Jedinstvo, May 19, 1961

              л
л1тШШшА#гЈ1]МН1ЈЈЛп£Тт4Ј:!£.1ЛЈ т ЛвЏ ј цшшвтутлп шшшвттШ &£&ШШШШЈШШШ&Ј&&1Ш№1£1 ?ШЛНШШШШ
STRANA 2
.UT0 0Жс~& #ХААДДМММ4МЖ' &0Ж&ЏЖГ0&Ж.0&-0Л- 0 ~Џ1Џ~0 #Ж0&Ж Г0~0~0-0-- - 1 Pismo iz Edmontona
PRED NASE
WWsSh
HtaV
unije i mir
Poznato jo da radni6kc unije u Kanadi dosad nisu
bilo narocito aktivnc u borbi za osiguranje svjetskog
mira. To jo glavni ncdostatak mirovnog pokrota u ovoj
zcmlji. A borba za mir u ovoj zcmlji nece biti пагобНо
plodna dok so u njoj no angazjra mocni tredunijski po-krct.
Za ovo stanjo krivi su desnicarski tredunijski lideri
koji su dosad svaku akciju u korist mira proglasavali
"komunistickim" pothvatom. Oni su sprovodili politiku
liladnog rata u trcdunijskom pokretu, prctvarajuci ga u
orudje reakcionarnih krugova.
Iznimku su Cinilc nckoje nezavisne unije, koje su
ostalc dosljedneradni6kim idcalima mira i intemaciona-lizm- a,
pa su zbog toga proglascne "komunisti6kim" i is-kljuJ- onc
iz redova centralnih trcdunijskih tijela.
U posljcdnjc vrijeme u kanadskom trcdunijskom
pokretu opazaju so promjene, odrzavajuci opce prom-jen- e
u Kanadi i svijetu. Pitanje osiguranja mira sc viSe
no gleda kao na "komunisticku" stvar. Priznaje se da
jo to opca stvar svih ljudi bcz razliko na politiSku opre-djoljeno- st.
Mi bi rckli da je ovo naroCito vazno za radni-2k- u
klasu, i to ne samo zbog nesrece koju bi donio rat,
ncgo i zbog toga Mo je pitanje mira izravno povczano
sa pitnnjem stvaranja uvjeta boljcg zivota.
Jedan od najznaSajnijih clcmonata novo situacijo
jo sudjelovanje radniCkih unija u kampanji protiv nuk-lcarn- og
oruzja u Kanadi, u kojoj se naro&to isti£u trc-dunion- isti
u provinciji Quebec.
Drugi clcmenat jo diskusija se vodi u
rcdovima tredunijskog pokreta povodom osnivanja Novo
partije. U centru te diskusije jc pitanje mira i kanadske
uloge u borbi za njegovo osiguranje. Diskusija jc poka-zal- a
puno jedinstvo u pogledu nuklearnog oruzja — svi
su protiv toga da so Kanada naoruza tim oruzjem. Naj-ve- ca
nesuglasnost jo u pitanju kanadskog ибсбба u voj-ni- m
paktovima (NATO i NORAD) — i proglasenju ka-nadske
neutralnosti. Na to mpitanju razilaze se бак i li-deri
Kanadskog radniSkog kongresa i CCF.
Ovih dana u Londonu (Ontario) govorio je predsje-dni- k
Kanadskog radni6kog kongresa Claude Jodoin.
On je — kako izvje§tava Stampa —rekao da je uspostava
"slobodnih unija" u svim zemljama "jedina garancija
za mir u svijetu". Jodoin je ovim rekao da se radnici
najprije moraju boriti za uspostavu "slobodnih unija"
i kad se to postigne onda de zavladati mir. Mi se ne mo-zem- o
sloziti s takvim gledi§tcm, nego bi rekli da radni-c"k- e
unije mogu mnogo pridonijeti osiguranju svjetskog
mira, a da bi to u5inile one se moraju aktivno aga2irati
u radu za mir.
biti u
U Trailu, Britanska Kolu-mbij- a,
odrzan je seminal
Novo £iji uSesnici su
zakljucili da
Nova partija treba da zauz-m- o
stav protiv
oruzja i za neutralnost Ka- -
nade
Oni su takodjer iziavili da
w
vazni koja
Л& Tomo ШзШС1( &&%&
o
i
svim radniSkim unijama tre-ba
biti dozvoljeno da se pri-klju- Se
Novoj partiji. Po pri-jedlo- gu
privremenog nacio-nalno- g
komiteta Novo parti
je, istoj ce moci da so prik
ijvtco samo unije koje pripa- - 2
daju Kanadskom radniCkom
kongresu (CLO.
Sve unije trebaju primljene Novo partiju
partije,
jednoduSno
nuklearnog
Caiii, osnivac nale
Published
Toronto
Mail,
Novine nasih iscljcnika su odigrale vcliku progrcsivnu ulogu
nc odgoju nasih iscljcnika prijatcljskom, patriotskom
pocctka Drugog svjetskog rata, nego su odigrale
progrcsivnu ulogu historijskog znacaja toku rata i poslijc
rata. One toku rata sirile istinu o borbi u Jugoslaviji i rask-rinkava- lc
Iazi i dizinformacije svjelske rcakcijc i londonske izb-jcglac- kc
vladc, koja je imala tijcsnc vczc sa svjetskom rcakcijom.
tako samopozrtvovnom i odanom radu, nasi su ljudi putcm sta-mp- e
i zivc rijcci uspjcli dokazati narodu u zcmljama tko vodi
borbu u Jugoslaviji i koga treba pomagati oruzjcm i matcrija-loin- .
Nijc to slucajno su u Iorbi protiv fasizma stali tako nasi
iscljcnici u Kanadi i Sjcdinjcnim Drzavama, kao i protiv onog
socijalnog zla koje ih jc prognalo domovinc. Oni su to
zato su bili organizirani u naprcdni radnicki pokrct i sto su
imali jaku naprcdnu stampu.
Tomo Cacic
Штре.
Hoce li Meany
U redovima ameri6kih 1
kanadskih radniSkih unija
rastc nczadovoljstvo piotiv
George Meany, glavnog pre-dsjedni- ka
AFL-CI- O. Mnogi
kazu da bi Meany trebao o-dstu- piti.
List "The Butcher Work-er"
(Mesarski radnik), gla-sil- o
unije mesarskih radnika
tome diskusira u posljcd-nje- m
broju u 61anku pod na-slovom"- Da
li cc predsjednik
Meany odstupiti?" U Clanku
se iznosi da se Meanyeva o-sta- vka
oJekivala na proslom
zasjcdanju Izvrsnog odbora
AFL-CI- O u Miami.
Meanya kritiziraju sa svih
strana i za stvari.
Sukob izmedju industrij-ski- h
(CIO) i zanatskih
(AFL) unija je uzco vclike
razmjero. Stanje je do§lo
dotle da se govori o mogu-cnos- ti
ponovnog rascjepa
CIO i AFL. Za to se najviSe i
krivi Meanya, koji podrzava
zanatskc unije protiv indu-strijski- h.
Izmedju ostalog
optuzujo ga se da jc propu-sti- o
sprovesti odluku Izvrs-nog
vijeca AFL-CI- O o stva-ranj- u
aparata za rjeSavanjc
juribdikcionih sporova izme-dju
unija.
Kritizirao se i Meanyeva
politika iskljufcivanja poje-dini- h
unija, kao §to je tim-stersk- a.
ProSlog mjescca o-dr2- ana
je konvencija unije
Polymer korporacija u
Sarniji je drfavno poduze-c- e,
uspostavljeno u vrijeme
rata za proizvodnju sinteti-бп- е
gume. Dobro napreduje
u poslijeratnom periodu.
Pro§le godine je napravila
skoro 10 milijuna dolara
profita. Medjutim, kako
dnevna Stampa, torijevci
sada stavljaju pritisak na
vladu da to poduzece proda
privatnicima. U tome se na-roJi- to
istic"u konzenativni
poslanici Ernest Broome i
John Drysdale.
U vrijeme rata bilo je
stvoreno vise takvih poduze- -
ca, ali su rasprodana. To je
Dividend! vcci
U mjeseci ove
godine kanadske korporaci-j- e
su isplatile 31G milijuna
dolara u dividendima — ako
milijuna viSe nego u istom
periodu proSle godine.
Dividcndi su jedan dio
profita velikih korporacija.
every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati- an
and Slovenian lanjruaj?ee, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
2D, Ontario, Canada: telephone
EMpire 3-16-
42. Editor MWW, Btl-пе- ч
Manaper Ivan Stimac. Sbtriptien rates:
ЈС.00 per yeer, USA and countries J7.0O.
'.nthorired i Second Oas Tmt I)fpt„ Ottawa.
samo u u
duhu do one vc-liku
u
su u
U
tim
sto
iz mogli
sto
razne
pi-§- c
prvih pet
Stjepan
other
Office
odstupiti?
hotelskih i restauranskih
posluznika, koja je zatrazila
"da se sve iskljucene unije
povrate natrag u redovc uje-dinjen- og
radniSkog pokre-ta".
U rezoluciji se kaze da
je postalo jasno da je isklju-6ivanj- e
milijuna unijskih
clanova razjedinilo radnist-v- o
i oslabilo njegovu borbe-n- u
snagu.
Meany je dalje kritiziran
zbog propusta da povede
borbu protiv besposlicc,
zbog rasisti5kog drzanja
prema Crncima, a posebno
zbog podupiranja politike
hladnog rata. Meany je po-dupir- a6
zapadnonjcmaCkih
revanSista (dobio je odliko-vanj- c
od Adenauera!) i da-j- o
podrsku amcri6kim impe-rijalisti- ma
u njihovu nasrta-nj- u
na druge narode. Neda-vn- o
je jedna grupa trcdunij-skih
lidera odrzala sastanak
zatrazila da tredunijski
pokret podjo putcm akti-vno- g
rada za mir i poboljsa-vanj- e
medjunarodne situa-cijo,
i da prestano sluziti kao
orudje amerike reakcije.
Iz ovoga proizlazi da jo
Meanyeva ostavka uvjet za
obnovu jedinstva tredunijs-kog
pokreta u Sjcdinjcnim
Drzavama i Kanadi i njegov
povratak na put borbe za
interese radnidke klasc i o-sigur- anje
mira.
uSinjcno i sa kanadskom tr-gova6k- om
mornaricom. To
se pokazalo krajnje pogre-§n- o, jer Kanada kao trgo-va6- ka
zemlja treba trgovad-k- u
mornaricu. Prije nekoli- -
ko dana konzervativna via-d- a je donijela odluku o po-novn- oj
izgradnji trgovacike
mornarice. Drzava je spre-mn- a
utroSiti milijune dola-ra.
Ali brodovi ce se graditi
za privatne kompanije. Dru-gi- m
rijec"ima, parobrodarske
kompanije 6c koristit driav-n- i
novae za svoju korist.
Konzervativci, o2evidno,
polaze od stanovista da ono
Sto je dobro za kapitalistiC-k- c
korporacije mora biti do-bro
za cijelu zemlju.
Kratkovidna politika
STAMPE
t
кшгггштштттттшгшгмЈШЊггЈшштмшшшвтмттвтгшљ. ЋгвтшшгтзЈшгр
Radnicke
jEDiiiTYO
30-GODISKJI-GU
I
SMRTNE
Po-jedi- ni
prijcdlogo
naiSli progre-sivni- h
smrtne
kazne
Diefenbakerova
"kompro-mis"- ,
jc, po
viSe
protivnike
Canadian Trade Union Papers Say
HOMEMAKER OR HOMICIDAL?
"Around Home With Martha", a column in the
B.C. be a decidedly unpleasant ex-perience,
judging from Martha's approach
to peace.
On April 13, she wrote, "The possibility of all-o- ut
nuclear war is a horror. But there is a still greater hor-ror:
the spread of Communist dictatorship to the west-ern
democracies."
We don't know Martha, and frankly, we wouldn't
to. She is either plainly irrational, to polite: or
a mighty dangerous person.
Anyone who will blandly and blindly condemn the
human race, those too young to voice an opi-nion,
to suicide through nuclear war, both presump-tuous,
insufferably egotistical and more a little
mad.
There are many things we don't like, many political
views, many economic indeed, many religions,
and while we'll express our disagreements, wo will never,
and should bo considered insane if we ever did, advocate
nuclear war as preferable to living or under them.
—The Fisherman
(Vancouver, B.C.)
0GRANI6ENJE
Fedcralnom parlamentu
podnijet jo prijcdlog o og-ranice- nju
smrtne kazne. Pri-jcdlog
jo podnio ministar
pravde Fulton.
Po novom zakonu smrtna
kazna ce se izricati samo za
"kapitalna" ubijstva (plani-ran- o
i namjerno ubijstvo ili
ubijstvo izvrseno pri izvrSi-vanj- u
zlocinackog £ina).
Smrtna kazna se ukida za
ostala ubijstva, koja se na-ziva- ju
"nekapitalna".
Osobe ispod 18 godina no-de
biti osudjene na
smrt.
0 ukidanju smrtne kazne
Ovc godine manjc
uscljcnika
U prva tri mjescca ove go-dine
u Kanadu je uselilo
11.839 lica, saopcava mini-starst- vo
imigracije. To je
najmanji useljenika od
1947. godine.
Najvile je doslo Talijana
— 2.892. Na drugom mjestu
su useljenici iz Sjed. Drzava
(2.023), tree'em Britanci
(1.806), Nijemci G77, Por-tugal- ci
G73, 603 itd.
Torontski list "Telegram" s vremena na vrijeme
obavjeitava svoje citaoce sto reakcionarni listovi
na njemackom, talijanskom, ukrajinsKom i drugim je-zici- ma
u Kanadi. Tu se citira i "Hrvatski Glas" iz Win-nipeg- a,
"Glas Kanadskih Srba" iz Windsora i "Kanad-sk- i
Srbobran" iz Hamiltona. dana 'Telegram" je
objavio sto "etnicki" listovi misle o sudjenju nacistic-ko- m
ratnom zlocincu Eichmannu u Jeruzalemu. Citirana
su dva njemacka lista iz Toronta, jedan talijanski list
iz jedan ukrajinski list iz Winnipega i jedan
malteski list iz Windsora. Iz "Hrvatskog Glasa", "Glasa
Kanadskih Srba" i "Kanadskog Srbobrana" nema nista.
KAZNE
diskusira se godinama.
poslanici podnosili su
parlamentu, koji
su na potporu
clcmonata. Najveca
opozicija ukidanja
dolazila je iz redova
crkava. vla-d- a
je napravila
koji svemu izg-led- u,
usmjeron da za-dovo- lji
nego pri-stali- ce
potpunog ukidanja
smrtne kazne.
we-ekly
Catholic, must
anonymous
want be
including
is
than just
opinions;
with
moci
broj
Grci
pisu
Ovih
Toronta,
Order
Novu Q ГЈ
1MB
ADRESA
I MJESTO
"Telegramov" suradnik nije
Stovani urednice
dinatva":
Novlna "Jedinstvo" mi
se dopada te istu volim
kao sto volim istinu. Za to
Vas molim da mi saljete
"Jedinstvo" tako dugo
dok ono bude na strani ra-dnika
i napredka.
Za sada Vam saljem
svotu od 8 dolara i to: 6
dolara na racun pretplate
i 2 dolara za financijsku
pomoc novini.
Vodim brigu i nadam se
da cu naci jos novih cita-oc- a.
S. Sedmak
Edmonton, Alta.
Tragedija jednog
doseljenika
Tko je Sani Ferizi, koji jo
nedavno ubio indijskog di
plomatu u Ottawi?
Utvrdjeno je da jo Ferizi
umno porcmecen i umjesto
zatvora zivota ce
sigurao provesti u ludnici.
Kako je do toga doSIo?
U prvim vijestima je bilo
ice'eno da je Forizi doselje-ni- k
iz Jugoslavije.
Poslijo je utvrdjeno da jc
on Albanac iz autonomne o-bl- asti
Kosovo-Mctohij- a. U
Kanadu je dosao 1950. ili
1951. On ima univerzitc-tsk- u
naobrazbu (skolovao so
na Padua univerzitctu u
Italiji). Ali kad je doSao u
Kanadu nisu mu dali da ra-- di
ono sto zna, nego su ga
u sumu da sjeCe dr-v- a.
Tamo je izgubio jedno
oko. To ga je strahovito po-tresl- o.
Izgubio je nadu da ce
se ozeniti. Poceo se dudno-vat- o
pona§ati. Govorio jc da
ga nctko proganja.
S vremenom jc dobio raz-ne
poslove, ali sc na njima
nijc dugo zadravao,
jotvrdio da cc biti otpu§tcn
zato §to ncco da so odrcCc
muslimanskc vjerc.
Neki njegovi prijatclji, u-vidj- evsi
da se njegovo umno
stanjo pogorsava, upozorili
su vlasti, ali niSta nijc po-duze- to.
Jednoga dana Ferizi jc oti-sa- o
u indijsku ambasadu da
trazi posao u Indiji. Primio
ga jo sekretar poslanstva.
Ferizi je usao u njegovu so-b- u.
Poslijc kratkog vrcmena
био se pucanj. PotrJialo jc o-so- bljo
ambasade i vidjelo
kako Ferizi bjezi. Poslije so
predao policiji.
od $ za
God.Q Polgod. fj
PROV.
u njima mogao naci nista
KUPON ZA OBNOVU PRETPLATE
Kdd vam islekne prelplaU, poslniite
se ovim iuponom.
JEDINSTVO
479 Queen St. West,
Toronto 2-- B, Ontario.
Saljem Money
obnovu
ostatak
poslali
uvijek
NJIH NE INTERES3RA
na tu temu sto bi bilo vrijedno citirati.
Ovi listovi zaista nisu mnogo rekli o ovom sudjenju.
U jednom od njih taj proces jos nije spomenut! Kako
ovo objasniti? Kako urednici ovih listova mogu govoriti
o nekakvoj slobodi i demokraciji a ignorisati ono sto su
nacisti uradili sa 2idovima? I nisu tu u pitanju samo 2i-do-vi.
Nacisti su istu su'dbinu spremali svim narodima
Jugoslavije. Oni su tamo pocinili strahovita zlocinstva.
Oni su glavni krivci za smrt 1,700.000 Jugoslavcna u
proslom ratu. Kako se o tome moze sutiti? Kako se moze
biti ravnodusan? .
It
it
4
ft