Nase Novine, March 15, 1978

              I
-v-an.
Ч
1
4
J
II вЛ- -
S
fjijmpiuwuMiM.wimmsw4M№№an
MINKA SKORlC
Sigurno poznajete osobu koja ide kroz
iivot stalno bljena nedadama. Juri II
cestom automobil, Jedino de njega poSprl-cat- l.
Treba II tvornica otpustltl samo je-dn- og
radnika, to de dakako bit) on. A opet,
ima Ijudl kojl kao da su se, rekll bl na5l
start, rodili pod sretnom zvljezdom. Pre-2i- vl
II avjonsku nesrecu samo jedna osoba,
ved pogadate tko je to. Izvlade li se Imena
dobitnika iz §eSira, паб sredkovid ved zna
da ga бека nagrada. Je II posrijodi
sludajnost ill neSto drugo?
Nedavno su vodedi psiholozl i psihljatrl
stavlli sredu pod svoje kllnldke mlkrosko-pe- .
Nakon svestranog proudavanjadoSII su
do otkrida puta koji vodi do dovjekove
srede, bez obzira Sto ona svakome od nas
mozda predstavlja drugu stvar. Otkrili su I
uzroke tzv. loSe srede, kao I nadine kako da
je izbjegnemo.
Slucajem se tii slu6ajno
ne dolazi do srece
PsiholoSke studije pokazuju kako slu-dajnost
igra zapravo veoma malu ulogu u
tome da II smo sretni IN nesretni. Daleko
od toga da je ona ona prevrtljiva prljateljlca
koja dodijeljuje naklonostl kako joj se
svidi, sredu Ipak stvaramo saml. Studije
istidu da je sudbinu koja nas prat) dobrim
dijelom uvjetovao naS stav prema zlvotu.
. Ookazano je da negativan stav privladl zlu
kob7 usporava пабе duSevne I tjelesne ,
,
reflekse I qtupljuje zapazanje. On uvjetuje
da krlvo ocljenimo „sltuaciju, prevldlmo'
--- mnoge mogudnosti Ine prepoznamo dobre
prigode kad naidu. NaS negativan stav
prema zlvotu dlnl da nas Mjudi izbjegavaju.
Tko voll onoga kojl stalno neSto kritizlra I
jadikuje? 'Svakome je svojih problema
dovoljno..,Desperadpsu de malo tko I u
potrebi pruziti pombd, od njega svi bjeze.
. Peslmistidki pogled na zivot unlStava
mogudnost 'uspjeha haSim pothvatima.
Poduzimamo II neSto odekujudi pozltivan
rezultat, velika je vjerojatnost da de do nje-ga
i doci. Ne radi se ovdje o nikakvoj daro-lij- i.
Optimist de naprosto diniti sve Sto
moze kako bi ostvarlo ono Sto zeli. Zato
uspjeh rie izostaje."
U seriji eksperlmenata na harvardskom
sveudlllStu studentlma su bill podijeljenl
specljalni zadaci. Prvu su grupu studenata
bill uvjerlll kako po svoj prilici zadatke
nede modi rijeSitl, dok su drugoj grupi
psiholozl sugerirali kako de Ih bez proble-ma
svladati. Otkrllo se kasnlje.da'je men-tal- ni
stav studenata odigrao presudnuulo-gu- .
IzvjeStaj zakljuduje da ce osoba koja se
'. boji darilje'aofsi'dfSrzadatku, i nesvijesno.
n elnltl:"gr6§ke1l(;pre'vldltUjvarrsamp dab!..
pqtyrdjiaj opravSaia'negativno ofieklVanje.
Ш&л?АХ£±№Љ&&&иЛ. '&J;uik:;;~
;f-;najb- plje рокагијекагоЈзат ,5malapravo- -
Istq vrijedi I za pppularno praznovjerje —
horoskop. lako toboze ne zellmo, ipak pod- -
,-
-: svijesno povjerujemo u . ono Sto za nas
v"plSe u zvljezdama'C Zato, I bez da smo
toga svijesnl, dlnimo korake k takvom rje-'Senj- u,
dobrom ill zlom. Nlje II onda nor-mal- no
da nam; se prorokovana sudblna
desto Г ostvarj? Kakq vidlte vijezde nam
ne kroje sudbinu, yed mi saml to radimo.
Uostalom, nauka q zvijezdama (astronomi- -
.
ja) je ved odavna dokazala da o nekakvom
njlhovom utjecaju na IJudsku sudbinu
; nema nl govora.
Rada II jedna nevolja drugu?
г Da, yj:[o"6estqJpbgledaJmp samoudbi--'
4nu,brade;Roberta iVrVarika.Za vrljeme rata
''" Robert, se ..bldkprljavlovu ,padobrance. U „,
"' mridgoTje navrata Izbjegaosmrtl za dlakU;' '
Konadno se usplo Izvudl neozlljeden Iz
S£t5S£
logora za ratne zarobljenike. Po zavrSetku
rata zaposllo se na unosnom no poglbelj-no- m
poslu kao vozad kamiona sa nlirogll-cerlno- m.
Nakon Sto mu I to dosadi, nade
posao kod fllmske kompanije, gdje snima
akrobatsko letenje. Osim bezazlene rane
na glavi Sto ju je zadoblo pri padu s konja,
Robert je iz svake pogibll uvijek Izlazio
zdrav I citav.
Frank, s druge strane, nije nlkad niSta
opasnlje radio, osim Sto se svakog dana
vozi do ureda. Pa ipak, kod njega se
nevolje smanjuju jedna za drugom. Јоб s
rukom u glpsu od prljaSnje nesrede, pade
niz stepenice I razbije kljudnu kost. Nije
mogao niti da prisustvuje proslavi u cast
Robertovog povratka iz rata, poSto je lezao
u boinici. Bio je, naime, pao s Ijestvi i
slomio kuk. Psihijatar Karl Menninger tvrdi
da Ijudl skloni destim nesredama uzrokuju
ih zapravo saml. Nesrede su rezultat njiho-v- e
nesvljesne zelje da sami sebe kainjava-ju- ,
ne bl li tako ublazili osjedaj krivnje. Ovo
je tlpidno ропабапје Ijudl kojima savjest
zbog nedega nije mirna. Mozda je Franka
peklo б№, dok drugl na front) prolljevaju
krv, on zivi u slgurnostl, brinudi se jedino
za iznos svog bankovnog raduna. Naudna
Istrazivanja na Kentucky sveudlltetu poka-zuju
da de nesrede zaredati kad dovjek nije
zadovoljan sam sa sobom. Osjedaj i neza-dovoljst- va
mogu se Izraziti tako da "sludaj-no- "
udarl koljenom o zld, vratima рг!к11јеб-t- l
prst ill, ako je osjedaj krivnje vrlo jak,
moguse deslti joS vede. nezgode.
Clsta savjest — dobra sreda
Uqdljiva je razlika IzmedU ljudi koje pro-go- ni
savjest I onih Sto su na miru sa samim
sobom. Utvrdeno je da se zlu savjest obld-n- o
nastojl ignoriratl, potiskivati, zataSka-vat- i,
dak I opravdavatl. S druge strane, ljudi
diste savjesti nalaze u njoj izvbr snage,
vodstva I inspiracije. Naudna otkrida, dlnl
se, dokazuju da je dobra savjest паб
najbolji savjetnik. Imajudi ovo na umu,
savjest treba tretirati kao prijatelja. Samo
demo tako oslgurati da sreda zakuca I na
naSa vrata.
Ostali uzrocl zle kobi
Psihijatar Sandor S. Feldman obradlo je
klinidku studiju o sredi na sveudiliStu u
Rochesteru. On kaze da su neki ljudi, na-rodi- to
onl s neurotskim tendencijama,
skloni se prekomjerno zadrzavati u syojim
frustracijama I nedadama. Takva osoba
uvjerava sebe da je nesretna, pa njen
negativan stav uvjetuje da se sreda udalji.
Doktor Feldman takoder primjeduje: "Kada
se normalna osoba tudira pa joj isklizne
sapun iz ruku, oria de ga mirno podlgnuti.
'Desl II se to osobi uvjerenoj da je stalno
"pfati ndajedajnajprije de se uzrujati, zatim
-- derizgubithrivript'ezu 6to de joj samo ote-za- tl
da dohvati saptin, dak se moze dogo-di- ti
da.se p'qsk'llzne i padne". Prema Dr.
Feldmanu, slaba procjena 1 1оба sreda idu
ruku pod ruku. Evo prlmjera:
Neka de domadica pokuSati iznijetl iz
kuhinje detlrl.styarl odjednom, kako se ne
bl morala Ше puta. navfadatl Iz kuhinje u
blagoyaonu. No, velika je vjerojatnost da
de jqj jedna stvar past!. Poku6avaJudi da je
,.zadrzl ispast.de joj јоб 1 druge dvlje. Daka-ko,
zakljuditde kako su se sve stvarl urotile
protlv nje, no sve su one nevolje samo
rezultat slabe; procjene.' Netko se mozda
zall da redovlto udara glavom pri ulasku u
autbmobll. Ovo ga straSno uzrujava, pogo-tov- o
ako no8l беб1г.коЈ1.ти pri torn, narav-n- o,
Izleti., On bl trebao postati svljesnljl
velidine autornoblla i svoje vlastite, kao i
dlrijenlceda mu Јебеб1г na glavi.. Medutim,.
on sve ovo Ignorlra I zeli da mu zivot bude
lagodan, bez da se on sam potrudi da ga
takvim udini. Zato pomanjkanje slabe pro-cjene
desto plada razbljenom glavom. Tko
je lud, ne budl mu drugl
Neki su sretni kad su nesretni
Ima ljudi kojl ne samo da podrzavaju
nesredu, nego dak nalaze i neko dud no
zadovoljstvo u njoj. Osobe бк se tuze !
jadikuju svakome tko ih ima strpljenja
saslu6ati, nazivaju psihidkim mazohistl-m- a.
Jadikovanjem sami sebe kaznjavaju za
svoje neuspjehe, umjesto da ih nastoje eli-minlr- ati
I konstruktivno nadvladati. Vjero-jatn- o
svatko od nas poznaje nekoga koga
stalno prati "peh". Sto god udinl, ne
vrijedi. Za vrljeme rudka zaprlja kravatu,
novo odijelo podere kad ga prvi puta
obude, орибкот cigarete nagori teplh,
novi mu automobil netko ogrebe pri prvoj
voznji. I tako, dok vam nabraja sve ove
nedade, osupnuti ste Izrazom zadovolj-stv- a
na njegovom lieu. Ukratko, ovo njego-v-o
samokaznjavanje ujedno mu je i nagra-da.
Naravno, ima I iznimaka, no proudava-nj- a
izvr§ena na St. Clair sveudiliStu
. ukazuju da je dovjekova sreda (ill nesreda)
zapravo rezultat njegovlh stavova I pogleda
na zivot.
Osoba sretna na jednom podrudju bit de
uspjeSna I na drugim poljima. Isto vrijedi i,
za one koji su nesretni u zlvotu. Moja je
pokojna baka znala redi: "Kad ti dode jedna
nevolja, otvori sve prozore I vrata kako bi i
druge mogle udi".
Dan kad smo sretne ruke
Znate I sami da nekad dodu i onl rijetki
dani u kojima vam naprosto sve ide po
loju. Cega god se prlhvatite, sve vam
polazl za rukom. No, ima dana kad kao da
se zaista ustanemo na lljevu nogu. Kucne-m- o
li o drvo, ved nam se stvori zulj. Nauka
јоб uvijek nije u stanju da objasnl ovakve
skokove sudblne. Proudavanja na sveudl-MSt- u
Oregon pokazuju da vedini ljudi sreda
i nesreda, dlnl se, nailaze u clklusima. Pra-ted!
rezultate razlldltih igara na sredu,
otkrilo se da dobitnike sreda sluzi samo
kroz odredeno vrijeme, Iza toga podinje
serija gubitaka. Slidni obrati deSavaju se i
kod onih koji ispodetka gube. Kazu da pra-- vl
kockari naprosto osjete kada treba poku-pl- tl
novae u dzep I didi se sa stola. Smjenji-vanj- e
srede I nesrede odvija se po nekim
nepoznatim zakonima. Nadajmo se da de
ih naudenjaci brzo otkriti.
Sreca i sesto culo
Sreda se desto povezuje s intuicljom ill
tzv. 6estim dulom koje svi mi imamo. Kod
nekih ljudi ono je vrlo aktivno, dok drug!
kao da ga i nemaju. Kako deono funkcio-nira- ti
ovist o naSim svjesnlm i nesvjesnim
stavovima prema zlvotu. Studije pokazuju
da su Ijudl s aktivnim Sestim dulom sretnlji
u lldnom I poslovnom Zlvotu. Kad se ovak-v- a
osoba nade u krltidnoj situaciji, prorade
joj svi "kllkeri" I ona de brzo uoditl i
iskoristlti mnoge skrlvene mogudnosti.
Nedavni testovi na Duke sveudiliStu utvrdlli
"Л
„4Ww
, L+H,
su da se Intuicija paralizira пабот zabrinu-toSd- u,
strahom, nervozom i nedostatkom
samopouzdanja, dok smirenost i samo-uvjereno- st
omoguduju joj da efikasno
funkcionira.
Podsvijest nlkad ne spava
Ispod razine пабе svijesti, podsvijest
udarnidki radi, 24 sata na dan. Ovaj kom-plicira- ni,
nadasve osjetljivi mehanlzam,
delikatan poput seizmografa, stalno regi-stri- ra
sve 5to se dogada u nama I oko nas
(ljude, dogadaje, situacije, te naSe reakcije
na sve ovo). Podsvijest upija u sebe,
upravo poput kompjutera, sve ove utiske, a
isto tako i one koje svijest niti ne
zamijeduje. Kada dobije sve komande i
upotpuni sliku, Salje rezultat u naSu svijest
u obliku intuicije. Covjek donese neku
odluku a da je svijesno ne zna objasniti, jer
ona je rezultat informacija skrivenih u pod-svijest!.
Za ovakve ljude kaiemo da imaju "dobar
nos". Nazovimo ga kako hodemo: nos,
Sesto dulo, intuicija, nesvjesna percepcija,
samo ne zaboravimo da nam je veliki prija-tel- j.
Uvijek je budan, stalno prima utiske I
donosi odluke. Hode II nam neSto podi od
ruke, zavisi katkada upravo o tome sluSa-m- o
li паб unutarnji ja — naSu podsvijest.
Uzmimo sudbinu u svoje ruke
Saberimo sve zajedno. Sreda je velikim
dijelom plod naseg stava I pogleda na
zivot. O torn stavu ovisi kako de jse drugi
prema nama odnositi, kao i u kojoj demo
mjeri razviti паба vlastita osjetlla I sposob-nost- i.
2ellmo li izmijeniti svoj udes, potre-bn- o
je da najprije uklonimo паб negativan i
pesimistidki stav. Covjek koji nikad nema
srede i ide kroz zivot tako da ga sve dobro
zaobilazi a samo mu zlo dolazi, obldno je
osoba koja stalno brine: napeta, skeptid-n- a,
sumnja u sebe samu i u sve druge lju-de.
Ljudi koji su na glasu po svojoj feno-menaln- oj
sredi, redovito su relaksirani,
puni zdravog samopouzdanja I nikad se ne'
prepuStaju brizi i nervozi.
Da bismo ostvarili vlastitu sredu, mora-m- o
prije svega utvrditi Sto zapravo zelimo u
zlvotu. Nekima je cilj nagomilati Sto viSe
novaca, uspjeti u karijeri i postati slavan,
dok drugi teze da se izgrade u kompletnu i
zrelu lidnost, da dobro odgoje djecu i da
svoje talente upotrijebe za dobrobit drugih.
Bez obzira kakav je naS krajhji cilj, potre-bn- o
je zacrtati konkretan put do njega, jer
sludajno'ne pada ni jabuka sa stabla. Treba
vjerovatl da smo sposobni dodi do tog cllja
I stalno diniti male korake Sto vode prema
njegovom ostvarenju. Veliki izumltelj
Thomas A. Edison je odavno rekao: "NiSta
vrijedno nisam nikad udinio' sludajno, niti
je jedan moj Izum doSao sam od sebe. Svi
su se ostvarili samp ustrajnim radom".
Manirrio se lutrlja, horoskopa i gatanja iz
erne kave. Trazimo sredu ne medu zvijezda-ma
nego u nama samima, jer jedino je tu
mozemo nadi. A kad je jednom dohvati-m- o,
dr2!mo je dvrsto, ona se teSko ulovi a
lako izgubi.
Sretan vam put do srede!
SERVICE
562 KING STREET, EAST
P.O. BOX 221 6 ' KITCHENER, ONTARIO
CANADA
Complete Travel Service
CHARTERS - GROUPS - INDIVIDUALS
Phone (519) 743-026- 9
' (519) 743-026- 0
VASA ARDELEAN After Hours (51 9) 886-268- 5
£££££fc&&$ift4&№WIf !Г53!5аггЈГ7датеК2К!2Т
TRAVEL