Jedinstvo, July 03, 1961

              Ц
m 1
1 i ! 1 1 1 тЈЈЈЈИИШШЈУ
STRANA 2
1 Z It
NOVA CLANSKA
"Zajednicar" (2К jiinaj objavm jc proglas za no-v- u
Clansku kampanju HBZ, koji glasi:
Na svora proljctnom zasjcdanju, Glavni Odbor Hr-vats- ke
Brafeke Zajednice jednoglasno je zaklju6io, da
od 1. srpnja (July) ove godine pocne NOVA Slanska ka-mpan- ja.
Ova cc biti JEDINSTVENA kampanja u pov-jes- ti
Zajednice, tome sto cc se odvijati u ТШ FAZE
(dijela). s obzirom trajanje pojedinog dijela i razli-'dito- st
nagrada uspjesnim natjccateljima.
U suglasju s ovom odlukom, Odbor Kampanje ja-vl- ja
sveukupnom Slanstvu Itrvatskc Bratskc Zajednice
slijedeco :
1 — Prva faza kampanje poceti ce 1. srpnja (July)
i trajati ce do zakljucno 30. rujna (September), jest
tri mjeseca. Ona biti u po6ast i u vezi otvorenja no-vo-g
Glavnog Ureda, koje imalo uslijediti pod konac
listopada (October).
Sudionici kampanje, koji do konca ovog dijela ka-mpanje
prikupe najmanje 10 toikica (points), biti ce
sluzbeno pozvani na svecanosti otvorenja Doma, kao i
glavni dogadjaj toga dana — svedani banket u gla-sovito- m
Pittsburgh Hilton hotelu, gdje ce uz ostalo ибс-enici- ma
biti poklonjeni i prigodni spomenari.
2 — Drugi dio kampanje takodjer ce po£eti 1. srp-nja
(July) i potrajati ce do 31. oujka (March) 1962.
Pobjcdnici biti cc pozvani tro-dnev- nu konferenciju
u Pittsburgh 23., 21. i 22. srpnja 19G2. i predstavljeni
opdinstvu na "Zajcdnicarskom Danu".
3 — Treca faza kampanje isto pocmjc 1. srpnja
(July) ovc godine i trajat do zaklju6no 30. lipnja
(June) 1962.
Ova je kampanja u prvom redu namjenjena naSim
Neurednosti u odsjeku 617
HBZ u Wellandu
U zapisniku sjednice Iz-vr3n- og
odbora HBZ odrza-n- o
17. svibnja (maja). obja-vljeno- m
u "Zajednicaru"
28. juna stoji :
"Brat Mandich : Na tcmo-lj- u
IzvrSnog odbora prisust-vova-o
sam 70. godilsnjom za-sjedan- ju
Canadian Frater-nal
Association, koje je odr-2an- o
7. 8. i 9. svibnja u
Montebello, Quebec. Uzput
zaustavio sam se s bratom
Tony Greguricom, naSim
Glavnim knjigovodjom, u
Wolland, Ont. gdje jo odr-Zan- a
izvanrcdna sjednica
blvSih i sadasnjih odsjecnih
odbornika i clanova Nadzo-rno- g
odbora odsjeka 617 na
kojoj so vrSio prcgled pos-lovii- ih
knjiga i poslovanja
bivscg odsjcSnog tajnika.
Sjednica je pocela u 7:30
na veccr, i istoj su uz ve6
spomenuto 5asnike prisust-vova-li
i upravitelj pomlad-k- a
to predsjednik Hrvats-ko- g
doma koji je vlasniStvo
odsjeka.
Brat Greguric tra2io jo
razjainjenjo o raznim pita- -
Jos o
U proslom broju Narod-nog
Glasnika smo objavili
kako jc doSlo do toga da je
senator Dirksen iz lllinoisa,
vodja republikanaca u Se-na- tu Sjedinjcnih Driava.
zatraiio 'Чобки privilegije"
u Scnatu. da vajnim senato-rim- a
ocita slavopojku "Da-na
Hrvatske Nezavisnosti.
9, travnja, 1911." Niti jedan
jedincati senator se niie di-a- o floru Sonata da osu-d- i
ovu sramotu.
Prije nego idemo dalje, rei cemo da je ocigled
jasno svakome ko ima i naj-manj- eg pojma o predmetu
o kojem je rijec, da je sena-tor
Dirksen bez dvojbo u5i--
nio zabunu — 5to so engle-sk- i
kaie "a slip of the ton-gue"
— pa je mislio o "10.
travnju. 1911", kojeg hrva-tski
hitlerovci. poznati kao
ustaSe. slave kao "Dan Hr-vatske
Nezavisnosti". ill
"Dan Hrvatske Driavnoeti".
i da nakaza bude 5to gora,
nekad i kao "Dan Oslobo-di'enj- a
Hrvatske".
No svp to se cdnos na is-t- u
sUar. naime. icdnu H'
Е D О V Л Р 0 Т Р 0 R
po
na
to
6e
bi
na
na
de
na
na
od
njima, koja se odnose na is-kaz- an
razlike u poslova-nj- u.
Sjednica jo potrajala
do kasna. I dok jo Glavni
knjigovodja prenocio u Wel-land- -u
zbog nastavka istra-g- o,
ja sam proslijedio pro-m- a
Montebello."
Dalje so u zapisniku ka-z- c:
"Brat Gregurich izvjes-cuj- e
o pronadjenim razlika-m- a
u poslovanju odsjeka
617. Ustanov'o je manjke u
1957., .1958., 1959. J 1960.
za koje je vrijeme bivsi taj-ni- k
vodio odsjecne knjige.
Nalozeno jc bivsem tajniku,
da ustanovljenu razliku iz-rav- na
s odsjekom najkasni-j- o
do 4. lipnja ovc godine."
(Nas naglasak — "J")
O cemu se radi?
OSNUTAK IU1Z
2. IX. 169t. osnovana je u ejevc-roamertfko- m
gradu l'ittsburghu
Hrvateka Bratska Zajednica, koja
jc u pocetku bila nazvana "Hrvat-eka
Zajednica". Brojila je tada
jodva oko C00 flanova, a prvl novae
u blafjajni druStva iznoeio je samo
42 dolara.
tlerovih najgorih razbojst-va- ,
koji je — kako je sam
Dr. Vladko Macek naglasio
u svojoj knjizi — stvorio u-sta- Jku takozvanu "Nezavi-sn- u
Di-zav- u Hrvatsku".
Ta drzava — "Nczavisna
Drzava Hrvatska" — po mi-lo- sti Hitlora, je sluzila kao
baza neopisivog zvjei-stva- ,
klanja na veliko ncduznog
srpskog naroda, Jevrejn, Ci-ga- nn
i demokratskih Ilrva-t- a.
Dirksenova zabuna u jc-zik- u,
gdjo je rekao "9. tra-van- j"
na mjosto "10. tra-van- j"
je cijelu ovu gnjusobu
iznjela na svjctlo dana u
novine, jor americki novina-r- i
paze kao kobci bas za ta- -
kovc pogreske kod javnin
ljudi. Sto im je najveca nas-lad- a.
i svaki reporter dobi-v- a
naroiiite pohvale i darove
kad primieti koju takovu
pogre§ku. jer jo to sve "od
vclikog interesa" za dnevnu
Stampu. koja je uzela nravi-l-o
da "ako pas uiede covie-k- a. to niie novost. ali ako
covick uiede psa. e, to ti je
prvoklasna novost".
Croatian
Publisning
Toronto
KMpire
Manager
$C 00 per
Anthoriied as Second Clm
ejadLJSf. шШШШш ШТгшггДју§ј1Д Г%§етг_ гЛкМШвшШвШШ ШМШј шшшшт
N I Н 0 R G Л N I Z A
HBZ
sportasima i Ijubiteljima sporta. Uspjesnim ucesnicima
ove kampanje biti ce placen puni putni trosak i ulazni-c- a,
bilo na "Rose Bowl" ill "Sugar Bowl'' futbalsko nat-jecan- je
1. sijeenja (January) 1963.
Broj potrebnih tockica (points) za nagradu DRU-G- E
i TRECE faze (dijela) kampanje, odrediti 6c se pre-m-a
zonama, kao sto je to bilo ucinjeno u ovoj kampanji.
Upravljanje kampanjom ponovno je povjereno pre-dvodnici- ma
tekuce kampanje, a to su braca Grasha i
VraneS, procelnici, te braca Brkich i Vukelich, tajnici.
Osim spomenutih, Odbor kampanje sacinjavaju i
svi ostali odbornici i casnici, koji rade u Glavnom uredu.
Odbor kampanje poduzcti ce sve potrebite korake
i node zaliti truda, da u ovom jedinstvenom i velebnom
podhvatu uzme ибебса ito je mogucc vise clanova i cla-nic- a.
Zato, svi na posao za JACU i BOUU Hrvatsku
Bratsku Zajednici!
Mi smo svijesni, da uspjeh svakog naSeg podhvata,
u prvomc redu zavisi od vas — 61anova i dlanica. I, sto-g- a,
izrifiuci vam ovim putem iskrenu hvalu za uloiene
napore u proSlim kampanjama, apeliramo da dvostru-ki- m
zarom sudjelujete u novoj kampanji, koja се po-6e- ti
vec 1. srpnja.
Jacajmo Hrvatsku Bratsku Zajednicu sebi i potom-stv- u
dlku i korist!
U ime Odbora Kampanje :
Michael Grasha
Milan Vranes
procelnici
Stephen F. Brkich
Philip Vukelich
tajnici
KONVENCIJA
U Niagara Falls (Onta-rio)
odrzana je peta kon-venci- ja
Pomladka HBZ.
Prisustvovalo je 160 dele-gate.
Iz Kanade je bilo 20
delegata.
Konvencija je odrzana
na svrsetku jubilarne ka-mpanje
za novo clanstvo.
Saopceno je da su u kam
POTHVATI HSS
U "Hrvatskom Glasu"
(Winnipeg) i "Danici" (Chi
cago) objavijeno je saopce-nj- c
HSS u Vancouveru da je
"kupila zemljiste" na kome
ce so jednog dana izgraditi
novi hrvatski dom". U sao-pcen- ju
so kazc da je HSS
na taj korak posla nakon
proslogodisnjeg neuspjeha
da preuzme kontrolu orga-nizaci- je
Hrvatskog Prosvje-tno- g
Doma, odnosno da spri-jo- 6i
ovu organizaciju da Za-jedno
sa Jugoslavenskim
Prosvjctnim Domom podig-n- o
novi kulturni i druStveni
centar naSega naroda.
Ovo jo svakako poStcnijp
od onoga §to su prvaci HSS
u Vancouveru, uz suradnju
Da no antagonizira Jev-rej- c, koji su po svim pravi-m- a
jako osjctljivi prema svi-ra- a koji so udvaraju i poma-2- u Ilitlerovcc, senator Dir-ksen
je isao "objasniavati"
svoj pozdrav "Danu Hrvats-ke
Nezavisnosti, 9. travnja
ustaskim u
Senator Dirksen
(Iz "Narodnog Glasnika", Chicago)
Da ono Sto se
na jeziku zovo "konjarija", a na
"a slip of the tongue",
kad se nacini neku jozicnu
Dirksen se htio
prikazati ne samo priiate- -
Ijem Hrvata, nego i Dalma-tinac- a!
I onda da ne bude
manjkav, istakao ie kako ie
veliki prijatelj "SV1H SR-BA- ",
i no samo svih Srba,
nego i Cmogoraca!
No nije rekao kakovu ne-zavisn- ost
su do-bil- i,
i od koga, jer
oznaJfava da jedan na-rod
iivi sam za sebe. Bilo bi
pogreSno reci da ie recimo
drzava Virginia nczavisna
lllllltllllllllllllllllllllHIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIinilMllltUllltllllllllllliniltllllllltllllllllllllMHIIIIIinillllHIIIIIIIIIIIIIIIIIIiiil
ovptv Tuedav and Friday. In Serbo-- jEDINfTVO
KAMPANIA
pokroviteljima
and Slovenian ianpuapes. by Jedinstvo
Company, Oueen Street West,
2П, Ontario. Canada: telephone
3-16- 42. Editor Stjepan MioStf, Dusi-ne'- 4
Ivan Stimac. Subscription rates:
year, USA and other countries $7.00.
Mail, Pot Office Dept„
С I Ј Л
na
POMLADKA HBZ
panji dobivena 5.262 cla-n- a.
Nove osiguracije upi-san- o
je 4 milijuna 600 hi-Ija- da
dolara.
Pomladak HBZ sada
broji preko 41.000, a cje-lokup- no
clanstvo 110.000.
Imovina izonsi 29 miliju-na
dolara.
II VANCOUVERU
ustaSkih elemenata pokusa-l- i
prosle godine. Ako hoce
dom koji bi sluzio njihovim
strancarskim svrhama —
neka ga podignu, a od ono-ga
§to je narod vec stvorio,
neka dr2e ruko dalje.
Lift hcz uzadi
Lift bcz sajli patentirao
jo poljski inzonjer Adam
Belcvic. Umjesto tradiciona-lni- h
sajli, lift se krece po
dvjema vertikalnim cijevi-m- a,
s komprimiranim zra-ko- m.
Kada se zrak
u cijevi, lift ide gore, a
kada se zrak ispu§ta, on si-la- zi.
Taj senzacionalni
mozo donijeti ustede.
U.S.A.
1911.", pa je rekao da se
taj pozdrav odnosi i na SVE
SRBE o njima ni-ti
rijeci nije bilo u
govoru u Senatu), i onda na
na Dalmatince. pa
i na Crnogorce!
Dan Nezavisnosti nc samo za Hrvatc,
neffoi Dalmatince!
"popravi"
hrvatskom
engles-ko- m
pomutnju,
Dalmatinci
nezavis-nos- t
PuMi)iH
479
Ottawa.
zgu§nja-v- a
prona-laza- k
(akoprem
njegovom
Slovence,
od Sjedinjcnih Drzava, jer
ona je sastavni dio Sjedinjc-nih
Drzava, i u koliko bi so
mogla u nekim slucajevima
rabiti rijec "nezavisna" to
bi moglo biti samo u smislu
nezavisnosti Sjedinjcnih Dr-zava
kao nacije, a nikako
neka posebna "nezavisnost"
drzave Virginije. Za to, Cet-vr- ti Juli se u Sjedinjenim
Drzavama slavi kao Dan
Nezavisnosti Sjedinjcnih Dr-zava
kao takovih, a nikako
kao Dan Nezavisnosti Virgi-nije,
Texasa, Californije,
Ud.. jer bi to bila prava zbr-k- a
pojmova.
No Dirksen je bas i btio
ubaciti tu zbrku pojmova da
odvrati pozornost od osnov-n- e
i glavne stvari, niegove
slavopojke u stvari Paveli-cev- oj "Nezavisnoj Drzavi
Hrvatskoj". dielu Hitlera.
pa da si zametne trag niie
oklijevao 5ak ni od iavne
poze da "niie znao Sto go- -
(Nast' vri- - a str. 3)
Jozc Stok — Korotan:
Prvomajsko navdusenje
so бе ni poleglo, ko je IV.
armada z enotami IX. kor-pu- sa osvobodila Trst, Gori-c-o,
Trzic in vecedel Sloven-skeg- a
Primorja in Julijske
Krajine ter po Kanalski do-li- ni
prodirala v smeri Belja-k- a.
VII. korpus je z nezadr-tan- o
silo rusil s'ovrazne u-trd- be
na Dolenjskem in No-tranjsk- em ter prodiral proti
Ljubljani. Od Zagreba pa
je hitola HI. jugoslovanska
armada ter unicevala in ra-zorozev- ala divizije Balkan-sk- e
Hccrcsgruppe, ki so se
umikale z Balkana proti
Avstriji.
Spodnja Stajerska je bila
takrat polna Nemcev, bra-ne- fi
svoje utrdbe in vse ko-munika-cije
predvscm zato,
da bi so lahko Balkanska
Heeresgruppe prebila 6ez
Stajcreko na Korosko in se
predala zavezniJkim silam.
Zato je glavni stab JA za
Slovenijo ukazal XIV. udar-n- i
diviziji, da z glavnino
vpado sovrazniku v hrbet,
osvobodi.del Когозке ter u-mikaj- ocim se nemskim si-lam
prescka umik na Koro-бк- о.
Vodstvo divizije, ki jo
imelo stab v St. Janzu nad
Velenjem, se je hitro odloCi-lo- :
komandant Ivan Kova-6ic-Efcn- ko in nacelnik staba
Mi6o Dosomnic se bosta s
Tomsicevo, Sercerjevo in
Bracicevo brigado prebila
na Korosko, komisar Ivan
Dolni6ar-Janose- k pa bo v
Zasavju s slandrovo in Zi-dansk-ovo
brigado napadel
postojanke in razorozeval
nemske ceto.
Za preboj na Korosko se
jo vodstvo XIV. divizije spo-razum- no
s komandantom
IV. opcrativno cone Petrom
Stantetom-Skalo- , ki je z de-lo- m
svojega staba tudi poto-v- al
na Korosko, odloCilo. da
ocisti crto Crna — Gustanj—
Dravograd, na to pa zaCnc
prodirati v treh smereh pro-ti
Velikovcu, Celovcu in Bo-Ijak- u.
3. maja 19 15. je Scrcerje-v- a
brigada iz smeri ОШкс-g- a
vrha napadla Dravograd.
Nenaden udar je sovraznika
presenetil, da se pni hip
sploh ni znasel. To zmedo so
borci izkoristili in zovzeli
vse utrdbe na desnem bregu
Drave. Vendar se ni dalo iz-sil- iti
prchoda cez Dravo,
ker so Nemci z levega brc-g- a
branili most s tc2kim oro-zje- m.
V stabu divizije so uvido-l- i,
da bi se boj za zavzetjo
Dravograda prevec zavlc-kc- l,
zato so so odlo6ili, da
nadaljujejo pohod 6ez hri-b- o
proti fcelezni Kapli. Spo-tom- a
naj bi dve brigadi uni-ci- li
nemski postojanki v Cr-- ni
i ierjav uter se krepkejo
oborozili. Tomsiceva jo 4.
maja napadla Crno, 2crjav
pa blokirala. Naslodnji dan
jo prispela so Braciccva bri-gad- a,
takoj napdla utrdbe
v fcerjavu in ga 6. maja zju-tr-aj zavzcla.
Ko je bila tudi postojan-k- a
v Crni malono pred pad-ce- m. je Stab IV. opcrativno
cone ukazal poveljstvu XIV.
udarne divizije, naj se naj-hitre- je
prebije v noiranjost
Koro§ke.
7. maja sta Tomsiceva in
Braficeva odsli na zadnji
Okoli 150 najvccjih
zivi v lujini pod jzmi- -
nacisticnih zlocinccv
sljcnimi imeni
Po napovedih zahodno-петЗк- е
sluzbe za razisko-vanj- e
nacisticnih zloSincv
bo priSlo prihodnje leto ka-ki- h
tisoc nacistov pred sodt-бс- е
zaradi umorov ;n drjgih
zlocinov mod drugo sveto-n- o
vojno. Kakor pravi spo-rocil- o,
so te primere izbrali
iz arhiva dokumentov o
80.000 ljudeh, ki je o njih
znano. da so sodelovali pri
umorih v koncentracijskih
tabori§5ih in pri drugih voj-ni- h
zolSinih.
Kakor je izjanl raTiateli
te sluibc, Zivi do 150 nac'-sti5- ni
zloJfinccv v tujini pod
tzmisljenimi imenf.
Slovenski o dmevi
ZMAG05LAVNI
bojni pohod pred svobodo,
za njima pa tudi Sercerjeva.
Spotom.i so se predhodnice
in pobocnice borile z Nemci,
ki so zaman poskusali prep-reci- ti preboj brigad 6ez sta-r- o
jugoslovansko-avstrijsk- o mejo na Korosko.
Naslednjega due je Tom-siceva
prispela na polozaje
okoli Eelezne Kaple in po
kratkem pocitku nadaljeva-l- a
pohod proti ?.itari vasi.
Ko so Tomsicevci hotcli
nadaljevati pohod proti Ce-lovcu,
je prislo pri 2itari ve-- si do hudih borb s XIV. SS
divizijo na liniji fcitara ves
—Sinda ves. Sovraznik se je
z avtomatskim orozjem in
minometi tako branil, da so
bili vctfkratni napadi naSih
borcev odbiti. Zato se je bri-ga- da
z ranjenci umaknila
na novo polozaje nad Zitaro
vesjo.
Bra6i5eva pa je na poti z
Javorja padla v nem§ko za-se- do
pri Crni. Toda boixi so
prisilili sovraznika k umiku
in odhiteli na polozaj Kcn-be- r.
Po kratkem pofitku jo
brigada nadaljcvala pot v
smeri Bukovina. Pri preho-d- u
cez most v Bebercah pa
je sovraznik mocno udaril
po njej. Vendar so jih Braci-6cv- ci
pregnali v postojanko.
po krajsem boju pa postojan
ko zazgali, blokirali bunke-rj- e
in coz most nadaljcvali
pot v Galicijo.
Pohod Sercerjeve brigade
je bil neprimerno lazji. S
polozajev Javorja jo odrini-l- a
na Sabodin, od tarn pa je
prispela 1. maja ob drugi
uri zjutraj v Suho.
S tern, da se je glavnina
XIV. udarne divizije prebi-la
v osr6je Slovenske Koro-sko,
je bil prvi del njeno na-lo- ge opravljen. Zdaj jo bilo
treba prekoraciti Dravo in
Bcljak in druga manjsa rae-st- a, kjer so bile nemsko po-sadk- o.
Toda tisto dopoldne, 9.
maja 1915, se je na Dravi
poslusnost
nepokoren,
pokorScine
Piran.
u Piranu
godina,
uprava dosad uspjela
doset
ribarsko, i
pomorsko odjeljcnje.
Pomorsko odjeljenjc,
najmladje
prikazuje dokumen-t- e
stoljetnog slovens-ko- g
pomorstva.
XIV
POHOD
pri Galiciji priblizal Stabu
XIV. divizije nemski polko-vni- k in izjavil, bodo ne- mski branile obrambno
na Dravi. Skala in E-fen-ka pa sta mu odgovorila,
bodo vse brigade JA
brez zadrzka rusile nemske
in osvobajale Slove-nsk- o Korosko.
Divizijski komandant E-fen- ka se je takpj odpravil v
radijsko postajo in
ukazal svojim enotam : "Bra6i6eva naj napredujo
o do Borovclj, razo-ro- z sovrazni diviziji. ki sta
prihajali z Gorenjske, nato
pa ubere pot proti Celovcu
vinkoBraekljaatkiuv SVerecliekrojevveca, mnoatroa
pa na svojem obmoiju razo-rozev- ati sovrazne ictc. To-msi6- e'a je bila poslana 6ez
Sin6o na
del Korosko, zapre linije
Prcvalje — Gustanj— Dravo-grad
in preseka umikanjo
Balkanske Ileeresgruppi, ki
je panicno bezala pred
armado, se prebila na
an goameriSkih
6et. Iz Zasavja sta bili pok-lica- ni
na Korosko tudi Slan-dro- va in ZidanSkova briga-da.;
Ko je Koroski
Celovec, sercerjeva pa v Ve-ma- ja dopoldne vkorakal v
likovee, tudi divizi-je
s svojo zascito in del Sta-ba
odsla na pot. Kljub
zasod
pri Galiciji sta se prebila
cez most in z motornimi vo-z-ili prispela vzecer v Veli-kovec.
Brz ko je Sercerjeva vko-raka- la
v Velikovec in razo-rozi- la nemske posadke, se
je en bataljon odpelja v
Celovec na pomoc Koroske-m- u
odrodu. Drugi bataljoni
pa so razorozevali петбке
cete, ki so se umikale iz
Dravograda in tisto, ki so iz
madzarskih ravnin bczale
pred RA proti zahodu.
(Konoc prihodnjic)
dosta pomoraca, pomorskih
trgovaca i ribara. Pored
kumenata izlozono i
brodskih modela, medju ko-ji- ma
tri iz radionice Grubc-rov- e
brodarske 3kole u Lju-bljani.
Narocito su zanimlji
modeli austrijsko linijske
ladjo iz XVIII vijoka na ko-joj
se mogu vidjeti I lanci
kojima su vczivani galiot!,
kao i bojna ladja na jedra,
takodjer iz XIII stoljeca.
Piran su narocito interesan-tn- i
modeli lokalnih traba-kul- a.
J a n k o Grampovcan:
Nepokorscina
Neposlusnost sveta je dolznost sodnika,
cc izdajstvo nad pravico;
v tern je tudi vsakega moza odlika, , da je ko gre za krivico!
Poigaj, ubijaj, ropaj, kradi, pleni,
v vojni bili so ukazi taki dani;
kdo za te zlocine se se danes zmeni,
saj so glavne zrtve bili le Slovani!
Lasko, nemsko ljulstvo za to тб kHvo,
zdaj oba sta ze nedolznost dokazala.
Benito, Adolf, vsem dala sta netivo,
ljudstva to ukazalc slopo so speljala!
In mod ljudstvi so prav redki bill,
ki so rckli "njet", in so potem trpcli:
in ti, danos s svojim "njet", bi spot to2ili;
novi so falisti vajet v roke vzcli!
Dvignili so kvi§ku noko "modre" starco,
in tern starcem zdaj prav vsi, prav vsi kadljo:
na Cast njih in zdravjo praznijo kozarco;
izza njih vseh vrst revanie so 2c kotijo.
"nasimi" je dosti teh ubozcov,
sopotnikov drhali; poklicni rablji;
takih sredi samih ncm§kih bclo-kofco- v,
ni ; ker Nemci vsi so zvesti pruski sablji !
Zakaj nemSko ljudstvo odreklo,
posluSnosti zlocinov nad soscdi?
zakaj ni, rjavo-crn- o srajco slcklo,
pri vsej tcj kulturi, znanosti in vedi?
So vsak dolzan odrcfii,
se jo nisto; ob zlocinih na povcljo;
Nemec vsak za mec bo moral seel,
proti Nemcu, morda nam v veselje . . . !
("Prosveta")
Slovensko pomorstvo u proslosti
— Gradski muzej
osnovan je prije
sest ali je njegova
vec
otvori odjeljenja,
kojih naro2ito privlaco
pa2nju solarsko
la-k- o
ove vrste u
zcmlji,
i modele brodova iz vile
razvoja
Prema tim
dokumentima. Slovenci su
jos od stoljeca imali
da
sile
linijo
da
utrdbe
stabno
Dravi
ves jugozahodni
da
III.
da bi
Korosko do
odred 9.
sta stab
cone
puskarjenju ncmskih
do
jo 10
vi
Zn
jc
ni
temi
pa
So mod
ni
jo
kadar
da
od