Nase Novine, December 06, 1978

              I
4 I
Svakako nam nije ni prvi ni posljednji put da I pisemo o fenomenu iseljenicke stampe, koji je, s malo
truda, ipak moguce objasnitl.
Vec sama cinjenica da ovih dana slavimo 47 godi- -
na postojanja nase napredne stampe u Kanadi govori
sama za sebe. Naime, to znaci da je postojala potreba
za takvom stampom, pa ono sto je nuzno nije bas feno- -
menalno, vec radije prirodno, porivno, to je rezultat
niza faktora koji se u datom momentu sjedine i na taj
nacin ispolje. Isto se moze reci i za opstanak te starri- -
pe: da nije bila potrebna, da nije nesto znacila u zivotu . nasih ljudi ovdje ona bi se bila ugasila. Medutim, nas
stampa jos i danas zivi.
I Prvenac nase stampe u Kanadi — "Borba" —
nastala je u jednom od najkriticnijih razdoblja u povi- -
jesti ove zemije, u vrijeme velike ekonomske krize, ali
to nije bio jedini raziog za njeno nastajanje. Nasi su I ljudi tada —.a nema mnogo raziike ni danas — zivjell
i rmaasunjtioh, rgarsutrpkaanii dnrausstvaevastrai npeo, ccealki isuporseed opkousptoljjaetciihI
omasovljavati tek pojavom novina. Osim toga sto su
putem novina uvijek bili informirani o mnogocemu,
tadasnji nasi ideljenici su saznali jedni za druge, bill su
u stanju da se povezu, da razmjene misljenja, da nesto
§ planiraju, da sire korisne ideje i kulturu, da organiziraju
rad i usmjere ga u jednom cjelovitijemsmislu. Jednos- -
tavno, oni su putem te stampe najbolje mogli da anali- -
§ ziraju opcu situaciju, svoj zivot i udio u ovoj zemljl i da I sve to veoma uspjesno konkretiziraju.
i onogTaimstoljuimdimjeannuidjeilatrenboavlao sdruedgionada—shavkaote,imdajei upoopredde
1 nesto nudila — moraju da se okupljaju na svoj паб!п,
da svagdje ionako4nemaju pristupa, da su prepusteni
sami sebi, i prihyafili su se rada. Na osnovu toga su se
1 u relativno kratko vrijeme umnozile brganizacije, kul- -
turna drustva svih vrsta i sekclja I zivot tih ljudi u veclni
naSlh naseobina dobio.je drug] obllk, dublji smisao,
- svrsishodnost.
Usporedo s tim nasa Stampa je, i povrh svih teskoca,
ustrajala i odigrala svoju ulogu, znadajniju nego sto se
obicno misli i priznaje. Pored tuma£enja svakodnevnih
problema i dogadaja, ta Stampa je kod iseljenika budila
radnidku svijest, ukazivala im na njihovo mjesto u druS- -
s tvu, zagovarala i Sirila bratsku slogu i ravnopravnost,
propagirala radnicku solidarnost, pisala istinu i ras- -
krinkavaia i osudivala sve ono sto je stajalo nasuprot
ovim ciljevima i idealima. Tokom godina ta je stampa I odnjegovaia i dala na zrtvenik postene radnldke stvari
niz svijetlih likova — o kojimaovih dana pisemo u
nasem listu — dala svoj doprinos Narodnooslobodilad- -
koj bqrbi, pa kasnije obnovi poruSene zemije, a i danas
stojina braniku svega onoga Sto je steieno u tim
teSkim godinama. I A kakva treba da joj je uloga danas? Danas, kad se
u stvari radi o smjeni generacija?
§ O tome postoje razl!6lta misljenja, ali ta6no je, na
1 primjer, da ne mozemo nekadaSnji i danaSnJi zivot
Ш mjeriti po istom arSinu, jer toliko toga se izmijenilo,
Ш poboljsalo, dok je sustina problema, bivstvovanja ista.
I Tvrdnja, primjeridno, da se danas radnicl — a to su u 99
posto slucajeva i naSi iseljenicl, kako sjtari tako i novi
Ш — ne moraju vise boriti za unije, za socijalno osigura--
Ш nje i druge beneficije, samo Je djelom!6no taSna,
1 buduci da ono sto je radnicka klasa Kanade i Sjedinje- -
Ш nih Drzava uspjela do sada Izvojstlti uziva tek trecina
i dravdijneiStrtvead.inIetemkorsaajdua bdooriltaizziadotakpvaerabdloakgsoad:atdi,okonsae pornvae
treftn'a je prisiljena da se bori za oduvanje istih. No,
oyo se ne odnosi samo na ovaj kontinent, nego na cltav
Zapad.
1 Kako se pak na§i ljudi danas uklapaju u sve to
illllllljIIIIIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIINIlin
Velika hvala prlpada IJud-sk- oj
I radnidko} svijesti Sto
mogu da destitam 47-godlS-nj- icu
izlazenja naSo Stampe.
Ta svijest bila e tako bistra i
jaka, da je mogla da saduva
.njezino izlaganje kroz dugi
period I borbu kroz koju je
proila.
Cestltam joj zato §to je to I
to kako zasluilla.
Zasluilla je zato Sto se u
svom plsanju zalagala po
svim vaznim pitanjlma u
korist radnog narqda. Jedfn-stverio- j,
џ kooperaoijl sa
. jM ' V 'i .'
+Hwtnwnwrtfl™','wrt
ostalim naprednlm novina-ma
i organizacljama krtlla je
put I, stvarala pravac kojim 6e
radni narod do6l do boljeg i
sretnijeg zivota. Iz njezinih
potetnib dana ona je Sirila
prosvjetu, pisala Istinu i
zagovarala pravlcu koja mora
da pobjedi, a borila se protiv
mrinje, izrabljlvanja i ne-pravd- e.
Zato Sto je bila takva, Sto
je pisala istinu I zastupala
pravicu, proSIa je kroz sva-kak- ve
nezgode, pa'6ak bila
stavljena i van zakona. I baS
druga je stvar. j
U prosjeku mozemo reci da, i pored cinjenice da se
radi o jednoj drugoj generaciji, koja je svakako Skolo- -
vanija — jer medu novodoslima ima veliki broj visoko- -
obrazovanih ljudi — njih ceka slidna sudbina. Htjeli ne
htjeli, oni moraju proci izvjestan proces sagledavanja
zivota i situacije u kojoj se nalaze, moraju se na neki 1
nacin snaci i eventuaino opredijeliti — bez obzira na
sto.
Tako je, u vezi svega toga, danas moguce konsta- -
tirati da oni upravo tako i postupaju, ali, kad se uzme u
obzir broj nasih ljudi danas samo u Kanadi — racuna se
da nas ima vise od 200 hiljada — ta omasovljenost, ta
brojka koja bi trebalo mnogo da govori, ostaje nevidlji- -
va, nestvarna.
Osnovni raziog je rascjepkanost, naime, nacin na §
koji se nasi ljudi danas okupljaju, organiziraju i premda
to ima svoje prednosti i moze se na taj nacin opravdati,
ipak se u krajnjem slucaju sve svodi na to — na ras--
cjepkanost pri cemu nestaje ona konkretnija djelotvor- -
nost, onaj biljeg i dokaz rada, koji bi inace bio vidljiv,
koji bi znacio mnogo vise i bio utoliko vrijedniji i nagra- - =
deniji. '
Osim toga, vecina tih novih organizacija i klubova
ne razvija svoje aktivnosti, ne postupa onako kako su
umjeli nasi stariji iseljenicl, ne pruza ono sto bi privu- -
klo i zainteresiralo ljude, ponudilo im nesto vise od j obicne igranke i piknika. Polupismeni i nepismeni, nasi I
iseljenicl su nekada bili u stanju da ostvare naprosto
sve: da pored kulturno-drustveno- g rada podizu domo- - j
ve, da pokrecu novine, da organiziraju kongrese, pa jos
pod uvjetima zivota koji su bili daleko tezi, gorki i cesto
neljudski. (
Ne zelimo pak da nas se zbog svega ovoga pogres--
no shvati. Zadatak nase Stampe nije u tome da nekome
nesto nalaze, ve6 da konstatira I biljezi izvjesne stvari,
da prati zivot nasih ljudi ovdje, da ukazuje na ono Sto bi
. bilo korisno po sve, istovremeno pruzajuci mogucnost
ljudima da se i sami po kojecemu izjasne.
S obzirom na sve to mi smo u zadnjih nekoliko
godina ulo?i li Izvjestan trud. Pokusali smo da, u okviru §
svojih mogucnosti, ppsjetimo sto vise naSih naseobi- - j
na, da posjetimo kako pojedine organizacije tako i
pojedince, da zabiljezimo njihov rad i napore, da im
г udovoijimo, pa mozemo reci da nisu izostali j izvjesni
rezultati.
Mnogi su, zahvaljujuci "Nasim novinama", saznali i
za postojanje I rad drugih, na raznim stranama zemije,
saznali su za razne dogadaje i.akcjje. "Nase novine"
nisu zakazale ni po pitanju informiranja naseg zivlja j naprosto o svemu, jer polazimo sa stanovista da nasih Ш
ljudi danas ovdje ima mnogo i da nama, okupljenim j
oko lista, nijesvejedno kako ti ljudi zive, kojim putem
idu, tko ih zavodi i zavada, sto ce raditi I kojim putem 6e6. s
Naro6ito sada, u vrijeme specificnih iznalazenja i 1
ocjenjivanja kanadske druStvene zajednice, pruzanja j
mogudnosti svima da neSto poduzmu u svoju korist u i
okvirima multikulturalizma, ne bismo smjeli biti kratko- -
vidni i n'eaktivni, ved nesebidno poraditi na svim i
poljima, kako za ovu veliku zemlju tako i za sebe... Jer, §
kome ce, na primjer, skodlti Sto ce Makedonci podi6i u
Torontu dom za svoje penzionere? Kome bi Skodilo da
imamo u Torontu jugoslavenski kuiturni center, itd.?
i na kraju, da odgovorimo na pitanje 6ije su "Nase i
novine", koje se богЛо 6u®. "Nase novine" pripadaju
svima onima koji ih ditaju, pretplacuju j Ina6e pomazu,
pa ako postoji neki prav! narodni list — onda je to ovaj. j
I eto, zato on i danas postoji, i neka je 6ast i slava i
svima onima koji su ga pokrenuli i svima onima koji su
godinama radili za nj. Anton Kostelac
m novinama
zbog toga uiivala je simpati-j-e
radniStva i ostala na svom
stanovistu, a njezini nepri-jatel-ji
bill su I bit ce potpuno
porazenl, i копабпо 6e fdo6l
do pobjednidkog cilja.
Stranice naSeg lista bile
su uvijek ispunjavane svim
onim sto je u interesu radni-
Stva, pa ga zato oni I 6ltaju i
brane. DanaSnji naS list dao
je najvlSe Sto je mogao u
torn pravcu, to jest Sto je u
interesu radniStva J Istlnskog
socijalizma. One ce na ,tom
putu I ostatl, u borbi za mlr i
pobjedu. , r.f - ч г
44
Dok destitam "Nasim no-vinama"
ne mogu a da ne
iestitam i njihovim iskrenim
i pozrtvovnim vodidima i
pokretadima, koji su ih ure-diva- li
i branili, I prije i sada,
od zloglasnog neprijatelja
nase Stampe i medunarod-no- g
radnidkog pokreta.
U povodu 47-godiSnj-ice
naSe stampe ulazem u fond
50 dolara i kazem:
Neka zive "NaSe novine" i
medunarodni radni6ki pokret
u „ bqrbi za rnir, . istinu i
pravicu! f" r i --. t
л , i J,.;STASlC
Nefre biti
fabrike
Iz Washing'tona se saznaje
ovih dana da General Motors
kompanija пебе graditi novu
fabriku u Quebecu, kako je
ranije bilo ugovoreno i obe-6an- o.
Fabrika alunrlinijskih odlje-vak- a,
koja bi upoSljavala oko
5000 ljudi, trebalo je da bude
podignuta nedaleko Arvide
(kod Montreala) Hi blizu
Valleyfielda. A sad kazu da
od svega nece biti niSta i
smatra se da je to rezultat
pritiska ameridkih vlasti na
GM kompaniju, pa se ona
povlaci usprkos toga Sto je
Kanada bila spremna da
dade 78 milijuna kao pripo-mo- 6.
Za jednu fabriku auto-motor- a,
koja bi se trebala
izgraditi u Ontariju, Kanada
nudi preko 500 milijuna dola-rapripomo- ci,
ali ne zna se ni
u ovom slu6aju sto 6e joS
biti.
U jednu ruku sve to tako i
treba da bude. Neka Kanada
vec jednom робпе podizati
svoju vlastitu industriju, raz-vija- ti
je, bez oslonca na
ameri6ki kapital. Neka gradi
kanadsko — za Kanadane.
Novaca ima i samo stoji do
vlasti da narede bogatima 6a
troSe i ulazu kod kuce. Za
sada pak svi rade naopako:
financeri sve viSe ulazu u
Americi, a vlada daje ionako
bogatim ameri6kim korpo-racijam- a
nekakvu "pripo-mo6- ",
koja je u stvari mito.
Komitet za
plebiscit
Parti Quebecois u jednoj
drugoj izjavi navodi Cinjeni-c- u
da ce komitet za referen-dum
(ili plebiscit) biti iza-bra- n
medu 6lanstvom ove
partije koja 6e i financirati
cijelu stvar, a ne vlada
Quebeca. Ihkomitetu prije
svega nece biti ni jednog
javnog radnika.
U kontrastu, kaie Rene
Levesque, federal na vlada
ima "300 javnih radnika" koji
rade na tome da poniSte
predlozeni referendum za
buduci status provincije Qu-ebec.
'
iL&iiJDDilS
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC
10 SI. Mary Street. Room 505.
Mailing address- - Box 522. Station F
Toronto. Ontario
Telephone- - 961-801- 8, Area Code 416
Urednlk — Editor
Anton Kostelac
Tohnlcko obllkovane — Tochnlcal assombly
Graphic Line, Toronto
Second Class Mall Registration No 0378
Prelpiaia SVj O0godisiiB poiedinl priinjorak 40 cenil,
avionska posla (prekomorsko zcmlie) $40 00 godisne,
redovnom po'.tom (u kuvertl) J25 00 godlsno
Novcanc donoke snmo cukom I poslanskom (III
tjanko(,nomi doinaclcom (Money Order) na imo lista
i Nase novino ) ih Izdavaca lYugoslav Canadian
Publishers Inc I
Subscription $15 00 per year, singlo copy 40 cents.
Air Mall (Overseas) $40 00 per yoar, by First Class Mall
$25 00 per year
Advertising ratos on requost
Money should tie sunt by chequo or Monoy Ordor
in nnmo ol Nase novino or Yugoslav Canadian
Publishers
Potpisam cianci sadrte mislono nihovih autora
RukopiSi so no vracaiu
NaSe novine su naslodnik, u Kanadi Jodinstva",
Novosli'. Srpskog Glasnika', 'Edinostl", "Slobodne
Misli' I 'Qorbo , u Sjed DrJavama Narodnog
Glasnika1 I jlstOva Koji su mu prothodlll
'' ttJAftJ.
еНкншШин