja
javnog mijenja u kojemu je obu-hvace- no
1.139 Amerikanaca U izbornpj tr-ci
sa - bivsim americkim potpredsjedni-ko- m
Walterom Mondaleom Reagan bi.
prema torn ispltivanju, dobio 43 posto gla-sova.
a njegov bi protukandidat osvojio 48
posto glasova U slucaju da demokratski
kandidat bude bivSi astronaut senator
John Glenn, Reagan bi pretrpio jos teii
poraz - 50 posto glasova pripalo bi Glen-n- u,
a samo 43 posto sadasnjem amerlckom
predsjednik u.
SlRITE POMA2ITE
SVOJUSTAMPU!
NerijeSeni problemi
slovenske manjije
u Austriii
BEC, avguata, Tanjug — Sloveneka
naclonalna manjlna, a zaJedno s njom I
KoruSka i Republika Austrija, stoje, pred
izvanredno znacajnom odlukom ili.stalnim
ravnopravnim dijalogom izmedu vlade i
manjine i postepenim konkretnim koracima
ostvarivati jednakopravnost slovenske naci-onal- ne
manjine i tako ispunjavati Clan
sedam drzavnog ugovora, nasuprot tome, u
joS o§trijoj politickoj atmosferi traziti izlaz
sadaSnjem nesumnjivo nezadovoljavajucem
polozaju.
Ovo isti6e predsjednik Saveza slovenskih
organizacija ing. Feliks Vizner u napisu
"Pred razgovorima s novom vladom, clan
sedam jedina osnova" u posljednjem broju
"Slovenskog vestnika.
Vizner inaCe smatra da ce odgovor na
postavljeno pitanje dati sam savezni kance-lard- r
Fred Sinovac 7 septembra u razgovori-ma
s predstavnicima slovenskih druStvenih
organizacija i Narodnim savjetom koruSkih
Slov.enaca koji 6e se odrzati u Becu.
Nabrajajuci pitanja koja bi trabalo rijeSiti
— medu kojima se nalazi dvojeziini pred-Skols- ki
odgoj, pitanje televizije i radija,
dotacije slovenskih znanstvenih kulturnih i
drugih organizacija, i u prvom redu jednako-pravnost
slovenskog jezika u upravi na
dvojeziinom podrucju a i privredno jacanje
slabije razvijenih juznih predela KoruSke —
autor napisa smatra da se dosad nije
pokazalo dovoljno razumijevanje za proble-m- e
slovenske manjine u Koruskoj. Medutim,
uupravo iz razgovora sa ilanovima manjine u
cijeloj pokrajini, a i sa demokratlma koji
njemacki govore, nesumnjivo proizlazl da
ljudi "zele, traie i zahtijevaju rjesavanje
najprecih pitanja slovenske nacionalne ma-njine.
Predsjednik Saveza slovenskih organizaci-ja
smatra, takoder, da'sluzbena Austrija,
usvajaju6l parolu "malih koraka" u stvari
odbija zahtjeve manjine i pri torn i samu
politiku "malih koraka".
Tako, medutim, smatra Vizner, ne moie
ici dalje.
SUPER AMBASADA
BEC, (Tanjug) — Uskoro u Befiu
pofiinje gradnja nove, velike zgrade
sovjetske ambasade koja bi trebala
biti zavrSena za neSto viSe od dvije
godine, istodobno kada i veliki
kongresni centar koji se gradi u
sklopu centra Ujedinjenih naroda.
Prilikom potpisivanja sporazuma
za izgradnju "sovjetske superamba-sade- "
ambasador SSSR-- a Mihail
Mefremov je izjavio, tvrde austrijska
sredstva informisanja, da fie befiki
centar Ujedinjenih naroda, pored
kojeg se gradi sovjetska ambasada,
nadma5iti UN-cent- re u New Yorku i
2enevi. Jefremov je podvukao da fie
se njegova zemlja zaloziti da se u
Befiu odrzi idufia evropska Konfe- -
Problemi
(Nastavaksast. 1)
kakvu socijalnu pomofi, ne ide u
Skolu, ne radi i nikada nije radila. Iz
redova te vrste mladih regrutuju se
najfieScekriminalci, jer su oni velike
neznalice i necivilizovani.
Studentski problem je takode
veliki. Mnogi studenti ne mogu da
nastave studije zbog finansijskih
problema. A vlada sve viSe smanjuje
stipendije (bourses) i sve je manje
onih koji ih dobijaju. S druge strane,
mnogi studenti produZavaju studije,
jer znaju da glavni problem nastaje
tek po njihovom zavrSetku — kako
nafii posao. U Quebecu ima otprilike
400.000 studenata.
Ез u kom pravcu su najviSe usme-re- ni
zahtevi omladine?
— Mladu su veoma borbeni u
zahtevu da se izdejstvuje ravnoprav-nos- t
u visini socijalne pomofii za
omladinu do 30 i preko 30 godina.
I uopSte omladina je sve energifi-nij- a
u zahtevima da se nalaze trajnija
i pravpua ne privremena reSenja za
probleme nezaposlenosti. Velikiy je
otpor omladine protiv jednog novog
programa vlade Quebeca koji treba
da bude podnesen ove jeseni. Ideja
vlade je da pomofiu tog programa
koji se zove "Gradanske usluge za
javne radove" (Service civile pour les
travaux comminautaires) regrutuje
omladinu koja je na socijalnoj
pomofii, da joj se za usluge oko
odrzavanja driavnog zemljiSta, kao
Sto je sadenje biljaka i si., povefiaju
primanja za $100 mesefino. Za takve
usluge ugovor se pravi samo na
godinu dana i mladi se Salju u razne,
uglavnom zabafiene i nerazvijene,
krajeve zemlje. Mladi se ne zadovo-Ijavaj- u
ovakvim privremenim reSenji-m- a.
Zato pruZaju otpor vladinom
projektu.
Borbenost omladine u zahtevu za
ravnopravnu socijalnu pomofi, mani-festova- la
se narofiito u aprilu mese-c-u
ove godine. U toku cele jedne
nedelje, mladi su neprekidno dezu-ra- li
ispred Ministarstva za emigraci-ju- ,
traefii da se sastanu sa trojicom
ministara: za socijalnu pomofi, za
finansije i za pitanja emigranata.
Osmog dana od "okupiranja" Minis-tarstva,
predstavnici omladine bili
su primljeni od strane trojice minis-tara.
U toku razgovora ministri nisu
mogli dati nikakva konkretna obefia-nj- a,
priznali su da im nedostaju
finansijska sredstva za reSavanje
problema omladine. Posle razgovo-ra,
mladi ispred zgrade Ministarstva
su se raziSli, ali je odjek ovog revolta
bio veliki. Neposredno posle tog
dogadaja organ izovane su velike
omladinske demonstracije kojima je
prisustvovalo dve hiljade osoba.
rencija o sigurnosti i suradnjl 1986.
godine.
Befiki list "Cronen Zeitung" donio
je tu informaciju pod naslovom:
"Befi fie postati centar Ujedinjenih
naroda broj jedan".
Listovi navode da fie zgrada nove
ambasade biti jedna od najvefiih u
Evropi.
Rekordna Inf laclja
u Brazilu
RIO DE 2ANEIRO, august, (Tanjug) —
Inflaclja u Brazilu je u julu dostlgla najvlsl
mjese6nl porast u hietoriji — 13,3 posto.
Akumullrana od januara do Jaaja jula
Inflaclja je Iznijela 89,8 posto, akumullrana
u poslednjlh 12 mjesecl 142,6 posto.
U junu mesecu je takode bio
zapazen organizovani revolt omladi-ne.
Oko 500 mladih su demonstrirali
ispred hotela u kome se odrzavao
susret privatnih vlasnika. Policijaje
intervenisala u njihovom pokuSaju
da otvore vrata sale u kome se
sastanak odrzavao, ali su vlasnici
pristali da se vrata otvore i primili su
nekoliko predstavnika omladine na
razaovor.
£ Sfa mozete redi o projektu vlade
od 1,200.000 namenjenih problemu
omladine?
—Da bi se sve vidnije nezadovolj-st- o
omladine zaustavilo, ili bar
privremeno umirilo, vlada Quebeca i
federalna vlada su postigle saglas-no- st
(Sto se inafie retko dogada) u
pogledu najnovijeg projekta da se
odobri suma od $1,200.000 za
stimuliranje omladinskih aktivnosti.
Vlada ie da kod omladine stvori
iluziju da ona moze na demokratski
nafiin da se bori za svoja prava. Tim
novcem se Stampaju publikacije,
Salju se vladini predstavnici omladi-ne
u razne krajeve zemlje, u cilju
propagiranjavladinog programa me-du
omladinom. Nastoji se organizo-vat- i
u svakoj oblasti neka vrsta
omladinske tribine, na kojoj mladi
mogu na "demokratski" nafiin da
izraze svoje miSljenje i istifiu svoje
zahteve. Cilj i dejstvo ovog projekta
su ofiigledni. Vlada 2eli da pridobije
omladinu za svoju politiku, da je
ubedi da prihvati sadaSnju ekonom-sk- u
krizu, da se pomiri sa proble-mo- m
nezaposlenosti i narofiito da za
sve te probleme svali krivicu na
sindikate. Jer fiinjenica je da je
kanadska omladina do sada vrlo
malo usmeravala svoje akcije u
sklopu sindikata (unija).
®®Kakvo je reagovanje omladine na
ovaj poslednji vladin projekat, koji
ima tendenciju, kako smo obaveSte-n- i
da bude prihvaden i u drugim
provincijama Kanade?
— Srefiom, samo neke omladin-ske
organizacije su prihvatile ovaj
vladin projekat bez rezerve i to
uglavnom one koje su zadojene
nacionalistifikim tendencijama i ko-je
su desnifiarske. Cinjenica je da
vlada Quebeca (Parti Quebecois) ne
moze viSe rafiunati na masovniju
podrSku omladine. ProSIa su vreme-n- a
nacionalnog zanosa iz perioda
1960 godine, kada je kvebeSka
partija u svojoj predizbornoj kampa-n- ji
uspela da regrutuje vefiinu omla-dine.
Od kada je doSIa na vlastta
partija je izgubila popularnost i sve
je viSe gubi. Nacionalistifike omladi-ne
danas u Quebecu ima vrlo malo.
U toku ove nedelje odrfafie se
sastanak predstavnika omladinskih
organizacija i predstavnika vlade, u
vezi novog projekta. Znamo da fie se
sve zavrSiti na diskusiji. Vefiina
omladinaca he veruju u vladin
projekat kao pravo reSenje za izlaz iz
problema.
Sa druge strane, ispoljava se
jedna konstruktivna tendencija kod
omladine Quebeca. Sazrela je Ideja
o stvaranju velike, nezavisne koalici-j- e
svih omladinskih organizacija. U
septembru mesecu bifie odrzan Siro-- ki sastanak na kome fie se razmatrati
ta ideja o stvaranju koalicije, koja 6e
biti povezana sa sindikalnim pokre-to- m
u celini. Omladina Quebeca sve
viSe uvida da je jedini pravi put
njenog organizovanog revolta i bor-b- e
za njena prava, kroz sindikalni
po"k"r'et. ' Razgovorobavila
Katarina KOSTlC