Nase Novine, December 06, 1978

              fil
I ВИ[СПШ'Г№Г'1ћ'и ,V. ( 'A , -
-- ,~1 1ГГ Л lira f Tit ПиНШВВа ' г иНВОВШ МГЛЛ1 .!' Ч '&Т,ЛГУОј&ХКГЛ7ЈЈ7ЈјЈГ' ". ш
№.
IMI
HA
'
!
l!S
!.
UVf.W
Rim г~ Moro је ubljen zbog toga
§tq je ieleo ovakyu vladinu veciriu f
zbog toga Sto" озебао te2inu
situacije i potrebu da sve demo-kratsk- e,
§riage .doprlnesu reSenju
krlze, Izjavio je voda Republlkanske
stranke La, Malta.
Ovo je prvl put da H6nost takvog
poltl6kog formata progoyorl o
sludaju Moro na neuvljen I nedvos-misle- n
na6in. IL Intervjuu llstu
"Paeze sera" La Malta je бак izrazio
miSljenje da otmica I ubistvo Mora
nisu usamljena teroristi6ka eplzo-d- a
vec deo Sireg plana za prodih
bljenje krize I destablllzaclju itall-jansko- g.
polltl6kog zivota. Manevrl
sa Morovlm navodnlm "splsima"
"prlznanjima" u zatoCenlStvu, pre-m- a
oceni vode Republlkanskevstra-nke- ,
deosu Iste strateglje. "Moro
je, primecuje on, postao zaroblje-ni- k
"crvenih. brlgada" u Izuzetnlm
okolnostlma. Otuda sve ono §to je
u zato6eni§tvu mogao napisatl za
mene nema vfednostl. Korlstltl se
nenormalnim uslovlma kojl su
zadesili боуека takvog polltlCkog
uglecla kakay je;.Morp da 6i se
Tezak polozaj
manjma
s Luxembourg (Tanjug) ' —
_ Na godiSnjem kongresu Fe-derac- ije
evropskih etriiCkih
zajednica i naclonalnih ma-nji- na
istupili su i dr Ivan
MOIIer predsjednlk DruStva
gradi§6anskih Hrvata, dr Fi-l- ip
Уагаб tajnik Narpdnog
vijeba koruSkih Slovenaca 1
predsjednik Slovenske skup-nos- ti
u pokrajinl Trst Bojan
Brezigar.
jx Mpller i VaraS su joS
jednom vUpozorili na tezak
polozaj naSih.manjIna i ne-po§tiva- nje odredaba Drzav-no- g
ugovora od strane vlade
u Веби. Bojan Brezigar izlo-i- o
je pred kongresom mjere,
koje se u sklopu provodenja
osimskih sporazuma, prlpre-maj- u
za globalnu zaStitu
naclonalnih, jez!6nlh I eko-ndmsk- ih
prava na§lh, manji-n- a
u tr§6anskoj pokrajinl.
JORdN.'VASIUEVICH ,,
(nt Hicih-Park-
) TaONfrO.ONTM6P1Z5' J
TELS67J2S8P ,
шгкдажгјав-мветилиЕ- Е
iskonstrulsali ppl(ti6kl manevrl su-mnjl- vih
politieklh pobuda stvar je
za najvede prezrenje".
Ne moie se JoS. uvek re6l kojim
zocarale voine planere
grupama i ko Mm unutrafinjlm i
medunarodnlm snagama ovl ma-nevrl
sluze, zaklJu6io je La Malta.
Jasrio Je, medutlm, dodao je on, da
je postojao lucldan plan §to pokar
zuje Izbor datuma za otmlcu —
upravp onaj dan kada je ozvanl6ena
vladlna vedina zaCeta zahvaljujubi
Morovom doprlnosu. 0 postojanju
plana svedoie
optuzbe protiv Berllnguera kao
fiinjenica da Je 1еб Mora pronaden
taino na pola puta izmedu sedlSta
Komunlstldke partlje I
stranke. Sve to Zajedno
govorl o hladnokrvnoj nameri da se
zada udarac snagama koje ula2u
zajednifike napore da se prevazlde
krlza u zemlji.
Intervju vode
stranke koja takode pripada vladl-n- oj
ve6lni Ima vellki polltl6ku
teflnu. Neke ranlje La Malflne
izjave su, nalme, tumaCene kao
mogudnost'da republlkancl napus-t- e
vladu. Ovaj Intervju — lako
posveden drugoj temi — takvu
mogudnost u potpunostl odbacuje.
6 kinje
Atena — zene u vojscl — to nije
tradlclja su'vremene Gr6ke. All u
nedostatku kadra za oru2ane snage
u kojima obavezan rok traje punlh
28 mjesecl дгбко Mlnlstarstvo ob-ra- ne
provelo je akclju za dobrovolj-n- u
sluibu iena u sva trl roda
vojske: pjeSadiJl, zrakoplpvstvu I
mornarlcl.
Medutlm, ta akcija, kako plde
gr6kl tjednlk "Egzorblsls", nije
uspjela. Pozlvajucl se na krugove
Mlnistarstva obrane, list Istlce da
Je broj zena koje su se dobrovoljno
prljavile za sluibu u armiji tako
malen da 6e vlada
sada morati poduzeti nove mjere
kako bi se rijeSilo ti pitanje.
Kada se postavilo pitanje upudi- -
vanja 2ena u kadar дгбке armije,
mini8tar obrane Evangelos Averof
uvjerio je Parlament da ce do6i do
masovnog javljanja. Medutlm, oda- -
;JORCAN BANQUET HALL.
МДЖИМНМИЦЦИЦЦМИрВЦИЈЈЦИЦМИЦЦЦаМЦ¥Г1ГГШЗШгВД11Ш
..PHOTO SERVICE FOREVERYOCCASION- - '
..
WEDDING SPECIALIST PORTRAISI PASSPORTS,
CHILDREN MOVIES wfTH SOUND
§CM7DUNDASSrW
.
'
.
i CaterjngI Hall Por.Rohtal, For
i'Wddirig'', Partfei'"
Ш And Other Occasions
ш1ШтФШШ . #. ~ жј" тш 4, % 1
ra№g£w .јшгф жт м ш№Ј§иј ,
-- £т mmt mm
Ш "Neka uvijek sija sunce", pise na kosuljama i ovih americklh mladi- - I 6a i djevojaka, koji su nedavno boravili u Sovjetskom Savezu, na Krimu. U Arteku, =
1 medunarodnom djedjem Ijetovallstu, stekli su brojna prijateljstva sa omladincima j I kako iz Sovjetskog Saveza tako i iz drugih zemalja. =
I premda ova siika govori sama za sebe, ipak demo komentirati: zar nije bolja
1 ovakva razmjena pmladine od sljanja mrznje, od rasizma, bd svega
naopakog za sto se danas mnogi u svijetu trude? '
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
ra
destabllizacije
DemohrlS-canek- e
Republlkanske
r
najvjerojatnlje
PORTRAITS,
(авуијшљишжандЕИгжгиа
majicama
SovinizmaJ
zlv je izostao. I od onoga malog
broja'iena kojesu prlhvatlle sluibu
u armiji najviSe Ih se opredljelllo za
zrakoplovetvo I mornarlcu, dakle za
rodove gdje su najmanje potrebne.
Iznosl se podatak da je 60 posto
prijavljenlh zena Izrazilo zelju da
sluzl u zrakoplovstyu, a 30 posto u
mornarlcl, dok sejedva 10 posto
izjasnllo za — pjeSadijul
U 6ltavoj akcljl dobrovoljnog
javljanja najvedi broj zena samo se
"raspltlvao", tako da se sasvlm
neznatan broj zaista i odluCIo za
sluibu u oruianim snagama. To
saznanje izazvalo je veliko razo6a-rahjevojn- lh
krugova u Gr6koJ, ka2e
uglednl atenski list "Egzorblsls".
Posllje iscrpnlh konzultaclja strud-njak- a
Mlnistarstva obrane zaklJuCe-n- o
je da se u princlpu primijeni
postupna obavezna regrutaclja ie-n- a
za pojedine vojne oblasti u
mpe ostalo
qd kojih
nezavisni- -
GrCkoj. U prvoj fazl regrutaclje
vojnog plana
sluiba za 2ene bit ie primijenjena.
samo u strateSkl zna6ajnim progra-niinl- m
podruCjima u sjevernoj
GrfckoJ I na otocima — u
Dodekaneza i Clklada.
Kriterij za regrutaciju bit 6e isti
kao I тибкагаса — kaie se u
dobro krugovima I
dodaje da je osobno ministar
Averof pristalica izraelskog naCina
ukljudfvanja iena u sistem
Tako 6e posllje obaveznog kadra za
zene u pogranlfinim ova
sluzba bit) postupno'proSirena i na
drugevojne okruge u GrfikoJ te na
kraju cjelokupni
Pored uvodenja obaveznog
kadra u sva tri roda vojske, u
AtenTje objavljena vijest da je
ministar trgovafike grCke
TJEDNICI PROPADAJU
Л Lisabon — Za paklade, ali su prlznato naj- -
tri mjeseca u Portugalu su raSlrenljl desnl "Tempo" s~
prestala da Izlaze trl tjednika I ugledni
Ijevice. "Expresso" i nezavisni lijevl
Sudbinu radlkalno lljeve' "Jornal" s po primje- -
"Pagine Urn" I prokomlinis- - raka.
t!6kog "Extra" sada je dozl- - M. vlo nezavisni "Opcao" kojl je H; nU?upno jedana,est
okupljao istaknute H6nostl s fJ"810? "~ d,,va su
Ijevice I Iz IjeviCarskihsindl- - в i - Pr,Unif;
kata. Ovaj tjednik obustavio. et .r'+ focljallstieka ih
jeTlzlazenJe iz flnancijskih -- ProsoclJalistl6ka, dok se ne- -
razfoga; ;Пе mogavSI bpstati desnlcarskima 6l ,a s. nakladom od pri- - preostala'tri. "?W;. ' Lievici (°d radikalne do trz б u portugalske sta- - socijalisti6ke, ra6unaiu6i i sada je Jedanaest
tjednika, su Cetlri
protasisticka, tri desnicar-sk-a
jqdan urqjerenl I po
jedan kqmunistid-k- i
I radikalpo. ljev6arski.'f
.
Svi tjednici ne"
novoga obavezna
otofiju
kod
obavijeStenlm
obrane.
oblastima
obuhvatlti nacio-nal- ni
teritorlj.
slu-zen- ja
mornarice
PORTUGAL
posljednja
74.000 prlrnjeraka
68.000
20.500
objavljuju
nezavisne liberals) od ukuD- -
no22"vellka"dnevnikai tie-- dnika — sada u Portugalu
pripada jedanaest, koliko i
snagama oprecMjeljenlm des-ni6ars- ki,
sve do'prbfasl'stid-klh- .
vlade Kafajolanis uputio okrunicu
svlm poslovnlcama Udru2enja bro-dovlasni- ka
sa'zahtjevom da se pri- -
preme planovi za primanje zena u
trgova6ku mornaricu.
Ministar Je zatrazio razumijeva-nj- e
brodovlasnika za kadrove koje
ce vlada Skolovati u svojim pomor-skl- m
akademijama. Ve6 Je otvoren
natje6aj za primanje 268 kandidat-kinj- a
za Skolu brodskih radio-tele-grafis- ta
i 93 mjesta za kandidatki-nj- e
. pomorskih kadeta koje bi
mogle u ovoj sluzbi dostift polozaj
zapovjednika broda po istom krite-rij- u
kao i muSkarci. U Ateni se
smatra da ce poziv za sudjelovanje
u momarici naidi na Velik odaziv
Grklnja.
LATINSKA AMERIKA . Svaki tre6i
nepismen
Lima — Od ukupno 300
milijuna stanovnika Latinske
Amerike, gotovo svaki treci
je nepisme,n ill polupismen.
U regionu Latinske Ameri-ke
i Karipskog podru6ja. ima
viSe od 40 milijuna potpuno,
nepismenih osoba, . koje
иорбе nisu pohadale §kolu.
Isto tako, ukupan broj polu-pismeni- h,
koji su , proveli
godinu-dvij- e u Skolskim klu-pa- ma ali stefienu, oskudnu
plsmenost u praksi иорбе ne
koriste, premaSuje brojku od
40 milijuna тибкагаса i ie-n- a.
Usprkos stalnim naporima
pojediriih zemalja da smanje
ovu vellku armiju nepisme-nih
i polupismenih stanovni-ka,
broj njenih prlpadnika
stalnp .'se povedava -- zbog
visoke stope prira§taja sta-novnl§tv- a,r koja iznosi tri
i posto.
шл
".OTjsvpri vp.ia ivk F fi'-'t??.™4!?- .vn Tkrr,.i ,(.i -г-Т.чмдаЧП-чЖИГт