000253 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINl=; July 2, 1981 (Alzir, aprila) — Izvanredni ministarski sastanak Ko-ordinacio- nog biroa nesvr-stani- h zemalja o pitanju Namibije, zavrSen u nedjelju u glavnom gradu Alzira, ostat de zabiljezen u analima aktivnosti pokreta nesvrsta-ni- h kao joS jedan dokaz akcione sposobnosti ove Siroke porodice drzava da djeluju konkretno i efikasno u situacijama, kritiCnim za svjetski mir i sigurnost. Nesvrstani su joS jednom digli svoj glas protiv pojave gazenja legitimnih prava jednog naroda na slobodu i nezavisnost, Sto se u ovom sludaju odnosi na Namibiju. Rasisticki rezim iz Pretorije tvrdoglavo odbija da se pokori odlukama svjetske organ izacije i najzad okonda nezakonitu okupaciju Nami-bije, ved se naprotiv, svim silama trudi da, uz pomod imperijalistidkih snaga, to stanje ovjekovjedi sluzeci se pritom, najbrutalnijim sred-stvim- a. Svojim zavrSnim komini-keo- m nesvrstani su u Alziru Г Subscription: izrazili bezrezervnu podrSku oslobodiladkoj borbi namibi-jsko- g naroda pod rukovod-stvo- m SVAPO, svog jedinog i autentidnog predstavnika. Valja podsjetiti da je SVA-PO, na 6elu s liderom Samom Nujomom, dosad u dovoljnoj mjeri dao dokaza o svojoj drzavnidkoj odgovor-nos- ti i spremnosti za politic-k- o rjesenje namibijskog problema. To se ni u kom sludaju ne moze reci za rasisticki juznoafridki rezim, 6ije tvrdokorno odbijanje svih odluka Ujedinjenih naroda predstavlja stalnu prepreku za iznalazenje rjesenja. To se narodito pokazalo tokom konferencije o Namibiji u Zenevi januara ove godine. Zenevski sastanak je, kakoje u svom govoru na alzirskom ministarskom sastanku Ko-ordinacio-nog biroa istakao lider SVAPO Sam Nujoma "predstavijao pravi fijasko". U Alziru su nesvrstani o§tro osudili sva nastojanja juznoafridkih rasista da razliditim "internim rje- - svaki cifalac "Na-- sih novana" nade jednog novog prefplafnika — osi-gurace- mo izlalenje nase stampe do 2031. godine! Ш k IT. kl --Ж I I 1 A M I I I i, Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadi6, Stanko Muideka, Milena Boli6, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Divjako-vi- d, Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Bola Pavleti6, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni urednik), Stjepan MioSid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i knjizevnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noiivid. STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blalevit (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaze i price iz useljenidkog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurti6. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo $20.00 Single copies 50 cents. per year. (First Class Mail extra). Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze sri jedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedini primerak 50 centi. Cjene ogalsa na zahtev. "NaSe novine" su naslednik "Jedinstva", kome su prethod ili -- listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u Sjed. Drzavama. od pola miliona. Senjima", uspostavljanjem marionetskih rezima i stva-ranje- m "bantustana", kao i razbijanjem teritorijalnog integriteta Namibije ovjekov-је- бј svoju dominaciju u ovoj zemlji, uz bezduSnu eksplo-atacij- u njenih prirodnih bogatstava. Ne treba smetnuti s uma da se ovakva politika juzno-afridkih rasista uklapa u Sira nastojanja da se omete i zakocM proces dekoloniza-cije- , pod izgovorom zaStite takozvanih strategijskih, vojnih i ekonomskih interesa pojedinih sila. U torn kontekstu su i teznje da se namibijski problem uklju6i u konfrontaciju velesila i blokova. Naravno, nesvrstani su odlucno i nedvosmisleno osudili sve te pokuSaje, izrazivsi ne samo podrSku SVAPO-u- , nego i dvrstu solidarnost sa zemljama iz "prve linije fronta", koje su neposredno i stalno izlozene napadima rasista iz Juzne Afrike. Jugoslavia je oduvijek podrzavala i pomagala pravednu borbu namibijskog naroda i razvila je najSiru suradnju sa SVAPO, joS u vrijeme njegova osnivanja (jos prije dvadeset godina predsjednik Tito je pozvao Sama Nujomu da prisustvuje prvom samitu nesvrstanih u Beogradu). Na5a zemlja je u duhu svog sustinskog opredjeljenja za nesvrsta-vanj- e, zainteresirana za копабпо rjeSenje namibij-skog pitanja, jer kako je u svom juderaSnjem izlaganju istakao savezni sekretar za vanjske poslove, Josip Vrho-ve- c, problem Namibije i Juzne Afrike je "klju6no pitanje mira i sigurnosti u svijetu". Milan Milivojevic Uzajamno RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Najja6a financijska insti-tuci- ja u Brazilu "Banco do Brazil", dala je preko Lju-bljans- ke banke kredit Jugo-slavi- ji u visini od 5 milijuna dolarazakupnju industrijske robe, strojeva i opreme. Ovo je prvi kredit koji je Jugoslavia dobila u Brazilu za viSe od dva desetljeca medusobne robne razmjene. Istodobno, Ljubljanska banka stupila je u pregovore s "Banco do Nordeste do Brazil" o otvaranju kreditne linije sa svoje strane brazil-ski- m tvrtkama za uvoz stroje-va i opreme iz Jugoslavije. Krediti de omoguditi po-spijeSiva- nje jugoslavenske robne razmjene s Brazilom, koja je posljednjih godina bila slaba. Jugoslavija je proSle godine uvezla iz Brazila sirovine i poljoprivredne artikle za oko 150 milijuna dolara, dok je izvoz ostao ispod 4 milijuna dolara. Moskva NA&PIKNIK MOSKVA (Tanjug) — U Moskvi su ponovljene sumnje u spremnost Wa-shingto- na da ude u kon-struktiv- ne pregovore sa Sovjetskim Savezom o ogranicavanju i kontroli atomskog naoruzanja. Ponovljene su poslije izjave u Washingtonu kojom nije prihvacena najnovija sovjet-sk- a tvrdnja da administracija predsjednika Reagana nije u6inila "ni jedan realan korak" ka takvim pregovo-rim- a. Uvjeravanje Washingtona o njegovoj spremnosti da poslije pripremnih kontakata stupi u pregovore, komentira se u Moskvi samo kao prazan mamac za Zapadnu Evropu, buduci da tamo, kako se ovdje naglaSava, javnost i politi6ki krugovi sve vise traze da se napokon otvori dijalog o kontroli atomskog naoruzanja srednjeg dometa u Evropi. Zbog tih zahtjeva, moskov ski komentatori stalno tvrde da tzv. dvojno rjesenje koje zastupa NATO nije ni§ta drugo do taktika umirivanja ameri6kih saveznika u Zapadnoj Evropi. Tim rjese njem, potvrdenim i na sastanku u svibnju u vijecu toga bloka u Rimu, predvida se da se pregovori Zapada i Istoka o torn oruzju vode, ali da se, pofiev od 1983. go-dine, u zapadnoevropskim zemljama postave 572 nove americke rakete srednjeg dometa, Sto se na Zapadu obrazlaze tvrdnjom da je SSSR u torn oruzju stekao prednost. Medutim, Sovjetski Savez, nude6i "neodgodive kon-struktiv- ne pregovore", najavio je da ce istom mjerom odgovoriti na taj zapadni plan, ako se ostvari. O tome armijski list "Kras-naj- a zvezda" u nedjelju piSe: "Ako nas prinude, mi demo na svaki izazov ratobornog imperijalizma naci brz i efikasan odgovor", dime je ponovljeno upozorenje koje je Leonid Breznjev iznio prije dva dana. Ovakva upozorenja, doduSe, nisu u Moskvi nova, a posljednjih se dana istidu zbog udestalih vijesti na Zapadu da su u toku pri-pre- me za pregovore o atomskom naoruzanju, kako o evroraketama, tako i o strategijskom (SALT). Takve zapadne tvrdnje uzimaju se u Moskvi u obzir prije svega kao povod da se naglasi da je jos jako neizvjesno da li die pregovori podeti. Nedjeljna "Pravda" preci-zir- a to u ocjeni da se o stanju priprema za eventualne pregovore ne smije zaklju-diva- ti po takvim nagovjeSta-jim- a "obavijeStenih proma-trada- " na Zapadu. Vodedi sovjetski list istide da se moze suditi jedino "po konkretnim djelima" vaSing-tonsk- e administracije i tvrdi da analiza te konkretnosti "ne ulijeva nadu". (Nastavak sa st. 1) -- ameridkom kontinentu, posetili su i Toronto i dosli na nas piknik, gde smo ih i upoznali, zajvaljujuci nji-hov- oj inventivnosti. Sami su nas potrazili. Veoma pre-dusretlji- vo su se odazvali da nastupe u programu. Jelena je dak bila spremna da donese modele koje je prikazivala na modnim revijama u Peruu u kome je gostovala neposredno pred dolazak u SAD i Kanadu. Nazalost, tehnidki je bilo neizvodljivo to ostvariti, jer su atraktivni modeli haljina od svile bili u Mississaugi, do koje treba dosta putovati iz Memorial Shevchenko Parka, gde se odrzavao piknik. Slobodan nam je ostavio zbirku njegovih pesama da ih objavimo na strani poezije. Nase goste demo predstaviti u rubrici "Da se upoznamo" i na strani poezije. Orkestar Mileta Jankovica angazovali smo i za nas predstojeci piknik. Odrza-vam- o lepo prijateljstvo sa dlanovima ovog orkestra diji su skoro svi clanovi i nasi pretplatnici, a za uzvrat oni su uvek raspolozeni da podesavaju repertoar prema zeljama i ukusu publike. Kao i svake godine, i ove smo imali lepo aranziran 'kulturni kutak" nedaleko od pozornice, pored koga su posetioci radoznalo zastajali da razgledaju umetnidke slike i knjige jugoslovenskih autora. Kada kazemo da je naS piknik uspeo, pod tim podrazumevamo u velikoj meri odazov posetilaca da obnove svoje pretplate ili da postanu novi pretplatnici. Dobili smo Sest novih pret-plata, a prilidan broj naSih ditalaca i saradnika su na pikniku obnovili svoje pretplate. Takode je bilo i onih koji su nas potrazili da bi se njihovo ime pojavilo u listi: jedan dolar za svaku godinu, povodom proslave 50. godisnjice izlazenja naseg lista. Za lutriju je takode vladalo veliko interesovanje, a oko stola za kojim je sedela Atifa Sen id koja je upravo na pikniku postala novi pret-platn- ik (inade bavi se ama-ters- ki poezijom) bilo je mab slavlje, jer je Atifa dobila glavni zgoditak: pedeno prase. Prikaz piknika zavrsicemo pohvalom i odavanjem priznanjaaktivistima, koji su svojom revnoscu i odanom saradnjom zasluzni za uspeh naseg piknika. Posebno istidemo doprinos Vesne, Slavice, Sofi. Lele. Drakdeta, Boze, Boska, dika Vojina, dika Peke, Bore Loleta, Katice, Margaret. Ista ekipa se ved prijavila za rad na predstojecem pikniku. Ali, imade "pojadanje". Prema do sada prijavljenim, radne ekipe ce biti dosta brojne na pikniku 12. jula. K. Kostic
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 30, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-07-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000115 |
Description
Title | 000253 |
OCR text | 2-- NASE NOVINl=; July 2, 1981 (Alzir, aprila) — Izvanredni ministarski sastanak Ko-ordinacio- nog biroa nesvr-stani- h zemalja o pitanju Namibije, zavrSen u nedjelju u glavnom gradu Alzira, ostat de zabiljezen u analima aktivnosti pokreta nesvrsta-ni- h kao joS jedan dokaz akcione sposobnosti ove Siroke porodice drzava da djeluju konkretno i efikasno u situacijama, kritiCnim za svjetski mir i sigurnost. Nesvrstani su joS jednom digli svoj glas protiv pojave gazenja legitimnih prava jednog naroda na slobodu i nezavisnost, Sto se u ovom sludaju odnosi na Namibiju. Rasisticki rezim iz Pretorije tvrdoglavo odbija da se pokori odlukama svjetske organ izacije i najzad okonda nezakonitu okupaciju Nami-bije, ved se naprotiv, svim silama trudi da, uz pomod imperijalistidkih snaga, to stanje ovjekovjedi sluzeci se pritom, najbrutalnijim sred-stvim- a. Svojim zavrSnim komini-keo- m nesvrstani su u Alziru Г Subscription: izrazili bezrezervnu podrSku oslobodiladkoj borbi namibi-jsko- g naroda pod rukovod-stvo- m SVAPO, svog jedinog i autentidnog predstavnika. Valja podsjetiti da je SVA-PO, na 6elu s liderom Samom Nujomom, dosad u dovoljnoj mjeri dao dokaza o svojoj drzavnidkoj odgovor-nos- ti i spremnosti za politic-k- o rjesenje namibijskog problema. To se ni u kom sludaju ne moze reci za rasisticki juznoafridki rezim, 6ije tvrdokorno odbijanje svih odluka Ujedinjenih naroda predstavlja stalnu prepreku za iznalazenje rjesenja. To se narodito pokazalo tokom konferencije o Namibiji u Zenevi januara ove godine. Zenevski sastanak je, kakoje u svom govoru na alzirskom ministarskom sastanku Ko-ordinacio-nog biroa istakao lider SVAPO Sam Nujoma "predstavijao pravi fijasko". U Alziru su nesvrstani o§tro osudili sva nastojanja juznoafridkih rasista da razliditim "internim rje- - svaki cifalac "Na-- sih novana" nade jednog novog prefplafnika — osi-gurace- mo izlalenje nase stampe do 2031. godine! Ш k IT. kl --Ж I I 1 A M I I I i, Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadi6, Stanko Muideka, Milena Boli6, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Divjako-vi- d, Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Bola Pavleti6, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni urednik), Stjepan MioSid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i knjizevnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noiivid. STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blalevit (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaze i price iz useljenidkog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurti6. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo $20.00 Single copies 50 cents. per year. (First Class Mail extra). Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze sri jedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedini primerak 50 centi. Cjene ogalsa na zahtev. "NaSe novine" su naslednik "Jedinstva", kome su prethod ili -- listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u Sjed. Drzavama. od pola miliona. Senjima", uspostavljanjem marionetskih rezima i stva-ranje- m "bantustana", kao i razbijanjem teritorijalnog integriteta Namibije ovjekov-је- бј svoju dominaciju u ovoj zemlji, uz bezduSnu eksplo-atacij- u njenih prirodnih bogatstava. Ne treba smetnuti s uma da se ovakva politika juzno-afridkih rasista uklapa u Sira nastojanja da se omete i zakocM proces dekoloniza-cije- , pod izgovorom zaStite takozvanih strategijskih, vojnih i ekonomskih interesa pojedinih sila. U torn kontekstu su i teznje da se namibijski problem uklju6i u konfrontaciju velesila i blokova. Naravno, nesvrstani su odlucno i nedvosmisleno osudili sve te pokuSaje, izrazivsi ne samo podrSku SVAPO-u- , nego i dvrstu solidarnost sa zemljama iz "prve linije fronta", koje su neposredno i stalno izlozene napadima rasista iz Juzne Afrike. Jugoslavia je oduvijek podrzavala i pomagala pravednu borbu namibijskog naroda i razvila je najSiru suradnju sa SVAPO, joS u vrijeme njegova osnivanja (jos prije dvadeset godina predsjednik Tito je pozvao Sama Nujomu da prisustvuje prvom samitu nesvrstanih u Beogradu). Na5a zemlja je u duhu svog sustinskog opredjeljenja za nesvrsta-vanj- e, zainteresirana za копабпо rjeSenje namibij-skog pitanja, jer kako je u svom juderaSnjem izlaganju istakao savezni sekretar za vanjske poslove, Josip Vrho-ve- c, problem Namibije i Juzne Afrike je "klju6no pitanje mira i sigurnosti u svijetu". Milan Milivojevic Uzajamno RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Najja6a financijska insti-tuci- ja u Brazilu "Banco do Brazil", dala je preko Lju-bljans- ke banke kredit Jugo-slavi- ji u visini od 5 milijuna dolarazakupnju industrijske robe, strojeva i opreme. Ovo je prvi kredit koji je Jugoslavia dobila u Brazilu za viSe od dva desetljeca medusobne robne razmjene. Istodobno, Ljubljanska banka stupila je u pregovore s "Banco do Nordeste do Brazil" o otvaranju kreditne linije sa svoje strane brazil-ski- m tvrtkama za uvoz stroje-va i opreme iz Jugoslavije. Krediti de omoguditi po-spijeSiva- nje jugoslavenske robne razmjene s Brazilom, koja je posljednjih godina bila slaba. Jugoslavija je proSle godine uvezla iz Brazila sirovine i poljoprivredne artikle za oko 150 milijuna dolara, dok je izvoz ostao ispod 4 milijuna dolara. Moskva NA&PIKNIK MOSKVA (Tanjug) — U Moskvi su ponovljene sumnje u spremnost Wa-shingto- na da ude u kon-struktiv- ne pregovore sa Sovjetskim Savezom o ogranicavanju i kontroli atomskog naoruzanja. Ponovljene su poslije izjave u Washingtonu kojom nije prihvacena najnovija sovjet-sk- a tvrdnja da administracija predsjednika Reagana nije u6inila "ni jedan realan korak" ka takvim pregovo-rim- a. Uvjeravanje Washingtona o njegovoj spremnosti da poslije pripremnih kontakata stupi u pregovore, komentira se u Moskvi samo kao prazan mamac za Zapadnu Evropu, buduci da tamo, kako se ovdje naglaSava, javnost i politi6ki krugovi sve vise traze da se napokon otvori dijalog o kontroli atomskog naoruzanja srednjeg dometa u Evropi. Zbog tih zahtjeva, moskov ski komentatori stalno tvrde da tzv. dvojno rjesenje koje zastupa NATO nije ni§ta drugo do taktika umirivanja ameri6kih saveznika u Zapadnoj Evropi. Tim rjese njem, potvrdenim i na sastanku u svibnju u vijecu toga bloka u Rimu, predvida se da se pregovori Zapada i Istoka o torn oruzju vode, ali da se, pofiev od 1983. go-dine, u zapadnoevropskim zemljama postave 572 nove americke rakete srednjeg dometa, Sto se na Zapadu obrazlaze tvrdnjom da je SSSR u torn oruzju stekao prednost. Medutim, Sovjetski Savez, nude6i "neodgodive kon-struktiv- ne pregovore", najavio je da ce istom mjerom odgovoriti na taj zapadni plan, ako se ostvari. O tome armijski list "Kras-naj- a zvezda" u nedjelju piSe: "Ako nas prinude, mi demo na svaki izazov ratobornog imperijalizma naci brz i efikasan odgovor", dime je ponovljeno upozorenje koje je Leonid Breznjev iznio prije dva dana. Ovakva upozorenja, doduSe, nisu u Moskvi nova, a posljednjih se dana istidu zbog udestalih vijesti na Zapadu da su u toku pri-pre- me za pregovore o atomskom naoruzanju, kako o evroraketama, tako i o strategijskom (SALT). Takve zapadne tvrdnje uzimaju se u Moskvi u obzir prije svega kao povod da se naglasi da je jos jako neizvjesno da li die pregovori podeti. Nedjeljna "Pravda" preci-zir- a to u ocjeni da se o stanju priprema za eventualne pregovore ne smije zaklju-diva- ti po takvim nagovjeSta-jim- a "obavijeStenih proma-trada- " na Zapadu. Vodedi sovjetski list istide da se moze suditi jedino "po konkretnim djelima" vaSing-tonsk- e administracije i tvrdi da analiza te konkretnosti "ne ulijeva nadu". (Nastavak sa st. 1) -- ameridkom kontinentu, posetili su i Toronto i dosli na nas piknik, gde smo ih i upoznali, zajvaljujuci nji-hov- oj inventivnosti. Sami su nas potrazili. Veoma pre-dusretlji- vo su se odazvali da nastupe u programu. Jelena je dak bila spremna da donese modele koje je prikazivala na modnim revijama u Peruu u kome je gostovala neposredno pred dolazak u SAD i Kanadu. Nazalost, tehnidki je bilo neizvodljivo to ostvariti, jer su atraktivni modeli haljina od svile bili u Mississaugi, do koje treba dosta putovati iz Memorial Shevchenko Parka, gde se odrzavao piknik. Slobodan nam je ostavio zbirku njegovih pesama da ih objavimo na strani poezije. Nase goste demo predstaviti u rubrici "Da se upoznamo" i na strani poezije. Orkestar Mileta Jankovica angazovali smo i za nas predstojeci piknik. Odrza-vam- o lepo prijateljstvo sa dlanovima ovog orkestra diji su skoro svi clanovi i nasi pretplatnici, a za uzvrat oni su uvek raspolozeni da podesavaju repertoar prema zeljama i ukusu publike. Kao i svake godine, i ove smo imali lepo aranziran 'kulturni kutak" nedaleko od pozornice, pored koga su posetioci radoznalo zastajali da razgledaju umetnidke slike i knjige jugoslovenskih autora. Kada kazemo da je naS piknik uspeo, pod tim podrazumevamo u velikoj meri odazov posetilaca da obnove svoje pretplate ili da postanu novi pretplatnici. Dobili smo Sest novih pret-plata, a prilidan broj naSih ditalaca i saradnika su na pikniku obnovili svoje pretplate. Takode je bilo i onih koji su nas potrazili da bi se njihovo ime pojavilo u listi: jedan dolar za svaku godinu, povodom proslave 50. godisnjice izlazenja naseg lista. Za lutriju je takode vladalo veliko interesovanje, a oko stola za kojim je sedela Atifa Sen id koja je upravo na pikniku postala novi pret-platn- ik (inade bavi se ama-ters- ki poezijom) bilo je mab slavlje, jer je Atifa dobila glavni zgoditak: pedeno prase. Prikaz piknika zavrsicemo pohvalom i odavanjem priznanjaaktivistima, koji su svojom revnoscu i odanom saradnjom zasluzni za uspeh naseg piknika. Posebno istidemo doprinos Vesne, Slavice, Sofi. Lele. Drakdeta, Boze, Boska, dika Vojina, dika Peke, Bore Loleta, Katice, Margaret. Ista ekipa se ved prijavila za rad na predstojecem pikniku. Ali, imade "pojadanje". Prema do sada prijavljenim, radne ekipe ce biti dosta brojne na pikniku 12. jula. K. Kostic |
Tags
Comments
Post a Comment for 000253