Nase Novine, October 05, 1983

              12— NASE NOVINE, August 24,1983.
JUGOSLOVEN-S- KI
NOGOMET
тм-- и -- ,n'v.' wa ;'.№',M.ffia
Jugoolavenskl nogometnl klubo-v- l
po£eli su opet Igratl. Ovo su
rozultati u prvom kolu Prve lige:
PrIStina Dinamo (V) 1:0
Sarajevo-Vele- z 1 :2
Cellk— Cr. Zvezda 0:0
Osijek-Vard- ar 3:1
ZAPAD— PRVO KOLO
Nov! Sad: Novi Sad-Ai- k 2:0
Sibenik: Slbenik-Sparta- k 0:0
BIhac: Jcdinstvo(Bi)-Leota- r 3:0
Zronjanin: Proleter—
Jedinstvo(Br) 2:0
Kikinda: Klkinda-Varte- ks 1:0
Bugojrro: Iskra-Slova- n 4:0
Titov Vrbas: Vrbas-Zagre- b 3:2
Dubrovnlk:GOSK-Bora- c 2:0
Bjeljina: Radnik-Slog- a 4:2
ISTOK - PRVO KOLO
Beograd: Rad-lvangr- ad 0:0
Lazarevac: Kolubara-Galenik- a 2:1
Strumica: Belasica— bor 2:0
Titova Mitrov.: Trepca-Slobod- a 1 :0
Pirot: Radni6ki— Pelister 0:0
Tetovo: Teteks-GI- K 0:0
Beograd: Beograd-Timo- k
.
1:0
Nik3i6:Sutjeska-Vlaznim- i 3:1
Сабак: Borac-Napred- ak 2:0
TENIS:
BASETTIJAUSOVEC
Carllng Basett (iz Toronta) ima
15 godina, a vec je postigla status
teniske "zvijezde". ProSlog tjedna
igrala je sa slovenskom (jugosla-vensko- m)
teniserkom Mimom Jau-Sove- c,
ali nije daleko stigla; rezul-t- at
je bio 6-- 2, 61 za JauSovec.
Mima JauSovec ima 27 godina i
ima zapazene rezultate u meduna-rodni- m
takmicenjima.
NAJBOLJE KOSARKASICE
SAO PAOLO - KoSarkaSice
SSSR-- a su prvakinje svijeta. U
finalnom susretu na 9. prvenstvu
svijeta u Sao Paulu svladale dosa-daSn- je
prvakinje ekipu SAD sa
84:82 (40:37) i time po Sesti put
osvojile naslov najboljeg sastava
globusa.
Nakon prvog naslova kojeg su
1959. godine osvojile u Moskvi, sve
do 1975. godine (Cali) sovjetske
koSarkaSice bile su neprikosnove-ne- .
Zlato u Limi 1964, zlato u Pragu
1967, zlato u Sao Paulu 1971 i zlato
u Caliju 1975. Nakon osam godina
koSarkaSice SSSR-- a opet su vratile
naslov koje su 1979. godine u
Sulu (Koreja) osvojile koSarkaSice
SAD.
Srebrnu medalju osvojile su
ameri6ke koSarkaSice, bron6anu
kineske. ,
it5В58Евавдздар5ај
Ш
Ш
1
№
mi
Ш
Ш
Wi
-- pa
w Si
!a
42
i mrjz
2679 East Hastings
GLOBE TOURS.
. 615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-188- 6
INTER-NATI- ON TRAVEL,
1605CentreSt. North.
Calgary, Alta.
Phone
тш!шштт
MAOARSKI PROTEST ZBOG
NEPRAVILNIHODLUKA
USAHU
Sahovska federaclja Madarske Je
uputila oStar Medunarod-no- j
Sahovskoj federaciji zbog njezi-no- g
insistiranja da sovjetski igraci
Kasparov igra u Pasadeni (Kalifor-nija- ),
a Smlslov u Abu-Da- bi (Perzij-sk- i
zaljev, pa su kao pobjednici tog
neodrianog susreta proglaSeni Vik-tor
Korcnoj i Madar Zoltan Ribli.
PAN— AMERlCKEIGRE
Ovo su medalje (zlatne, srebrne i
broniane) driava koje sudjeluju na
pan-americk- im igrama.
G S B
United States 82 .50 32
Cuba 52 26 25
Canada 1 1 29 30
Venezuela 3 1'7Г 18
Brazil - 2 13 11
Mexico 6 16
Colombia ' 5 9
Argentina 2 9
Peru 0 2
Ecuador 0 0
4 4
2 3
1 3
0 3
0 3
0 2
Chile 0
Dom. Republic 0
Puerto Rico 0
Jamaica 0
Nicaragua 0
Panama 0
TUKMAKOVIAGZAMOV
U VRSCU
BEOGRAD — Sovjetska Sahov-- .
ska organizacija saopcila je da ce
na medunarodnom turniru u VrScu,
koji se igra od 17. septembra do 3.
oktobra, sudjelovati dva sovjetska
igra6a — velemajstor Turmakov i
medunarodni majstor Agzamov.
Tukmakov je bio 6lan sovjetske
reprezentacije na nedavnom mom-6adsko- m
prvenstu Evrope u Plodvi-v- u,
a proSle godine je sudjelovao i
na meduzonskom turniru za prven-stv- o
svijeta.
PISMENOST
Iz londonskog "Daily Mirrora"
prenosimo ovu izjavu: "Neki naSi
igraci umiju jedva napisati svoje
ime i prezime, ali morali biste ih
vidjeti kako zbrajaju. — Karl Hein
Thieland, bivSi menedzer NjemaC-ko- g
Kluba Keln.
Klub se, ina6e, zove 1. FC Keln,
a bivSi menedzer Karl Heinz Thiele- -
len' (Die Wolt)
JEUBfhla
— Vvsf i.%
Skft&t, Vancouver, B.C.
GLOBETOURS.
l066BloorS.W
Toronto, Ont.
Phone 531 -- 3593
EAST-WE- ST TRAVEL,
10553-A-97S- t.
Edmonton, Alta.
Phone 424:9907
Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo koju
drugu zemlju, obratite se na
£&.'titfi 1
277-26- 26
protest
јгдшшшджздмшаа
PROFESIONALIZAM U SPORTU I SOCIJALIZAM
Na sjednici OK SSRNH u Splitu
raspavljana je problematika sporta.
Neki su ucesnici u raspravi izrazili
svoje opredjeljenje o inkompatibil-nost- i
profesionalnog sporta i soci-jalizm- a.
Ovaj osvrt je i nastao kao
pokuSaj razmiSljanja o torn pitanju.
No odmah treba reci da je rije& o
ozbiljnoj temi koja zasluzuje seri-ozn- u
iviSestruku obradu. Razumije
se, ovaj prilog nema tin pretenzija.
U posljednje je vrijeme na raznim
podrucjima pisane rijeci moguce
citati stavove i o tome Sto ne prilici
socijalizmu. Tako na primjer soci-jalizm- u
se zamjera robna proizvod-nj- a,
zamjera mu se potroSaSka
ipsihologija, kudi ga se kad ljudi
'traze posao i izvan granica, ukazuje
se na opasnost od tehnoloSkog
porobljivanja i tako dalje. Sad, eto,.
i profesionalizam izaziva Stetu. I
tf sss 22 2E2E твгу?
ХУ—
Nesporno svako od navedenih
podrucja moze imatl osim .pozitlv-ni- h
i negativne u6inke i u socijaliz-mu.
Ali to vrijedi i za sva druga
podrudja, орба je zakonitost te
reprodukcije da se ona odvija u
borbi suprotnosti. Tako je na
primjer malo lijekova u medicini
koji uz pozitivne ne izazivaju i
poneki negativni ucinak na orga-niza- m.
Socijalizam shvacamo i zivimo
kao prijelazni period. On je optere-ce- n
mnogim suprotnostima nasli-jedeni- m
iz ranijeg perioda, ali i
suprotnostima koje se javljaju u
njemu samome. Socijalizam je i
dio svijeta pa stoga vrSi utjecaj na
druge, ali i prima utjecaje tih
drugih. Na koncu ovaj se naS
socijalizam zivi danas, Sto ce reci
da pojave suvremenog svijeta zap-Ijusku- ju
i naS prostor.
Ove su odrednice trebale da
bismo se opredijelili spram nekih
nerealnosti. Generalno, one ukazu-j- u
da se ni naS socijalizam ne moze
poistovjecivati s predodzbom o
druStvu jednakosti. On to danas ne
moze biti jer stupanj njegova
ukupnog razvitka to onemogucuje.
Razumije se ovim ne mislim kako
su sve nejednakosti i druge proturi-jeinos- ti
rezultat samo tog stupnja
razvitka.
Isto tako u generalnom odrede-nj- u
kao dio danaSnjeg svijeta
dijelimo njegovu sudbinu. Svaka- -
m
H Ifek. МШ
№'ft VICTORIA LIPOHAR '
ko, i ovdje je potrebno napomenuti
da su ljudi kovaci svoje sudbine ali
koliko god svjesno usmjerivali
kretanja, ne mogu preko objektiv-nog- .
Postavljene teze na podruCju
sporta daju mogucnost rastreznja-vanj- a
u vezi s dilemom o amater-sko- m
i profesionalnom sportu u
socijalizmu.
Socijalizam i na podrudju sporta
mora mijenjati stanje u odnosu na
prijaSnji sistem. To mijenjanje
treba da ima dva podjednako vazna
pravca — kvantitativni i kvalitativ-ni- .
Prvi, znaci, masovnije, sveobu-hvatnij- e
i sistematskije bavljenje
sportom. Takvi bi atributi sporta
znacili da je on sastavni dio
reprodukcije covjekova zivota od
vrtica, osnovne i srednje Skole do
fakulteta, ali i tokom radnog perio- -
SSSSSSffiSEEESi ES2
000
WWk;J
da ljudskog zivota. Jednako tako to
bi гпабИо da je sportska aktivnost
potegnuta na sve njene sfere.
Sirenje sportske aktivnosti u
naznacenom smislu zahtijeva gole-m- e
napore druStva. I masovni je
sport skup. On je, medutim, koris-ta- n
kad je u funkciji reprodukcije
dovjeka, a ovdje se to pretpostav-Ija- .
Zato nosioci odluka o sportskoj
aktivnosti moraju izbalansirati Sto
je to optimalno na ovom stupnju
naSeg razvitka. 06ito je, naime, da
ta aktivnost ima svoje objektivne
granice pa je teSko pretpostaviti da
na primjer svaka OOUR ima razne
sportske terene, ali bi se moralo
smoci sredstava da svaka Skola
ima mogucnost za realizaciju nas-tavn- ih
programa iz f izifikog odgoja.
Razvitak sporta u naznacenom
smislu vodio bi i mijenjanju kvalita-tivn- e
komponente. On bi prestao
biti privilegij jednih kakav je slufiaj
u tipicnim klasnim sistemima oso-bit- o
izrazen preko takozvanih elit-ni- h
sportova. Razumije se onda da
bi ovo vodilo i mijenjanju odnosa u
sportskoj aktivnosti druStva.
Poznavaoci povijesti sporta kazu
da je njegova bitna komponenta
'natjecanje. Lako je u na6elu i u
masovnom sportu moguce natjeca-nje,
ipak je 6injenica da njemu
prethodi i u njegovom procesu se
vrSi selekcioniranje. To je priroda
takmicenja jer se iz tog procesa
doznaju pobjednik ili pobjednici.
2833 Cambie St.
Vancouver, B.C.
V5Z 3Y8
Tel.: 873-- i
u.
YUGOSLAVIA IS OUR SPECIALITY
Za nove proletnje i letnje cijene
pozovite ve6 danas. Pitajte za
Tako se smanjuje broj krajnih
ucesnika stakog natjecanja.
I upravo zahvaljujuci natjecatelj-sko- j
komponenti sporta razvijala se
sportska aktivnost. Rastaoje i njen
kvalitet. To je vodilo proSirenju
natjecanja izvan lokalnih u medu-narod- ne
prostore. Tako je danas
malo sportskih aktivnosti u kojima
se ne iskazuju sposobnost na Si-re- m
planu od nacionalnog.
Delokalizacija takmi6enja i rast
njihova kvaliteta nuzno su vodili
koncentraciji kvalitetnih takmicara
u srediSta koja su pruzala uvjete za
njihov daljnji razvitak. Ova su
kretanja, osobito prema onim dis-ciplina- ma
koje su osjecale podrS-k- u
Sire javnosti.
Ti novi odnosi traze, s jedne
strane, znatno viSe anga2iranja
aktivnih natjecatelja kako bi mogli
ispuniti postavljene zadatke. S
druge strane, javlja se potreba za
strucnim vodenjem takvih natjeca-telja.
Tako se otvara prostor za
profesionalno bavljenje sportom.
NaglaSavanje podrSke Sireg kru-g- a
javnosti nipoSto nije slufiajno.
To je cak konstitutivni elemenat
pojavi profesionalizma o sportu.
Naime, ta javnost svojom podrS-ko- m
iskazuje potrebu za kvalitetom
na podrucju sporta. Ona se ne
zadovoljava amaterskom prired-bo- m
vec trazi onu ve6u razinu —
profesionalnu. Logiku ovog raz-miSljanja
mo2emo pratiti u drugim
sferama zivota. I profesionalni su
teatri na primjer nastali na odrede-no- m
stupnju razvitka ljudskih pot-reba
za kazaliSnim zivotom. ZaSto
to isto ne bi vrijedilo i za odredene
sportske aktivnosti?
Isticanjem kvaliteta u procesu
nastanka profesionalizma ne zna6i
istovremenu tvrdnju da su svi
profesionalni pogoni kvalitetniji od
amaterskih. Bilo bi to logicno i u
pravilu jeste, ali je moguce da se
pod profesionalizmom krije ama-ters- ki
odnos. No to nije predmet
ove rasp rave.
Ovo se novo stanje karakterizira i
time da neki mladi ljudi u odrede-no- m
razdoblju svoga zivota zaradu-j- u
od bavljenja sportom. Da li je ta
cinjenica a priori protivna socijaliz-mu?
Osobno ne vidim razloga
takvoj tvrdnji. Bit socijalizma i na
podrucju ove djelatnosti, vidim
prije svega u dokidanju izrabljiva-nj- a
i otudenosti a ne u prostoj
zabrani profesionalnim bavljenjem
tim aktivnostima. I kad sam vec
kod toga i smatram bitnim da bi
sadaSnje rasprave trebale svoju
suStinu vidjeti u analizi odnosa u
profesionalnom sportu, a ne u
prostom opredjeljenju pro ili contra
profesionalizma.
Ovako moje opredjeljenje nije
imuno na devijatnosti u sportu pa i
profesionalnom. Njih je puno.
Medutim, sklon sam tvrdnji da
problem nije u tome Sto imamo
profesionalizam vec u tome kakav
je to profesionalizam.
Svijestan sam toga da ima onih
koji ce tvrditi da je priroda profesi-onalnog
sporta razne devijantnosti.
I viSe, postoje i tvrdnje da je
profesionalni sport produkt nesoci-jalisticki- h
odnosa. Ovom prilikom
ne zelim ulaziti u rasprave o tome,
ali napominjem da je tu rijec o
aprioristiCkim shvacanjima zivota
koja svijet dijele strogim medama.
I ne samo to, takva su razmiSljanja
i izvan vremena i prostora.
I joS samo jednu napomenu
kojom zelim potvrditi posljednji
stav. Znanstveno-tehnid- ki progres
izuzetno ubrzava tehnicku podjelu
rada pa se s tim u vezi javljaju nova
podrufcja ljudske aktivnosti. ZaSto
iz tog iskljuciti podrucje sporta?
Razumije se, na torn podrudju kao i
na drugim, moraju se stvarati novi
odnosi koji su primjereni vladaju-ci- m
odnosima u druStvu.
Ivan BILId