000050 |
Previous | 10 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
,Jnl lltX" № i ft лжтак 'If') i V'T V" '' ?!!' f'l 'Hl'ir i ri S P I Б9 I i' l 1 Panorama Winnlpega SA POSJETA ZAPADU WINNIPEG U srcu Kanade, u ravnici gdje se spajaju Red i Assiniboine Rivers,' nalazi se svakako najljepSi grad ka-nads- ke prerije — Winnipeg. JoS od osnivanja bio ]e — i ostao — cen-ter najraznovrsnijlh Ijudskih.dje-latnos- ti ovog dijela ameridkog kon-tinent- a. Dvije rijeke, oko kojih je nastao (ne lidi li to u mnogome na Beog-ra- d, takode na dvije velike i lijepe rijeke), svakako su usiovile njegov postanak. Rijeke bogate ribom, a ravnica prebogata najraznovrsnijim proizvodima, usto sa neiscrpnim izvorom divlja6i bogatog krzna — bili su viSe nego idealni uslovi za rane pionire kanadskog centra. Ipak, zemljoradnja je bila i ostala prvi i glavni vid zanimanja i najvaz-ni- ji izvor prihoda. Godinamalne, decenijama Win-nipeg je bio strazarsko mjesto i .centar trgovine zitaricama i krz-"no- m. I danas je poznat po trgovini. Jedan je od najpoznatijih svjetskih centara za licitaciju preradenog i sirovog krzna. O drugim djelatnos-tim-a, kojih je iz godine u godinu sve viSe — da i ne govorimo. DanaSnji, savremehi Winnipeg nema mnogo vidljivih tragova , "ШЖ ' ' 'Г шшиии ИИИИИИИНИИИИИИИШШРШИИИИИЈР bogate i'gorde proSlosti. Savreme-h- e Ijepotice zamijenile su pionir-sk-e brvnare, nekadaSnje skromne radionice zamijeniie su moderne fabrike. Jednom rijedju, Winnipeg je izrastao u savremen i moderan gradv kojf je ipatf'tispio da zadrii nekadaSnju (na mnogo mjesta zaboravljenu) prisnost i --topllnu. Uostalom, provincija se, svakako, ne zove uzalud Friendly Manitoba. Kao provincija u cjelini (da tne kazem kao Kanada u cjelini), Win-nipeg je grad u kome zive, rade i sve se viSe sjedinjuju predstavnici skoro svih nacija svijeta. Medu njima ima i naSih zemljaka iz svih krajeva naSe stare domovine. Jedna od najljepSlh zgrada, stare arhitekture, je svakako Manitoba Legislative Building, za Zlatnim De6kom (Golden Boy) na vrhu. Ovaj jedlnstveni spomenik djeca-k- u simbolu kanadskih pionira, visok 13,5 stopa (4,5 metra) I tezak pet tona, izradio je francuski vajar Charles Gardet, a izliven je u Fran-cusk- oj za vrijeme prvog svjetskog rata. Zanimljivo je da je livnica bila srusena u jednom bombardovanju, all je ova statua, jedina u livnlci ostala netaknuta. Ukrcana je na Souvenir Stand: Dr Anica Jovanovid sa kcerkom Verlcom. 'VHa-- Ј Pise: Sevol Dedic jedan brod za New York, all je, poSto je brod preuzet za potrebe vojske, nekollko puta uspjeSno preSIa Atlantik, pun njemackih podmomica. Trebalo je viSe od dvije godine da statua stigne u Winnipeg i postavi se na mjesto NASI U WINNIPEGU Kao i svuda, u Winnipegu je prl-Ибп- о brojna kolonija naSih zemlja-ka. Preplicu se predstavnici prve, druge i trece generacije, ali im je, kao rijetko gdje, zajednidka osobi-n- a da se uglavnom veoma dobro sfazu. Тебко je re6i koja je nacio-naln- a grupa najve6a. Svaka ima svoju organ izaciju, svoje priredbe (na koje dolaze sve nacije i nacio-nalnos- ti Winnipega), svoje progra-m- e rada — i svoje brlge. No, ne-mogu- 6e je i zamisliti da bi jedna naclonalna organizacija naSih ljudi zakazala, recimo, zabavu u isto vrijeme kada I neka druga. Vodi se kojim I danas domlnira prerijom, pogleda uprta na sjever — pred-stavljaj- uft duh progresa sjeverne gran ice I buduceg ekonomskog razvoja. Medu modern im zgradama do-minl- ra Manitoba Centennial Con-cert Hall i mnogo drugih. O ovom lijepom gradu i njegovim parkovi-m- a, gradu sunca — oStre zime i toplog Ijeta moglo bi se joS mnogo pisati. Jer ovo nekoliko rijeci posvecenih Winnipegu ni izdaleka ne moze da do6ara sve njegove Ijepote. No, nadamo se da 6e ovaj napis potaknuti nekog od naSih citalaca iz Winnlpega da nam poSalje detaljniji (I IjepSi, svakako) dopis. A sada cu preci na susrete koje sam imao u Winnipegu sa naSim ljudima. SLOZNO DO USFJEHA ra6un'ada niko nikome ne smeta, a da istovremeno svako svakome .pomaze posjetom. Za vrijeme boravka u Winnipegu imao sam priliku da se sretnem i porazgovaram sa predstavnicima skoro svih organizacija naSih ljudi. Kod svih sam nai§ao na veoma topao prijem. Razgovarali smo, normalno, o nama u Ontariju i njima u Manitobi, o tome s4a smo gdje i-k- oliko postigli. Govoriti o organizacijama naSih ljudi u Winnipegu i strpati sve u isti napis — bilo bi preglomazno. Zato 6u se u nekoliko brojeva ukratko Grupa folklorlsta do 12 godina; s lljeva na desno: 1 . Pajic, 2. Bojkovi6, 3. Markovib, 4. Carevl6, 5i Mllojlca, 6. Vojlnovlc, (7, 8) MlloSevlc.'D. Bojkovlc, 10. Bljelic 111. PaJI6. И4нмимпчл1тти1чНМ1ЧА!кт№п1№П ! -- ут-).-л Г-ЈРЗ;Г.дг_а1М1- Ж4н.г %JAS5tSMlUf,"y 1Пl!JH.tДДu'Д1MЦW" '" ' If wwiwifi 'MMtWgrtirw'Bywiiiwwwii i'i'4f4l WiiKttggf4№WnPP'"CfW'W
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 15, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-01-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000052 |
Description
Title | 000050 |
OCR text | ,Jnl lltX" № i ft лжтак 'If') i V'T V" '' ?!!' f'l 'Hl'ir i ri S P I Б9 I i' l 1 Panorama Winnlpega SA POSJETA ZAPADU WINNIPEG U srcu Kanade, u ravnici gdje se spajaju Red i Assiniboine Rivers,' nalazi se svakako najljepSi grad ka-nads- ke prerije — Winnipeg. JoS od osnivanja bio ]e — i ostao — cen-ter najraznovrsnijlh Ijudskih.dje-latnos- ti ovog dijela ameridkog kon-tinent- a. Dvije rijeke, oko kojih je nastao (ne lidi li to u mnogome na Beog-ra- d, takode na dvije velike i lijepe rijeke), svakako su usiovile njegov postanak. Rijeke bogate ribom, a ravnica prebogata najraznovrsnijim proizvodima, usto sa neiscrpnim izvorom divlja6i bogatog krzna — bili su viSe nego idealni uslovi za rane pionire kanadskog centra. Ipak, zemljoradnja je bila i ostala prvi i glavni vid zanimanja i najvaz-ni- ji izvor prihoda. Godinamalne, decenijama Win-nipeg je bio strazarsko mjesto i .centar trgovine zitaricama i krz-"no- m. I danas je poznat po trgovini. Jedan je od najpoznatijih svjetskih centara za licitaciju preradenog i sirovog krzna. O drugim djelatnos-tim-a, kojih je iz godine u godinu sve viSe — da i ne govorimo. DanaSnji, savremehi Winnipeg nema mnogo vidljivih tragova , "ШЖ ' ' 'Г шшиии ИИИИИИИНИИИИИИИШШРШИИИИИЈР bogate i'gorde proSlosti. Savreme-h- e Ijepotice zamijenile su pionir-sk-e brvnare, nekadaSnje skromne radionice zamijeniie su moderne fabrike. Jednom rijedju, Winnipeg je izrastao u savremen i moderan gradv kojf je ipatf'tispio da zadrii nekadaSnju (na mnogo mjesta zaboravljenu) prisnost i --topllnu. Uostalom, provincija se, svakako, ne zove uzalud Friendly Manitoba. Kao provincija u cjelini (da tne kazem kao Kanada u cjelini), Win-nipeg je grad u kome zive, rade i sve se viSe sjedinjuju predstavnici skoro svih nacija svijeta. Medu njima ima i naSih zemljaka iz svih krajeva naSe stare domovine. Jedna od najljepSlh zgrada, stare arhitekture, je svakako Manitoba Legislative Building, za Zlatnim De6kom (Golden Boy) na vrhu. Ovaj jedlnstveni spomenik djeca-k- u simbolu kanadskih pionira, visok 13,5 stopa (4,5 metra) I tezak pet tona, izradio je francuski vajar Charles Gardet, a izliven je u Fran-cusk- oj za vrijeme prvog svjetskog rata. Zanimljivo je da je livnica bila srusena u jednom bombardovanju, all je ova statua, jedina u livnlci ostala netaknuta. Ukrcana je na Souvenir Stand: Dr Anica Jovanovid sa kcerkom Verlcom. 'VHa-- Ј Pise: Sevol Dedic jedan brod za New York, all je, poSto je brod preuzet za potrebe vojske, nekollko puta uspjeSno preSIa Atlantik, pun njemackih podmomica. Trebalo je viSe od dvije godine da statua stigne u Winnipeg i postavi se na mjesto NASI U WINNIPEGU Kao i svuda, u Winnipegu je prl-Ибп- о brojna kolonija naSih zemlja-ka. Preplicu se predstavnici prve, druge i trece generacije, ali im je, kao rijetko gdje, zajednidka osobi-n- a da se uglavnom veoma dobro sfazu. Тебко je re6i koja je nacio-naln- a grupa najve6a. Svaka ima svoju organ izaciju, svoje priredbe (na koje dolaze sve nacije i nacio-nalnos- ti Winnipega), svoje progra-m- e rada — i svoje brlge. No, ne-mogu- 6e je i zamisliti da bi jedna naclonalna organizacija naSih ljudi zakazala, recimo, zabavu u isto vrijeme kada I neka druga. Vodi se kojim I danas domlnira prerijom, pogleda uprta na sjever — pred-stavljaj- uft duh progresa sjeverne gran ice I buduceg ekonomskog razvoja. Medu modern im zgradama do-minl- ra Manitoba Centennial Con-cert Hall i mnogo drugih. O ovom lijepom gradu i njegovim parkovi-m- a, gradu sunca — oStre zime i toplog Ijeta moglo bi se joS mnogo pisati. Jer ovo nekoliko rijeci posvecenih Winnipegu ni izdaleka ne moze da do6ara sve njegove Ijepote. No, nadamo se da 6e ovaj napis potaknuti nekog od naSih citalaca iz Winnlpega da nam poSalje detaljniji (I IjepSi, svakako) dopis. A sada cu preci na susrete koje sam imao u Winnipegu sa naSim ljudima. SLOZNO DO USFJEHA ra6un'ada niko nikome ne smeta, a da istovremeno svako svakome .pomaze posjetom. Za vrijeme boravka u Winnipegu imao sam priliku da se sretnem i porazgovaram sa predstavnicima skoro svih organizacija naSih ljudi. Kod svih sam nai§ao na veoma topao prijem. Razgovarali smo, normalno, o nama u Ontariju i njima u Manitobi, o tome s4a smo gdje i-k- oliko postigli. Govoriti o organizacijama naSih ljudi u Winnipegu i strpati sve u isti napis — bilo bi preglomazno. Zato 6u se u nekoliko brojeva ukratko Grupa folklorlsta do 12 godina; s lljeva na desno: 1 . Pajic, 2. Bojkovi6, 3. Markovib, 4. Carevl6, 5i Mllojlca, 6. Vojlnovlc, (7, 8) MlloSevlc.'D. Bojkovlc, 10. Bljelic 111. PaJI6. И4нмимпчл1тти1чНМ1ЧА!кт№п1№П ! -- ут-).-л Г-ЈРЗ;Г.дг_а1М1- Ж4н.г %JAS5tSMlUf,"y 1Пl!JH.tДДu'Д1MЦW" '" ' If wwiwifi 'MMtWgrtirw'Bywiiiwwwii i'i'4f4l WiiKttggf4№WnPP'"CfW'W |
Tags
Comments
Post a Comment for 000050