Novosti, February 29, 1944

              5jppw
STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 29 ieb 1944
NOVOSTI Kako je došlo do
Published every Tuesdav Tkursday and Saturdav by the Oj
Novosti Publishiag Compcmy drugog svjetskog rata In the Croatiaa Lcmguage
rMAMArMrAMA v
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
- ! Tolepbone: ADeladde 1642
ABHESA NOVOSTI OD LOKARNA DO MINKENA 206 Adeknde Street VVest Toronto 1 Ontario
M
Registered in tbe Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
Bratski savjet
Glavni Odbor Hrvatske Bratske Zajednice pozvan je na
polugodišnje zasjedanje u mjesecu marču Bez dvojbe mnoga
važna pitanja biti će na dnevnom redu i zajedničari se sa pra-vom
nadaju da će novi odbor sva ta pitanja rijesavati u du-hu
zajedničarskih pravila i interesa članstva Zajednice
Članstvo Zajednice će to očekivati tim više što u današ-njim
glavnim odbornicima gleda broj novih lica demokratski-jih
i pravednijih nego je to bio stari odbor koji je zajedničari-ma
natovario na ledja preko 23 000 dolara nepotrebnih izdata-ka
kroz četiri godine — i to baš po pitanjima uprave sjednica
i nepotrebnih putovanja
Pa kako se to nebi opetovalo članstvo Zajednice će oče
kivati od sadanjeg glavnog odbora da se strogo čuva tih pre-komjernih
izdataka na kojima su skrhali vrat nekoji stan od
bornici i da neće zalaziti u pitanja novih rasporeza bez kojih
se sa dobrim gospodarstvom može biti
Jedan od boljih primjera pažnje nad zajedničarskom imo
vinom trebao bi biti i taj da se sjednice glavnog odbora skra-te
na minimum i da se ne natežu kroz cijele dane na sitnim pi-tanjima
kao što je to bilo u prošlosti Tjedan dana skupa sa
putovanjem je dosta i previše za sjednicu i pregled poslovanja
Izdatak od $1 419 90 što je naraćunalo sedam glavnih odbor-nika
prošle sjednice prevelik je Mogao bi se skratiti na polo-vicu
kad bi se bolje pazilo Jer ako toga nebude neće se po
štivati želja članstva izražena na šestoj konvenciji o što kraćim
sjednicama i likvidiranjem bespotrebnih putovanja i troškova
Ako toga nebude glavni odbor će stojati pred pitanjem novog
rasporeza i to baš za upravni fond što će i te kako udariti po
prestižu novih odbornika
Novi rasporez u oči pedesetgodišnjice Zajednice nebi do-bro
djelovalo ni na kampanju koja će se tim u vezi prova-dja- ti
Ispod njihovih nogu tlo izmiče
Govor Churchilla u britanskom parlamentu izazvao je u
taboru svjetske reakcije očekivane prigovore Apizen raznih
zemalja i zvanja pokušavaju izvrtati Churchillov govor kao
isključivu stvar britanske vanjske politike koja može biti i ne
suglasna sa politikom ostalih velikih članica Ujedinjenih Na
čija Nekoji idu tako daleko pa kažu da se Churchillov govor
nije temeljio na odlukama konferencije u Teheranu da Staljin
ima jedan pogled na Teheran Churchill drugi a Roosevelt
treći
Da su to samo buncanja svjetskih apizera i defetističkih
krugova nije potrebno ni objašnjavati Niti je teško prozreli
razloge njihovog koprcanja
Teheranske odluke počinju dolaziti na javu Počimaju se
objašnjavati i zauzimati svoje mjesto bez obzira da li se to
svidje: ili ne onima koji su na svaki način pokušali da razbi-ju
Teheran i preko njega jedinstvo velike trojice I što više bu-de
primjenjivana politika Teherana na pojedina pitanja da
nas u ratu i poslije u miru to jače će se čuti glas nezadovolj-nika
koji se protive koalicionom ratovanju i organiziranju po-sljeratn- og
mira koji će počivati na principima Atlantskog
Čartera
"To jedinstvo velike trojice u borbi protiv zajedničkog ne-prijatelja
postoji Ono će 1 ostati tako ne samo u borbi do po-bjedonos- nog
svršetka nego i poslije u organizovanju svjet-skog
mira" — rekao je Churchill
Razumljivo je da u Churchillovom govoru ima stvari sa
kojima se neće složiti mnogi prijatelji demokracije posebne
onaj dio odnoseći se na povladjivanje Badoglijevim "zaslu-gama"
u Italiji — pa ipak neće radi toga stvarati problema i
teko otežavati izvadjanje teheranskih odluka u život To su
stvari za koje razumni ljudi znaju da će se ispraviti tokom
vremena i po željama odnosnih naroda
Iz razumljivih razloga jugoslavenska i poljska reakcija
najviše skače Na njihove usijane glave Churchillov govor je
pao kao hladan tuš Skaču i koprcaju se Pridružuju se sva-kom
(ko izgubljeno pašče) pa bio to i neprijatelj samo ako će
uzeti u zaštiti njihove lične interese Američki protu-Roosevel-to- vi
krugovi iskorištavati će tu priliku nuditi će njim svoju za-štitu
ne radi njih nego radi onih desetak hiljada glasova koje
bi na taj način otrgnuli od Roosevelta prilikom dolcaećih izbo-ra
Apizeri u Velikoj Britaniji će takodjer stati na njihovu stra-nu
za to jer to još jedno sredstvo koje se može upotrebiti u
borbi protiv jedinstva velike trojice
Onima u Kairo t j jugoslavenskoj izbjegloj vladi je reče-no
da će Jugoslavija biti onakva kakvu to narodi njeni žele
da su ti narodi nali svog vodju u maršalu Titi To drugim ri-ječima
znači da će na osnovu teheranskih odluka veliki savez-nici
pomagati i priznati narodni pokret pod vodstvom maršala
Tite i da neka zaborave na svoju buduću vlast ih vlast njiho
vih sumišljenika u Jugoslaviji
Onim drugim u Londonu tj poljskoj izbjegloj vladi je
pak rečeno da će granice buduće Poljske biti onakve kako to
fazi etnografski položaj naroda u Zapadnoj Ukrajini i interes'
šte boljih susjedskih odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i bu-duće
slobodne Poljske
Onim trećim t) svjetskoj reakciji i apizerima je poručeno
co ce se odluke teheran-k- e konferencije sprovesti u život us-prkos
njihove dernjave jer to traže opći interesi pobjede u ra
U i teze budućeg mira u vijetu
Churchillov i poslije Staljinov govor jasan je odgovor
wim Hitlerovcima i njihovim zagovornicima koji se još nada
ju da će medju Saveznicima doći do pocijepa — da do toga
neće doći usprkos svih njihovih želja i nastojanja i da Ujedi-nien- e
Nacije kroče k svom pobjedonosnom svršetku ovog rata
i prema tom bezuvjetnoj predaji osovinskih sua i kapitulaci-je
njihove ideologije
"DALI SU NAM GA NA LEND
SNJIME?"
PREMIJER VELIČA ULOGU PARTIZANA I OSU-DJUJ- E
IZDAJSTVO MIHAJLOVIĆA
TITO I
ENGLESKI
Nikada Jugoslavija nije uživala
takvo sjajno ime u svijetu kao ito
ga danas uživa Nikada njena ulo-ga
na svijetskoj pozornici nije bila
značajnija Ugled Jugoslavije za-ista
je dostigao svoj vrhunac i
svaki Hrvat Srbin ili Slovenac
može se sa pravom ponositi sa ju-načkim
djelima svoje braće u sta-rome
kraju koji su stekli prizna-nje
i pohvalu vodećih ličnosti svi
jeta Danas Jugoslavenska Narod-na
Oslobodilačka Vojska se smatra
jednom od najistaknutijih mllitar--
nih snaga u taboru Ujedinjenih
Naroda a njen genijalni vodja
Maršal Tito je priznat kao jedan
od najvećih političkih i mihtarnih
lidera ovog rata Vrhovna potvrda
te ocjene došla je pred par dana
iz usta jednog od prvaka Ujedi-njenih
Naroda
Jedan veliki dio svog zadnjeg
govora održanog pred engleskim
parlamentom dne 22 februara
1944 premijer Churchill posvetio
je Jugoslaviji U svom pregledu
ratnih dogodjaja Churchill je iz-vjes- tio
svoje slusaoce i engleski
narod o razvoju borbe Jugoslaven-skih
Partizana Podvukao je og-romni
doprinos tih junačkih rodo-ljuba
koje nisu mogle skršiti ni
najstrašnije osvetne mjere njema-čkih
osvajača Njihova lozinka
"sloboda ili smrt" triumfirala je
nad najvećim i nezapamćenim za-prekama
Usprkos najstrašnijih
žrtava Jugoslavenski Partizani na-nje- li
su neprijatelju ogromne udar-ce
i u tim borbama njemački gu-bitci
znatno su nadmašili jugosla-venske
i
U Maršalu Titi" rekao je
Churchill "Partizani su našli veli-kog
odju uzvišenog u borbi za
slobodu" Zatim je engleski pre-mijer
nastavio da govori o Titi
sa najvećim poštovanjem i simpa-tijom
Opisao je kako je preko
svog prijatelja Iukovnika Đeakin
stupio u neposrednu vezu sa Ti-tom
kome je nedavno poslao svoju
fotografiju sa ličnom dedikacijom
u kojoj ga slavi kao vodju jugo-slavenskog
otpora Pred parla-mentom
Churchill je svečano obe-ćao
da će svom snagom potpomog-nuti
pokret Maršala Tita koji da-nas
angaiira četrnaest njemačkih
divizija
U svojoj borbi za oslobodjenje
zemlje Jugoslavenski Partizani n-ije!
mogli a da ne dodju u sukob
sa ljudima Mihajlovića koji su ima-li
sporazum sa neprijateljem tim
riječima Churchill je na javnoj svl-jetsk- oj
pozornici iznio izdajstvo
četnik Poslije ove itjave jednog
od najodgovornijih prvaka Ujedi-njenih
je
Naroda pitanje Mihajlovića
se moie smatrati likvidiranim ta
vrhovna presuda znači njegovu ko-načnu
političku smrt
Od velikog je značaja takodjer
da je Churchill potpuno ispravno
podvukao da se u redovima Parti-zana
koji "su jedina snaga koja
se bori danas protiv Njemaca" u
Jugoslav iji nalaze veliki broj Srba
Stime ae konačno suzbija tesa ov-daJaj- fli
Odferanala da ni Partisa-s- i
tsfet srao Hrvati
CmhcMII je tati govorio o
krela Petra Hojl Je bez dvojbe
- LEASE — I SADA GA NEĆE
CHURCHILL
izgubio mnogo u očima Partizana
zbog veza njegove vlade sa Gene-ralom
Mihajlovićem" Podvukao je
da iako je sama Engleska monar-hija
ona neće nastojati da namet-ne
svoje ideje drugim narodima
Kad pamtimo da je Churchill joJ
prije godinu dana u Quebecu iz-razio
svoju nadu da će se jugo-slavenski
kralj vratiti na svoj
presto smisao sadašnjih njegovih
riječi potpuno je jasan tim iJe
kada se uzme u obzir da je zak-ljučio
taj dio svog govora sa kon-statacijom
da je sretan što su
Amerika i Rusija poslali militarnc
misije kod Maršala Tita U dip-lomatskom
jezikom to znači da sa-veznici
faktički priznaju Tita za
vodju jugoslavenskih naroda i da
podržavaju fikciju diplomatskih
odnosa sa kraljevskom vladom je-dino
zbog formalnih razloga To
se lahko uvid ja iz Churchillovog
zaključka da je primoran da bira
svoje riječi sa velikom pažnjom
zbog kompliciranosti položaja
Riječi Churchilla o Jugoslaviji
Gdje su Nijemci harali
ANATOLI Mt'KOVSKI
Pred nekoliko dana ja sam se
povratio iz Demjanska Godinu i
pol pučanstvo toga grada je čami-lo
pod hitlerovskom petom Na
najbarbarskiji način Nijemci su
porušili i izgorjeli Demjansk kao
kolektivne farme i tvornice nje-gove
okolice pored mučenja na
smrt stotina nevinog pučanstva
U samom gradu Nijemci su ubili
700 osoba iz nikakovog razloga
uopće Jednom prilikom su proval-nici
prisilili oce i majke da kopa-ju
velike jaruge u koje su bacili
oko 00 djece polivši petrolej po
njima i upalivii ih žive a onda au
ubili roditelje
Drugim slučajem su ubili maj-ku
jedne mlade djevojke imenom
Praskovja a oca su Joj pognali u
ropstvo Pognali su u ropstvo če-tiri
dječaka obitelji Lukin a Ni-kolu
Razguljajeva su rakopali Si-va
Nema kraja zločinstvu kojem su
Nijemci podvrgli taj nesretni grad
Narod mi Je kazivao da su njema-čki'
oficiri koji su hodali ulicama
pljuvali u lica prolaznika — za
zabavu bi kada bi susreli kojeg
starca upalili mu bradu s pripa-Ijivače- m
cigareta Njemački odred
došao u jedno okolišnje selo i
bez ikakove provokacije su ubili
svakoga tko je naišao na njih —
starce žene i djecu Onda su upa-lili
kuće i bacili u poiar Ivana
Pavlova tenu i bacili mu i djecu
trinaestgodišnju Ninu desetgodiJ-nje- g
Vasilja oaamgodišnjeg Alex-and- ra
petgodišnju Jevdokiju i tri-godiš- nju
Genadi Ubili su takodjer
Nadeldu Baienovu i njeno jedno-godišnje
dijete
Još jadno ado koje su Nijemci
pretvorili a krpa p?pln imeJo jt
19 1mt& i fwftH ed 118 d ko-- m
se efeffl Oi Hv& isgerjtH 9&
NATRAG ŠTO ĆU SADA JA
odjeknut će širom svijeta one su
od ogromnog značaja jer predstav-ljaju
zvanični stav ne samo Velike
Britanije već i Amerike i Rusije
Valjda nije slučajno da je engle-ski
premijer odmah iza svoje ana-lize
jugoslavenske i grčke situaci-je
prešao na pitanje odnosa izme-dju
triju velesila Potvrdio je da
su Engleska Amerika i Rusiji
potpuno ujedinjeni u svojim akci-jama
prema neprijatelju
Nova preporodjena Jugoslavija
koja niče danas u plamenu najžeš-ćeg
rata nerazdjeljen je dio sutra-šnjeg
slobodnog svijeta sazidanog
na osnovi Teherana šta više da-nas
Jugoslavenski Oslobodilački
Pokret je simbol jedinstva triju
velikih saveznika čija će saradnja
omogućiti ostvarenje tog ideala
Tito i njegovi ljudi su prethodnici
velikog demokratskog preporoda
Europe i njihova će uloga u su-trašnjem
svijetu biti uzor drugim
narodima
Ujedinjeni Odbor Južno
Slavenskih Amerikanaca
U kuću bolesne u krevetu Irine
Vasiljeve bacili su ručne granate
a nju su bacili u poiar
Pred sedam mjeseci napredujućc
jedinice Cneie Armije su ulazile
u I)emjank Sve kuće oko njih sa
gorjele dok su Nijemci minali ka-menite
zgrade koje sa letjele u
zrak od eksplozija Prije povla-čenja
Nijemci su uništili električ-nu
centralu i željeznički most po-rušili
su takodjer pekarnu mlije-karn- u
pilanu i izgorjeli su eliku
općinsku školu Više od dvije tre-ćine
kuća bilo je samo hrpa ruše-vina
U okolici Demjanska hitleristi-čk- i
dirtamitatori i palioci uništili
ili upalili su tucete sela poubija' i
sa goveda i porušili su svu poljo-privrednu
mašineriju Ubili su sto-tine
ocoba
Nekoliko dana prije povlačenja
Nijemci su poveli u ropetvo hilja-de
ruskih muškaraca i žena iz gra-da
i okolišnjih selo
Samo sedam mjeseci Je prošlo od
dana odkako su nali borci oslobo-dili
Demjansk i okolicu is pandža
njemačkih provalnika Mnogi zna-ci
uništavanja su Još vidljivi ovdje
i ondje i još veliki napor je potre-ban
da se popravi ono što je bilo
uništeno Ali ono što je najznačaj-nije
jeste povratak grada životu
gdje narod sada slobodno diše
Pekama opet radi i velika jes-tioni- ca
je otvorena Dućani u
opet otvoreni krojači i cipelanje
su takodjer na aluibi narodu
Medicinska posluga opet fum-- i
niše a bolnicom i apotekom Jed-na
od najboljih zgrada se pretvo-rila
u dječji dom U njoj se ob-skrMj- uju
djeca čiji au roditelji na
fronti ili poginuli
Nevine § opet iadavaju i tdao-Bsa-tsg- ref
ja atvsfta lrwl js d-- Ue
svoje kteatsraftfc© fesli- -
ittiHf - Tff — u ffifiili
(1925 do 1938 god)
(N'aslatak peti)
Nisu o miru medju narodima
nego o borbi protiv Sovjetskog
Saveza mislili sateliti Francubke
— Rumunjska i Poljska — obnav-ljajući
1926 godine svoj vojnički
savez koji je zaključen 1 marča
1923 godine Nije bio akt mirolju-lj- a
francusko-nimunjs- ki ugovor
10 juna 192C kojim se je odobra-vao
razbojnički zahvat Resarabije
po Rumunjskoj nego je to bio akt
neprijateljski prema Rusiji Nije
se engleska diplomacija starala za
umirenje sjevero-istočn- e i jugo-istočne
Europe težeći da stvori
baltičko i balkansko Lokamo: ona
je pokušavala da stvori takve me-djunaro- dne
grupe koje bi mogle
služiti "cordon sanitaire" (ogra-da)
protiv Sovjetske Rusije a u
slučaju potrebe i zemljištem sa
koga će se početi napad na terito-rije
Sovjetskog Saveza
Protiv neprijateljskih planova
imperijalista vlada Sovjetskog Sa-veza
suprostavljala je svoju dos-Ijedn- ju
politiku mira U periodu
1925 do 1927 godine vlada Sovjet
skog Saveza je zaključila niz pri
jateljskih medjunarodnih ugovora:
o prijateljstvu i neutrahtetu — sa
Turskom 17 decembra 1925 godine
sa Njemačkom 24 aprila 192G go-dine
sa Litvom 28 septembra 192G
godine o neutralnosti i nenapada-nju
sa Afganistanom 31 augusta
1926 godine sa Iranom 1 oktobra
1927 godine a još ranije 31 maja
1924 godine bio je potpisan kine-sko-sovjet- ski
ugovor
Neprijatelji Sovjetskog Saveza
nisu klonuli Oni se nisu htjeli po-miriti
činjenicom da brzo raste
medjunarodni autoritet Sovjetskog
Saveza Računajući da uvuku Sov
jetski Savez u ratne sukobe oni se
nisu zaustavili pred aktima otvo
rene provokacije Napad na sovjet-sko
političko predstavništvo u Pe-kingu
(Kina) 6 aprila 1927 godine
policijsko rušenje engleko-sovjet-sko- g
dioničarskog društva "Arkos"
u Londonu 12 maja 1927 godine
objavljivanje (26 maja 1927 godi-ne)
u Engleskoj llijeloj knjizi fal-sifikova-nih
dokumenata u namjeri
da se ocrni aktivnost sovjetskih
predstavnika u Engleskoj nota
Chamberlaina od 27 maja 1927 o
prekidu diplomatskih odnosa izme-dju
Sovjetskog Saveza i Engle-ske
raskidanje englesko-sovjet-sko- g
trgovačkog sporazuma oru-žani
napad na sovjetske diplomat-ske
kurire u februaru 1926 godine
u Latviji ubijstvo sovjetskog po-slanika
Vojkova u Varšavi 7 juna
1927 godine pokušaj atentata na
diplomatskog predstavnika Sovjet-skog
Saveza u Poljskoj 2 septem-bra
1927 godine pokušaj atentata
na trgovačkog predstavnika Sov-jetskog
Saveza u toj Lstoj Poljskoj
godine 1928 — to je niz najkarak-terističniji- h
činova u kojima se iz-ražavala
težnja imperijalista li
uvuku Sovjetski Savez u rat i da
onemoguće mirni rad Sovjetskog
Saveza na uspostavi svog gospo-darstva
Priprema imperijalista za nove
ratove praćena je pobješnjelom
trkom naoruiavanja To je izazva-lo
uznemirenje kod medjunarodnog
javnog mišljenja Da bi umirili ši-roke
mase vlade imperijalističkih
zemalja su pribjegavale pacifisti-čkom
maskiranju Na 24 septem-bra
1926 godine na šestom zasje-danju
Lige Naroda donesena je
odluka o pripremi konferencije za
skraćivanje i ograničenje novog
naoruiavanja
Za učestvovanje u radovima
pripremne komisije razoruiavanja
ite tek 43 dana poslije kako su
Nijemci bili iatjerani iz grada U
času kada su prvi gledaoci došli
Tonja i Ana Ulja nova s još šest!
u otvoreno kazalište za program
— djece — eksplozija je izbila u
zgradi od bombe koju su Nijemci
ostavili sakrivenu pri svom povla
čenju
Ali sve strahote Njemaca nisu
uspjele da razbiju duh ruskog na-roda
Rekonstrukcija grada ide
svom snagom Staro i mlado što je
ostalo iivo u gradu radi što brie
i više moie da se provode brza
rekonstrukcija grada S pomoću
države i okolišnjih okruga seljaci
su učinili toliko posla da bi u nor-malnim
prilikama uzelo godina za
to postignuti 140 kolektivnih far-ma
je već popravljeno sa svim
svojim zgradama vršenjem i dru
gim sekcijama
Život se povratio u ovaj kraj
Raaki narod koji jt ©alofcodjeu
Bjuraaflrng jama pwloil feroa fm-riat-lB
prarttdJ&BJiL
bio je pozvan i Sovjetski Savez
Kako su dočekani predloži njego-ve
delegacije da se bez odlaganja
zaključi medjunarodna konvencija
o općem i potpunom razoruiava-nju- ? Francuski delegat "socijali
sta" Paul Boncour sa podsmjehom
se zahvalio sovjetskoj delegaciji
na tako "dragocjenim predlozi-ma- "
On je izjavio da se Liga Na-roda
odriče od "tako jednostav-nog
podilaženja zamršenom i kom-plikovan- om
problemu" Na idućem
petom sastanku pripremne komi-sije
delegat Velike Rritanije lord
Kasenden uzbudljivo je dokazivao
kakvi su "ukriveni motivi" ruko-vodili
sovjetsku vladu za njezine
"dramatski iznenadne predloge"
Cak i burioaska štampa bila je
primorana priznati neskladno istu-panje
razljućenog lorda "izvršenim
aktom samo-razotkrivanj- a" Na
kraju krajeva sovjetski projekat
bio je zabačen
Medjunarodno javno mišljenje
pokušali su prevariti pacifisti-čkom
larmom oko pakta Brijana-Kelog- a
o zabrani rata kao sred-stva
nacionalne politike Tvorci
toga projekta imali su ciljeve koji
bi donijeli korist: Hrijanu je po-trebno
bilo podignuti medjunarod-ni
ugled Francuske i dogovoriti ne
sa Sjedinjenim Državama o regu-Hsanj- u
ratnih dugova Kelog je
računao na slabljenje uticaja Lige
Naroda starajući se osigurati Sje-dinjenim
Državama ulogu medju-narodnog
sudije
Sovjetski Savez nije bio pozvan
da učestvuje u pregovorima o pak-tu
Brijana-Kelog- a On je jasno vi-dio
sve nedostatka toga projekta
Pa usprkos toga on se Je odazvao
prediogu da pristupi novom ugo-voru
koji je tobož imao služiti
stvari mira 1 Još više: ne čekajući
odobrenje pakta po svih 14 država
— koje su u njemu učestvovale —
vlada Sovjetskog Saveza je predlo-žila
svojim najbližim susjedima da
potpišu protokol o bezodvlačnom
uvodjenju na snagu ugovora Bri-jana-Kel-oga
Taj dokumenat je bio
potpisan u Moskvi 6 februara 1929
godine po Sovjetskom Savezu Es-toniji
Latviji Poljskoj Rumunj-skoj
Malo kasnije uz Moskovski
protokol pridružila se Turska
Perzija i Litva
Svjetska ekonomska kriza koja
se rasplamtila 1929 godine pomo-gla
je najvećem zaoštravanju me-djunaro- dne
situacije Još upornije
nego ranije agresorski elementi
imperijalističkih zemalja uzeli su
na sebe dužnost da pripremaju rat
protiv Sovjetskog Saveza Počela
je provokaciona kampanja protiv
Sovjetskog "dumpinga" i "prisil-nog
rada" nikao je projekat pan-euro- pe
Brijana koji je računao na
stvaranje bloka europskih država
protiv Sovjetskog Saveza Jačao
je rušilački rad imperijalističke
agenture i unutar Sovjetskog Sa-veza
Kasnije se je vidjelo da se
u proljeću 1930 godine pripremala
nova ratna intervencija protiv Sov-jetskog
Saveza Predvidjao te sa
ziv medjunarodnog anti-boljševi-čk- og
kongresa Papa Pio XI u po-slanici
generalnog vikara u Rimu
kardinala Pompeli zvao je vjerni-ke
svega svijeta na "molitveni kri-žarski
pohod protiv Sovjetskog
Saveza" Jevrejski rabini (sve-ćenici)
u Poljskoj objavljivali su
"anti-sovjets- ki post" Rad špi-juna
štetočina i rušilaca u Sov-jetskom
Savezu predvodili su fran-cuski
i njemački generalni štabovi
U Francuskoj na čelu toga je bio
general žanen U Njemačkoj fef
vojske Sekt od 1923 do 1930 potro-šio
je na davanje pomoći trockis-tim- a
i bahaiincima oko dra mili-jun
zlatnih maraka
Spremajući se sve više i više sa
"ispravljanje" svojih granica na
istoku Njemačka se starala da
ojača svoje pozicije i u centralnoj
Europi
Na 19 marca 1931 godine potpi-san
je sporazum izmedju Kurciuss
i sobera o stvaranju austro-njema-ćk- og
carinskog saveza U skoro
poslije toga Kurcius i ober ipak
su bili prinudjeni izjaviti da oni
poništavaju svoj ugovor Nakon
toga je došlo do ostavke obadva
ministra Razlog su bili diplomat-ski
protesti Londona i Pariza pro-tiv
narušavanja versaljskog ugo-vora
Stvar je ubrzana još priti-skom
francuskih banaka koje su
prekinule davanje kredita central-no)
banci Austrije Bilo ja octto
da Njemačka još nije dovoljno ja-ka
da izvrši eksploziju versaljakog
reiima
(NaMavil će te)