000257 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
If, I" l'1 'V Jt r l" I ',, v , V ' l 4W;# . -- w J11 4- -" w ( 6- - NASE NOVINE, July 2, 1981 V sudnjeg dana ZASVAKUGOOISSSi POLAR Upotreba kemijskog oruzja, kao oruzja za masovno uniStavanje, zabranjena je haSkim konvencijama iz 1898. i 1907. godine, vaSing-tonski- m i Zenevskim protokolom. Usprkos tome, ono je koriSteno u svjetskim pa i u lokalnim su-kobi- ma, Sto sve dokazuje iinjenicu da se medunarodni dogovori ne poStuju, kada je u pitanju rat. Kemijsko oruzje imaju armije svih velikih sila, pa i nekih drugih manjih drzava. Njegova proiz-vodn- ja nije previSe komplicirana, iako nije ni jeftina. Problemi se javljaju u vezi sa Cuvanjem i uskladi§tenjem toga oruzja, jer je ono vrlo otrovno, a neki otrovi (nervni) izazivaju koroziju metala. Zato je upotrebni rok granata napunjenih bojnim otrovom samo 10 do 15. godina. Za oko 4 godine ce vijek trajanja sadaSnjih zaliha kemijske municije SAD isteci, pa se postavlja pitanje kamo s tim oruzjem, a da se ne ugrozi 6ov-jeko- va okolina? I Sto ce biti za nekoliko godina kada se staro kemijsko oruzje zemijeni tehno-loS- ki boljim? Isti problem? "SIBIRSKI SLUCAJ" Iako se nerado govori o upotrebi kemijskog oruzja, pa cak i zatajiti njegov razvoj, ipak se mogu naslutiti glavni pravci njihovih istrazivanja. Ona se odvijaju kontinuirano i naroCito intenzivno nakon drugog svjetskog rata. Ve61950. godine, Amerikanci su osnovali Muscle Shoals Phosphate Development Works u Alabami (55 milijuna dolara) i poCeli proizvoditi nervne plinove, koje su zatim usavrSili u arsenalima Rocky Mountain Arsenal u Coloradu. Danas se u SAD proizvodnjom kemijskog i bakterioloSkog oruzja bavi nekoliko tvrtki. Arsenali Edgewood (Maryland) centar su za istrazivanje kemijskih borbenih sredstava i u njemu radi oko sedam tisuca struCnjaka. Dotacije ргетабији 500 milijuna dolara. Arsenali Pine Bluff (Arkansas) srediste su proizvodnje bioloSkog i kemijskog oruzja s godiSnjom produkcijom od pet tisuda tona.U ustanovi je zaposleno oko tri tisube ljudi. Arsenali Denver (Colorado) proizvode neurotoksifini plin sarin i u skladiStima, samo te firme, ima ga oko 16 tisuca tona. Tvornica u Newportu (Indiana) proizvodi otrove tipa VX, dok se na poligonu Dugway (Utah) ispiti-vanje- m kemijskog i bakterioloSkog oruzja bavi vise od dvije tisuce ljudi. Rafiuna se da Amerikanci godiSnje za prozvodnju tog oruzja potroSe milijardu dolara. General se posebno zauzeo za nabavku blnarnog kemijskog oruzja kojim bi, po njegovom miSljenju, Zapad osigurao bolju poziciju u prego-vorim- a o zabrani kemijskog oruzja. Inace, binarno kemijsko oruzje , koje je danas tako moderno, Amerikanci imaju u sastavu svoje kopnene vojske joS od 1974. godine, kada su njime робеН puniti municiju. Binarni program робео se u SAD ostvarivati joS 1962. godine s razvojem binarne avion-sk- e kemijske bombe "big eye". Poslije su uslijedile i kazetne avionske bombe napunjene binar-ni- m otrovom. АтеИбка kopnena vojska je 1972. godine ispitala artiljerijsku granatu of 155 mm koja je sadrzala dvije netoksiine kom-ponent- e, iz kojih se dobiva bojni otrov sarin. Avionske binarne bombe imaju takoder dvije komponente, jednu tekucu i jednu u obliku praSka. Izmedu njih je tanka metalna membrana. Prije nego Sto pilot otpusti takvu bombu, posebnim mehanizmom uklanja membranu i komponente se uz ротоб malog elektromotora pocinju mijesati, te tako stvaraju binarni bojni otrov. On se moze bacati ne samo pomocu granata ili bombi, тодибе ga je pdlijevati iz aviona i helikop-ter- a, a moze se na cilj uputiti i raketama. Samo ameriCka taktiCka raketa zemlja-zemlj- a tipa "sargeant" Iako ponese pola tone kemijskog oruzja na udaljenost od 130 km, a interkontinentalne rakete nose i po 5 tona tog oruzja. Amerikanci su usavrSili i posebnu raketu manjeg dometa (M-55- ), koju su predvidjeli upravo za kemijski rat. BacaCi tih raketa, za nekoliko sekundi, lansiraju po 45 projektila s bi-narn- im otrovom. No, binarni bojni otrovi imaju i neke slabosti. Manje su efikasni od klasicnih bojnih otrova. Naime, u uspredbi s jednako te§kom kla-siCno- m avionskom bombom ili artiljerijskom granatom, u binarnoj bombi ili granati manje je otrova, jer dobar dio tezine i prostora otpada na uredaj za mijeSanje sastavnih komponenata. I pre-cizno- st pogadanja binarnim orui-je- m neSto je manja negoli klasic-ni- m, jer mijesanje po6inje tek kada pilot otpusti bombu, pa kako je za to potrebno odredeno vrijeme', bombe nije moguce bacati ispod 500 m visine. Ali, binarno oruzje ima osobine koje su vrlo zanimljive za vojnike. Ono je vrlo sigurno u procesu transporta i cuvanja, i za to vrijeme nije osobito opasno po Covjekovu okolinu. Radl uspo-redb- e, u rukovanju klasifinim bojnim otrovima 1969. godine u jednom skladiStu na Okinavi izgubila su zivot 23 атепбка vojnika. Neki vojni struCnjaci smatraju da se s binarnim bojnim otrovima mogu izigrati medunarodne kon-venci- je o zabrani kemijskog oruzja. Kako? Nije moguce zabraniti pro- -' izvodnju pojednih komponenata, jer je svaka od njih pojedina6no neotrovna, a koriste se i u mirolju-biv- e svrhe. Kao treci razlog za uvodenje binarnih otrova, vojni struinjaci navode vrlo jednostavnu tehnologiju njegove proizvodnje i prilicno siguran postupak punjenja municije tim kemijskim sredstvom. SAMO ZA NESLU2BENE RATOVE Dok se stari izumi kemijskog i bakterioloSkog oruzja polako uniStavaju ili eliminiraju, novi proizvodi zauzimaju njihovo mjesto. Tako Amerikanci polako uniStavaju stare zalihe nervni h plinova (prije 11 godina potopili su u dubine Atlantika betonsko--беМбп- е kesone s plinom), a istovremeno intenzivno istraiuju nove mogucnosti za uniStavanje. 1пабе, scenarij kemijsko-bakterl-oloSko- g napadavrlojezamrSen, jer danas takve metode nisu privilegija samo bogatih i tehniiki razvijenih zemalja, vec i drugih. Takav rat bio bi bumerang za napada6a i zato se masovna upotreba takvih sredstava teSko moze i zamisliti. Neke nesrede u proSlosti upozoravaju na strahovitu тоб kemijskog oruzja. U dolini Skull Valley u ameriikoj saveznoj drlavi Utah, 14. oiujka 1968. godine u travi je iznenada ostalo 6 tisu6a mrtvih ovaca. Smrt je donio vjetar s poligona Dugway. Americka je vojska isplatila od-Stet- u, no da se to dogodilo u gusto naseljenom kraju... Amerikanci imaju u arsenalima, u drzavama Colorado i Utah, kemijskog i bakterioloSkog oruzja dovoljnog za uniStenje 150 milijuna ljudi. No, ta sredstva nisu sigurno zaSticena od protivniCkog raketnog napada, pa se mogu raSiriti po vlastitoj drzavi, a da ne govorimo o mogudnostima slucajnih nesre6a. Mnogo nacela koja se nalaze u zenevskom protokolu o zabrani kemijskog oruzja iz 1925. godine, nisu precizna pa protokol ne prati tehnoloSki "napredak" na podrucju kemijskobakterioloSkog oruzja. Zbog razlicitosti engleske i fran-cus- ke verzije teksta toga protokola uopce nije jasno, da li je u ratu zabranjena primjena svih plinova ili samo smrtononsih. Konvencija zabranjuje upotrebu, ali ne i proizvodnju toga oruzja. Mnoge. drzave su je potpisale ali uz uvjet da ce kemijskobakterioloSka sredstva ipak upotrijebiti, ako ih upotrijebi i protivnik... 2enevski protokol vrijedi samo za sluzbene objavljene ratove, a za lokalne — neobjavljene ratove (kao u Indokini) ne vrijedi. Ako se zna da danas ne postoji nikakav nadzorni organ koji bi kontrolirao upotrebu tog oruzja, jasno je da je sve prepuSteno volji pojedinih drzava. Dok se u amerifikoj vojnoj Skoli za kemijsko ratovanje u Fort Mc Clellanu u Alabami trenutno obuCavavelik broj oficira, i dok su mnoge drzave uvele masovne tefiajeve za obranu od kemijsko--bakterioloSko- g oruzja (SSSR je obuhvatio takvim tecajevima oko 50 milijuna svojih gradana), raz-govo- ri o zabrani toga oruzja teku vrlo sporo. Miroljubivo se Covjecanstvo ne moze osloniti na poStovanje odluka haSke konvencije i fenevskog protokola, jer se napada6, da bi ostvario vojne ciljeve, ne pridrzava medunarodnih sporazuma. Drastifinu akutnost toga pro-ble- ma najbolje je prikazao americki profesor Arthur W. Galson sa sveu6iliSta Yale: "Ako smo korlstili kemikalije, da bismo u Indokini uniStavali dzunglu i rizina polja, onda ja sam mogu danas izazvati u tvornicama hrane opcu svjetsku epidemiju, virusima, bakterijama ili gljivicama. Cak i u Sali." M. LAZANSKI 3.JUNA 1621 — Nizozemska Zapad no--indijs- ka kompanija dobila pravo da podigne naselje Nova Nizo-zemska na otoku Manhatan. To naselje je kasnije preraslo u New York. 1875 — Umro francuski kompo-zito- r Georges Bizet, Cija je opera "Carmen" izvedena upravo te godine. "Carmen" se smatra remek-djelo- m francuskog muzi-бко- д realizma. 1896 — U Moskvi potpisan ugovor izmedu Rusije i Kine kojim su se dvije zemlje dogovorile da u slijedecih 15 godina ne napadaju jedna doigu. Istim ugovorom Kina je dala pravo carskoj Rusiji da se koristi zeljeznicom u sjevernoj Mandzuriji. 1904 — Umro pjesnik Jovan Jovanovid-Zma- j, poznatiji kao "Cika Jova". Bio je Пјебтк, ali u pravom smislu rijeCi i djecjl i narodni pjesnik, a njegovi stihovi su ne samo ljudski topli i jedno-stavn- i, vec i svojevrsna kronika vremena u kojem je zivio. Zmaj je pokrenuo i izdavao nekoliko casopisa od kojih je najveci ugled imao djeiji fiasopis "Neven". 1935 — Francuski brod "Nor-mandij- a" postigao svjetski rekord u brzini plovidbe preko Atlantika, preSavSi ga za cetiri dana i 11 sati. 1942 — Kod Midveya na Pacifiku poCela trodnevna pomorska bitka ameri6kih i japanskih snaga. Poslije pobjede Amerikanaca, uspostavljena je ravnoteza vojnih snaga. 1959 — Singapur dobio unutraS-nj- u samoupravu, ostavSi i dalje britanska kolonija. 1973 — U blizini pariSkog aero-drom- a Bourget, sruSio se sovjetski nadzvuCni avion "TU 144" za vr-ijeme prikazivanja svojih svojstava na svjetskoj aeronautiCkoj izlozbi. Tom prilikom poginulo je 13 osoba. Svi clanovi posade i nekoliko stanovnika sela na koje se avion sruSio. Slijedeci su prilozili po jedan dolar — ili vise, za svaku godinu izlazenja napredne stampe: Jelena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00 Vojin Grbic, Toronto 50.00 L. Blazevic, Sudbury 60.00 G.M. Rudar, Sudbury 50.00 Mike Strucelj, Toronto 50.00 Milica Miuchin, Chatham 50.00 Pensioners Club CFU, Detroit 50.00 Pavao Radmanich, Calgary 50.00 llija Poijak, Toronto 50.00 Bata Batic, Toronto 50.00 Peter Kekic, Oakville 60.00 Primorac, Toronto 50.00 Josip Stasic, Toronto 50.00 D.D. lumberman 80.00 Lepa i Rade, Rajnovic, Toronto 50.00 Mike Sudar, Windsor 50.00 Stjepan Miosic, Toronto 50.00 Nikola Spoljar, Stoney Creek 50.00 Stanley i Katie Bolf, Toronto 50.00 Peko Dmitrovic, Toronto 50.00 George Miletich, Toronto 50.00 Odsjek 832 HBZ, Toronto 50.00 Jakov Radmilovic, Hamilton 100.00 Anton Osojnik, Montreal 50.00 Vladisla v Gacc, Toronto 1 , 300. 00 Petar Pavic, Edson, Alta. 50.00 Kosta Trklja, Kelowna, B.C. 50.00 Ruza i Marijan Kruzic, Toronto 50.00 Milos Grubic, Hamilton 50.00 Mary Martinac, Beamsville, Ont. 50.00 Doka Dulvezan, Detroit 50.00 Prijatelj iz Windsora 50.00 Arsa Micin, Detroit 60.00 Vlada Sarievic, Detroit 50.00 John Derencionovich, Vancouver 50.00 F. Sodyi, Thunder Bay 50.00 Ivan Pribanic, Vancouver 50.00 B. Pavkovic, Hamilton 50.00 J. Lovcanin, Hamilton 60.00 Stjepan Sestok, Hamilton 50.00 llija Bubalo, Hamilton 50.00 V. Arar, Hamilton 50.00 Daniel Pixiades, Thunder Bay 50.00 Victor Blazina, Thunder Bay 1 00. 00 Max Ruzick, Thunder Bay 50. 00 Toma Tomljenovic, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo Thunder Bay 50.00 S. Muzdeka, Windsor 50.00 llija Popovic Vancouver 60.00 B. Ca6ic, Thunder Bay 50.00 -- M. Butorac, Thunder Bay 50.00 N.S., Vancouver 51.00 M. Siau§, Vancouver 50.00 Pete Knezevic, Farrell, Pa. 50.00 Andrija Josipovid, Zagreb 100.00 Ivan Boban, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo, Stoney Creek 50.00 Don Roknid, West Allis, Wis. 50.00 Milan J. Pitja, St. Catharines, Ont. 50.00 Annie Asich, Windsor, Ont. 50.00 Bogdan Jokanovich, Coquitlmn, BC 50.00 Frank Fudurich, Vancouver, 50.00 Steve Paich, Bridgeville Pa. 50.00 J. Ocokoljic, Niagara Falls 50.00 M. Bosnid, Wetland 50.00 V. Matojevic, Toronto 50.00 John Radosevich, Vancouver 50.00 Domenik Lizzola, Vancouver 50.00 Katica BriSki, Vancouver 50.00 Mile i Katija Kalanj, Vancouver 50.00 John Lenic, Vancouver 50.00 Ivan i Anica Grskovich, Vancouver 50.00 Ivan Starcevich, Vancouver 50.00 Lower Mainland Yugoslav Pensioner's Club, Vancouver 500.00 John Rapljanovich, Vancouver 50.00 Radomir i Ana Durovic Warren, Mich. 50.00 Joseph Kovacich, Hamilton 50.00 N. Trtan, N. Burnaby B.C. 50.00 Joseph Varga, Sarnia, Ont. 50.00 Mile Pesut, Vancouver 50.00 Martin Karavanic, Weirton, W. Va. 60.00 Marjan Prpic 50.00 C. Skrlac, Nanaimo, B.C. 50.00 Slavo Jambrosic, Hamilton 50.00 Vinko Podnar, Toronto 50.00 Bosko Mladenovic, Toronto 50.00
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 30, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-07-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000115 |
Description
Title | 000257 |
OCR text | If, I" l'1 'V Jt r l" I ',, v , V ' l 4W;# . -- w J11 4- -" w ( 6- - NASE NOVINE, July 2, 1981 V sudnjeg dana ZASVAKUGOOISSSi POLAR Upotreba kemijskog oruzja, kao oruzja za masovno uniStavanje, zabranjena je haSkim konvencijama iz 1898. i 1907. godine, vaSing-tonski- m i Zenevskim protokolom. Usprkos tome, ono je koriSteno u svjetskim pa i u lokalnim su-kobi- ma, Sto sve dokazuje iinjenicu da se medunarodni dogovori ne poStuju, kada je u pitanju rat. Kemijsko oruzje imaju armije svih velikih sila, pa i nekih drugih manjih drzava. Njegova proiz-vodn- ja nije previSe komplicirana, iako nije ni jeftina. Problemi se javljaju u vezi sa Cuvanjem i uskladi§tenjem toga oruzja, jer je ono vrlo otrovno, a neki otrovi (nervni) izazivaju koroziju metala. Zato je upotrebni rok granata napunjenih bojnim otrovom samo 10 do 15. godina. Za oko 4 godine ce vijek trajanja sadaSnjih zaliha kemijske municije SAD isteci, pa se postavlja pitanje kamo s tim oruzjem, a da se ne ugrozi 6ov-jeko- va okolina? I Sto ce biti za nekoliko godina kada se staro kemijsko oruzje zemijeni tehno-loS- ki boljim? Isti problem? "SIBIRSKI SLUCAJ" Iako se nerado govori o upotrebi kemijskog oruzja, pa cak i zatajiti njegov razvoj, ipak se mogu naslutiti glavni pravci njihovih istrazivanja. Ona se odvijaju kontinuirano i naroCito intenzivno nakon drugog svjetskog rata. Ve61950. godine, Amerikanci su osnovali Muscle Shoals Phosphate Development Works u Alabami (55 milijuna dolara) i poCeli proizvoditi nervne plinove, koje su zatim usavrSili u arsenalima Rocky Mountain Arsenal u Coloradu. Danas se u SAD proizvodnjom kemijskog i bakterioloSkog oruzja bavi nekoliko tvrtki. Arsenali Edgewood (Maryland) centar su za istrazivanje kemijskih borbenih sredstava i u njemu radi oko sedam tisuca struCnjaka. Dotacije ргетабији 500 milijuna dolara. Arsenali Pine Bluff (Arkansas) srediste su proizvodnje bioloSkog i kemijskog oruzja s godiSnjom produkcijom od pet tisuda tona.U ustanovi je zaposleno oko tri tisube ljudi. Arsenali Denver (Colorado) proizvode neurotoksifini plin sarin i u skladiStima, samo te firme, ima ga oko 16 tisuca tona. Tvornica u Newportu (Indiana) proizvodi otrove tipa VX, dok se na poligonu Dugway (Utah) ispiti-vanje- m kemijskog i bakterioloSkog oruzja bavi vise od dvije tisuce ljudi. Rafiuna se da Amerikanci godiSnje za prozvodnju tog oruzja potroSe milijardu dolara. General se posebno zauzeo za nabavku blnarnog kemijskog oruzja kojim bi, po njegovom miSljenju, Zapad osigurao bolju poziciju u prego-vorim- a o zabrani kemijskog oruzja. Inace, binarno kemijsko oruzje , koje je danas tako moderno, Amerikanci imaju u sastavu svoje kopnene vojske joS od 1974. godine, kada su njime робеН puniti municiju. Binarni program робео se u SAD ostvarivati joS 1962. godine s razvojem binarne avion-sk- e kemijske bombe "big eye". Poslije su uslijedile i kazetne avionske bombe napunjene binar-ni- m otrovom. АтеИбка kopnena vojska je 1972. godine ispitala artiljerijsku granatu of 155 mm koja je sadrzala dvije netoksiine kom-ponent- e, iz kojih se dobiva bojni otrov sarin. Avionske binarne bombe imaju takoder dvije komponente, jednu tekucu i jednu u obliku praSka. Izmedu njih je tanka metalna membrana. Prije nego Sto pilot otpusti takvu bombu, posebnim mehanizmom uklanja membranu i komponente se uz ротоб malog elektromotora pocinju mijesati, te tako stvaraju binarni bojni otrov. On se moze bacati ne samo pomocu granata ili bombi, тодибе ga je pdlijevati iz aviona i helikop-ter- a, a moze se na cilj uputiti i raketama. Samo ameriCka taktiCka raketa zemlja-zemlj- a tipa "sargeant" Iako ponese pola tone kemijskog oruzja na udaljenost od 130 km, a interkontinentalne rakete nose i po 5 tona tog oruzja. Amerikanci su usavrSili i posebnu raketu manjeg dometa (M-55- ), koju su predvidjeli upravo za kemijski rat. BacaCi tih raketa, za nekoliko sekundi, lansiraju po 45 projektila s bi-narn- im otrovom. No, binarni bojni otrovi imaju i neke slabosti. Manje su efikasni od klasicnih bojnih otrova. Naime, u uspredbi s jednako te§kom kla-siCno- m avionskom bombom ili artiljerijskom granatom, u binarnoj bombi ili granati manje je otrova, jer dobar dio tezine i prostora otpada na uredaj za mijeSanje sastavnih komponenata. I pre-cizno- st pogadanja binarnim orui-je- m neSto je manja negoli klasic-ni- m, jer mijesanje po6inje tek kada pilot otpusti bombu, pa kako je za to potrebno odredeno vrijeme', bombe nije moguce bacati ispod 500 m visine. Ali, binarno oruzje ima osobine koje su vrlo zanimljive za vojnike. Ono je vrlo sigurno u procesu transporta i cuvanja, i za to vrijeme nije osobito opasno po Covjekovu okolinu. Radl uspo-redb- e, u rukovanju klasifinim bojnim otrovima 1969. godine u jednom skladiStu na Okinavi izgubila su zivot 23 атепбка vojnika. Neki vojni struCnjaci smatraju da se s binarnim bojnim otrovima mogu izigrati medunarodne kon-venci- je o zabrani kemijskog oruzja. Kako? Nije moguce zabraniti pro- -' izvodnju pojednih komponenata, jer je svaka od njih pojedina6no neotrovna, a koriste se i u mirolju-biv- e svrhe. Kao treci razlog za uvodenje binarnih otrova, vojni struinjaci navode vrlo jednostavnu tehnologiju njegove proizvodnje i prilicno siguran postupak punjenja municije tim kemijskim sredstvom. SAMO ZA NESLU2BENE RATOVE Dok se stari izumi kemijskog i bakterioloSkog oruzja polako uniStavaju ili eliminiraju, novi proizvodi zauzimaju njihovo mjesto. Tako Amerikanci polako uniStavaju stare zalihe nervni h plinova (prije 11 godina potopili su u dubine Atlantika betonsko--беМбп- е kesone s plinom), a istovremeno intenzivno istraiuju nove mogucnosti za uniStavanje. 1пабе, scenarij kemijsko-bakterl-oloSko- g napadavrlojezamrSen, jer danas takve metode nisu privilegija samo bogatih i tehniiki razvijenih zemalja, vec i drugih. Takav rat bio bi bumerang za napada6a i zato se masovna upotreba takvih sredstava teSko moze i zamisliti. Neke nesrede u proSlosti upozoravaju na strahovitu тоб kemijskog oruzja. U dolini Skull Valley u ameriikoj saveznoj drlavi Utah, 14. oiujka 1968. godine u travi je iznenada ostalo 6 tisu6a mrtvih ovaca. Smrt je donio vjetar s poligona Dugway. Americka je vojska isplatila od-Stet- u, no da se to dogodilo u gusto naseljenom kraju... Amerikanci imaju u arsenalima, u drzavama Colorado i Utah, kemijskog i bakterioloSkog oruzja dovoljnog za uniStenje 150 milijuna ljudi. No, ta sredstva nisu sigurno zaSticena od protivniCkog raketnog napada, pa se mogu raSiriti po vlastitoj drzavi, a da ne govorimo o mogudnostima slucajnih nesre6a. Mnogo nacela koja se nalaze u zenevskom protokolu o zabrani kemijskog oruzja iz 1925. godine, nisu precizna pa protokol ne prati tehnoloSki "napredak" na podrucju kemijskobakterioloSkog oruzja. Zbog razlicitosti engleske i fran-cus- ke verzije teksta toga protokola uopce nije jasno, da li je u ratu zabranjena primjena svih plinova ili samo smrtononsih. Konvencija zabranjuje upotrebu, ali ne i proizvodnju toga oruzja. Mnoge. drzave su je potpisale ali uz uvjet da ce kemijskobakterioloSka sredstva ipak upotrijebiti, ako ih upotrijebi i protivnik... 2enevski protokol vrijedi samo za sluzbene objavljene ratove, a za lokalne — neobjavljene ratove (kao u Indokini) ne vrijedi. Ako se zna da danas ne postoji nikakav nadzorni organ koji bi kontrolirao upotrebu tog oruzja, jasno je da je sve prepuSteno volji pojedinih drzava. Dok se u amerifikoj vojnoj Skoli za kemijsko ratovanje u Fort Mc Clellanu u Alabami trenutno obuCavavelik broj oficira, i dok su mnoge drzave uvele masovne tefiajeve za obranu od kemijsko--bakterioloSko- g oruzja (SSSR je obuhvatio takvim tecajevima oko 50 milijuna svojih gradana), raz-govo- ri o zabrani toga oruzja teku vrlo sporo. Miroljubivo se Covjecanstvo ne moze osloniti na poStovanje odluka haSke konvencije i fenevskog protokola, jer se napada6, da bi ostvario vojne ciljeve, ne pridrzava medunarodnih sporazuma. Drastifinu akutnost toga pro-ble- ma najbolje je prikazao americki profesor Arthur W. Galson sa sveu6iliSta Yale: "Ako smo korlstili kemikalije, da bismo u Indokini uniStavali dzunglu i rizina polja, onda ja sam mogu danas izazvati u tvornicama hrane opcu svjetsku epidemiju, virusima, bakterijama ili gljivicama. Cak i u Sali." M. LAZANSKI 3.JUNA 1621 — Nizozemska Zapad no--indijs- ka kompanija dobila pravo da podigne naselje Nova Nizo-zemska na otoku Manhatan. To naselje je kasnije preraslo u New York. 1875 — Umro francuski kompo-zito- r Georges Bizet, Cija je opera "Carmen" izvedena upravo te godine. "Carmen" se smatra remek-djelo- m francuskog muzi-бко- д realizma. 1896 — U Moskvi potpisan ugovor izmedu Rusije i Kine kojim su se dvije zemlje dogovorile da u slijedecih 15 godina ne napadaju jedna doigu. Istim ugovorom Kina je dala pravo carskoj Rusiji da se koristi zeljeznicom u sjevernoj Mandzuriji. 1904 — Umro pjesnik Jovan Jovanovid-Zma- j, poznatiji kao "Cika Jova". Bio je Пјебтк, ali u pravom smislu rijeCi i djecjl i narodni pjesnik, a njegovi stihovi su ne samo ljudski topli i jedno-stavn- i, vec i svojevrsna kronika vremena u kojem je zivio. Zmaj je pokrenuo i izdavao nekoliko casopisa od kojih je najveci ugled imao djeiji fiasopis "Neven". 1935 — Francuski brod "Nor-mandij- a" postigao svjetski rekord u brzini plovidbe preko Atlantika, preSavSi ga za cetiri dana i 11 sati. 1942 — Kod Midveya na Pacifiku poCela trodnevna pomorska bitka ameri6kih i japanskih snaga. Poslije pobjede Amerikanaca, uspostavljena je ravnoteza vojnih snaga. 1959 — Singapur dobio unutraS-nj- u samoupravu, ostavSi i dalje britanska kolonija. 1973 — U blizini pariSkog aero-drom- a Bourget, sruSio se sovjetski nadzvuCni avion "TU 144" za vr-ijeme prikazivanja svojih svojstava na svjetskoj aeronautiCkoj izlozbi. Tom prilikom poginulo je 13 osoba. Svi clanovi posade i nekoliko stanovnika sela na koje se avion sruSio. Slijedeci su prilozili po jedan dolar — ili vise, za svaku godinu izlazenja napredne stampe: Jelena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00 Vojin Grbic, Toronto 50.00 L. Blazevic, Sudbury 60.00 G.M. Rudar, Sudbury 50.00 Mike Strucelj, Toronto 50.00 Milica Miuchin, Chatham 50.00 Pensioners Club CFU, Detroit 50.00 Pavao Radmanich, Calgary 50.00 llija Poijak, Toronto 50.00 Bata Batic, Toronto 50.00 Peter Kekic, Oakville 60.00 Primorac, Toronto 50.00 Josip Stasic, Toronto 50.00 D.D. lumberman 80.00 Lepa i Rade, Rajnovic, Toronto 50.00 Mike Sudar, Windsor 50.00 Stjepan Miosic, Toronto 50.00 Nikola Spoljar, Stoney Creek 50.00 Stanley i Katie Bolf, Toronto 50.00 Peko Dmitrovic, Toronto 50.00 George Miletich, Toronto 50.00 Odsjek 832 HBZ, Toronto 50.00 Jakov Radmilovic, Hamilton 100.00 Anton Osojnik, Montreal 50.00 Vladisla v Gacc, Toronto 1 , 300. 00 Petar Pavic, Edson, Alta. 50.00 Kosta Trklja, Kelowna, B.C. 50.00 Ruza i Marijan Kruzic, Toronto 50.00 Milos Grubic, Hamilton 50.00 Mary Martinac, Beamsville, Ont. 50.00 Doka Dulvezan, Detroit 50.00 Prijatelj iz Windsora 50.00 Arsa Micin, Detroit 60.00 Vlada Sarievic, Detroit 50.00 John Derencionovich, Vancouver 50.00 F. Sodyi, Thunder Bay 50.00 Ivan Pribanic, Vancouver 50.00 B. Pavkovic, Hamilton 50.00 J. Lovcanin, Hamilton 60.00 Stjepan Sestok, Hamilton 50.00 llija Bubalo, Hamilton 50.00 V. Arar, Hamilton 50.00 Daniel Pixiades, Thunder Bay 50.00 Victor Blazina, Thunder Bay 1 00. 00 Max Ruzick, Thunder Bay 50. 00 Toma Tomljenovic, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo Thunder Bay 50.00 S. Muzdeka, Windsor 50.00 llija Popovic Vancouver 60.00 B. Ca6ic, Thunder Bay 50.00 -- M. Butorac, Thunder Bay 50.00 N.S., Vancouver 51.00 M. Siau§, Vancouver 50.00 Pete Knezevic, Farrell, Pa. 50.00 Andrija Josipovid, Zagreb 100.00 Ivan Boban, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo, Stoney Creek 50.00 Don Roknid, West Allis, Wis. 50.00 Milan J. Pitja, St. Catharines, Ont. 50.00 Annie Asich, Windsor, Ont. 50.00 Bogdan Jokanovich, Coquitlmn, BC 50.00 Frank Fudurich, Vancouver, 50.00 Steve Paich, Bridgeville Pa. 50.00 J. Ocokoljic, Niagara Falls 50.00 M. Bosnid, Wetland 50.00 V. Matojevic, Toronto 50.00 John Radosevich, Vancouver 50.00 Domenik Lizzola, Vancouver 50.00 Katica BriSki, Vancouver 50.00 Mile i Katija Kalanj, Vancouver 50.00 John Lenic, Vancouver 50.00 Ivan i Anica Grskovich, Vancouver 50.00 Ivan Starcevich, Vancouver 50.00 Lower Mainland Yugoslav Pensioner's Club, Vancouver 500.00 John Rapljanovich, Vancouver 50.00 Radomir i Ana Durovic Warren, Mich. 50.00 Joseph Kovacich, Hamilton 50.00 N. Trtan, N. Burnaby B.C. 50.00 Joseph Varga, Sarnia, Ont. 50.00 Mile Pesut, Vancouver 50.00 Martin Karavanic, Weirton, W. Va. 60.00 Marjan Prpic 50.00 C. Skrlac, Nanaimo, B.C. 50.00 Slavo Jambrosic, Hamilton 50.00 Vinko Podnar, Toronto 50.00 Bosko Mladenovic, Toronto 50.00 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000257